Američkim marincima su se tokom priprema za veliku vojnu vežbu u Norveškoj praktično raspadale čizme na snegu i ledu – na koži su se otvarale rupe, đonovi su se odvajali, ledena voda prodirala unutra, a pojedini vojnici morali su da budu povučeni sa obuke i hitno dobiju drugu obuću.
Problem je izbio krajem februara, tokom priprema za vežbu „Kold rispons 2026“, ali su njegove pune razmere otkrivene tek sada, nakon što je Njuzvik dobio interne vojne dokumente i razgovarao sa izvorom iz Pentagona.
Oko 3.000 američkih marinaca učestvovalo je u vežbi u Norveškoj, uglavnom pripadnika Drugih ekspedicionih snaga marinaca iz baze Kamp Ledžun u Severnoj Karolini. Čitava vežba okupila je više od 25.000 pripadnika snaga iz više država, upravo sa ciljem da NATO pokaže sposobnost delovanja u ekstremnim arktičkim uslovima.
Foto: Profimedia
I upravo je osnovna oprema počela da otkazuje.
Rupe u čizmama, odvojeni đonovi, ledena voda unutra
Prema dokumentima koje je pregledao Njuzvik, svi problematični primerci korišćeni su manje od 30 dana.
Kod jednih su se otvarale rupe na gornjem delu čizme, kod drugih se đon odvajao od ostatka obuće, dok je kroz nastale otvore ulazila ledena voda. Kod nekih marinaca plastični deo pete probijao je unutrašnju postavu i pritiskao tetive, dok su se na drugim parovima rasklimavale metalne alke za pertle.
Situacija je postala toliko ozbiljna da su pojedini marinci skidani sa terenske obuke.
Reč je o čizmama za ekstremno hladno vreme američke kompanije Belvil, koje su marincima izdate kao deo standardne opreme. Sam Korpus marinaca potvrdio je da su upravo na ovom modelu primećeni problemi i da su njihovi stručnjaci kvarove videli na licu mesta u Norveškoj.
Amerikanci su zatim morali da traže rešenje upravo u Norveškoj.
Norveška vojska pomogla je da se obezbede čizme M77 domaće kompanije Alfa, model razvijen u saradnji sa norveškom vojskom još sedamdesetih godina. Deo zamenske obuće kupljen je direktno u lokalnim prodavnicama.
Američka vojna komanda potvrdila je da je korišćen postojeći sistem podrške zemlje domaćina kako bi marincima lokalno bila nabavljena odgovarajuća obuća i kako obuka ne bi morala da bude prekinuta.
Proverili magacin – prvobitno čak polovina sumnjiva
Pravi obim problema počeo je da izlazi na videlo tek po povratku marinaca u Sjedinjene Države.
U skladištima baze Kamp Ledžun pregledane su dodatne količine istih čizama. Jedna početna provera uzorka pokazala je približno 50 odsto neispravnih primeraka, zbog čega je proizvođaču naloženo da pregleda oko 5.000 pari.
Foto: Profimedia
Usledile su detaljnije kontrole.
U aprilu je pregledano 2.642 para čizama i pronađena su 183 neispravna – 6,93 odsto.
U julu je stanje bilo još gore: od 1.781 pregledanog para, nedostatke je imalo 355, odnosno čak 19,93 odsto.
Ukupno su tokom te dve kontrole pregledana 4.423 para, a 538 je imalo fabričke nedostatke – 12,17 odsto svih pregledanih čizama.
Vojna prezentacija rezultate aprilske kontrole opisala je kao „alarmantan nivo“ neispravnih pari, dok je za jul navedeno da je otkriven „znatno veći broj nedostataka“ i očigledno pogoršanje kvaliteta.
Za poređenje, u istom dokumentu navodi se da se u industriji uobičajen nivo neispravnih proizvoda kreće između dva i tri odsto.
Problemi, prema izvoru Njuzvika iz Pentagona, nisu otkriveni samo u Kamp Ledžunu. Neispravne čizme pronađene su i u vojnim zalihama na Havajima i Okinavi u Japanu, mada ukupan broj problematičnih pari na tim lokacijama nije poznat.
Pentagon znao za „lošu izradu i neprihvatljive materijale“
Još jedan interni vojni dokument pokazuje da problem nije nastao iznenada.
U proceni iz početka 2026. pominje se izveštaj iz jeseni 2025. u kojem se navodi da dobavljač pre slanja obuće nije otkrio „lošu izradu i neprihvatljive materijale“. Uz taj deo dokumenta nalazile su se fotografije čizama sa oznakama kompanije Belvil.
U vojnoj dokumentaciji govori se o kontinuiranim problemima sa kvalitetom od jeseni 2025. do proleća 2026.
Foto: Profimedia
Američka Agencija za odbrambenu logistiku, koja nabavlja odeću i obuću za vojsku, potvrdila je Njuzviku da je isporučivala ove čizme i da zajedno sa marincima učestvuje u kontrolama.
Kompanija Belvil saopštila je da sarađuje sa Korpusom marinaca na rešavanju problema i da je posvećena unapređenju kvaliteta. Firma tvrdi i da prema sistemu ocenjivanja američke vojne logistike postiže najviše ocene za kvalitet i poštovanje rokova isporuke.
Belvil će neispravne čizme menjati po principu jedan neispravan par za jedan novi.
Amerikanci morali da kupuju norveške čizme
Incident je otvorio još neprijatnije pitanje za Pentagon – američki zakon decenijama zahteva da vojna obuća koja se kupuje novcem Ministarstva odbrane, uz ograničene izuzetke, bude proizvedena u Sjedinjenim Državama.
Reč je o takozvanom Berijevom amandmanu, čiji je cilj očuvanje domaće vojne industrije i smanjivanje zavisnosti od stranih dobavljača. Postoje izuzeci za hitne situacije, manje nabavke i slučajeve u kojima američki proizvođači ne mogu da obezbede odgovarajući proizvod potrebnog kvaliteta i količine.
U Norveškoj se dogodilo upravo ono zbog čega kritičari sada upozoravaju Kongres – američki vojnici dobili su američku obuću koja nije izdržala uslove za koje je namenjena, pa je na kraju hitno nabavljana norveška.
Jedan izvor iz Pentagona tvrdi da je sa američkog broda za snabdevanje čak morao da bude skinut deo tereta kako bi na njega bilo ukrcano više američkih čizama i brod preusmeren ka Norveškoj.
Portparol američkih marinaca Kurt Štal osporio je taj deo priče i rekao da nije bilo preusmeravanja broda radi dopremanja zamenskih čizama. Vojska je, međutim, potvrdila da su zamenske čizme nabavljane lokalno u Norveškoj.
Kongres hoće još stroža pravila
Afera izbija baš u trenutku kada se u Vašingtonu vodi rasprava o dodatnom pooštravanju pravila.
Predlog poznat kao zakon BOOTS predviđa da čak i opcione borbene čizme koje američki vojnici sami biraju moraju u potpunosti da budu proizvedene u SAD od američkih materijala i komponenti.
Kritičari upozoravaju da bi time vojnicima bio dodatno sužen izbor, iako domaći proizvođači već imaju problema sa količinom i kvalitetom.
- Samo zato što je nešto proizvedeno u Americi ne znači da dobijamo kvalitet - rekao je izvor iz Pentagona za Njuzvik.
Problem bi mogao da bude još veći u slučaju velikog rata. Analiza američkog vojnog lanca snabdevanja pokazala je da bi samo Agencija za odbrambenu logistiku u ratnim uslovima morala godišnje da nabavlja dodatnih 456.000 pari čizama, odnosno ukupno oko 981.000, dok su predstavnici industrije procenili da trenutni maksimalni kapacitet iznosi oko 525.000 pari godišnje.
Interna vojna analiza iz aprila otišla je još dalje i zaključila da bi svim granama američkih oružanih snaga u mirnodopskim uslovima moglo biti potrebno čak 4,2 miliona pari godišnje, jer svaki pripadnik mora da ima najmanje dva para, a prosečan vek vojne obuće procenjuje se na jednu do dve godine.
Za američke marince u Norveškoj, međutim, problem nije bio teorijski niti dugoročan. Čizme namenjene radu na ekstremnoj hladnoći počele su da se raspadaju posle manje od mesec dana – usred obuke čiji je jedan od glavnih ciljeva bio upravo da pokaže da američke snage mogu da ratuju u surovim arktičkim uslovima.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Švedski premijer Ulf Kristerson podneo je ostavku nakon što je završeno prebrojavanje glasova na parlamentarnim izborima i potvrđeno da je njegov desni blok izgubio većinu – opozicione stranke osvojile su 176, a dosadašnji vladajući blok 173 od ukupno 349 poslaničkih mesta.
Vizija, rad i neumorna borba predsednika Aleksandra Vučića za modernu, jaku i ekonomski moćnu Srbiju doživeli su još jednu ogromnu potvrdu na globalnoj sceni.
Nakon uzbudljive večeri, pobedu je odneo Crveni tim rezultatom 8:4, a ovim porazom Plavi tim našao se u situaciji u kojoj je jedna od devojaka ugrožena za opstanak u Exatlonu.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Više od 4.000 žena u Srbiji godišnje oboli od ginekoloških karcinoma, a iako je savremena medicina značajno unapredila dijagnostiku i lečenje, mogućnosti za primenu inovativnih terapija nisu jednake za sve pacijentkinje, poručeno je povodom Svetskog dana ginekoloških karcinoma.
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza, intelektualna ometenost i retki oblici demencije.
Vlada Srbije u tehničkom mandatu usvojila je danas Uredbu o bližim uslovima i načinu ostvarivanja prava na novčana sredstva za izgradnju, učešće u kupovini, odnosno kupovinu porodično-stambene zgrade ili stana po osnovu rođenja deteta, saopštilo je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju u tehničkom mandatu.
Darko Šarić (56), koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a o njegovoj molbi treba da se odlučuje danas na sednici suda.
Telo mlađeg muškarca izvučeno je juče oko 10 časova iz reke Save u samom centru Beograda, a prema prvim informacijama na njemu nisu uočene vidljive povrede koje bi ukazale na nasilnu smrt.
U istorijskoj operativnoj akciji kodnog naziva "Bure", sprovedenoj na području Ilijaša, pripadnici Granične policije BiH i UIO BiH, uz asistenciju MUP-a Kantona Sarajevo, ostvarili su najveću zaplenu tone sintetičkih narkotika čija ulična vrednost doseže čak 33 miliona evra.
Beogradska policija u potpunosti je identifikovala maskiranog napadača koji je napravio filmsku sačekušu i ranio Dušana K. (41), nakon što je pod pretnjom smrću naterao njegovog druga da ga dovede do stana, a njegovo hapšenje očekuje se svakog trenutka.
Dvojica osumnjičenih, A. R. (21) i Z. J. (52), za koje se sumnja da su pripadnici "vračarskog klana", danas su saslušani u Prvom osnovnom javnom tužilaštva u Beogradu zbog sumnje da su zajedno pokušali da izazovu opštu opasnost i nabavili sredstva namenjena za izvršenje krivičnog dela.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Prva ekonomska škola u Zagrebu ne mora da plati 5.000 evra nematerijalne štete sinu poznatog glumca Renea Bitorajca zbog incidenta koji se dogodio tokom časa fizičkog vaspitanja u septembru 2023. godine kada ga je, prema njegovim rečima, profesor Ante К. udario nogom u zadnjicu.
Miris pečenih paprika, paradajza i domaćih začina nezaobilazan je deo svake dobre zimnice. Ljutenica na seoski način pravi se jednostavno, od nekoliko osnovnih sastojaka, ali upravo u toj jednostavnosti krije se njen poseban ukus.
Sidni Svini ponovo je u centru pažnje, glumica se našla pod reflektorima javnosti nakon što se pojavila u novoj reklamnoj kampanji koja je privukla ogromnu pažnju prolaznika na njujorškom Tajms skveru.
Crni i sivi koferi su klasici koje mnogi putnici biraju, ali stručnjaci savetuju da ipak razmislite o prtljagu u upadljivijim bojama. Razlog nije samo lakše pronalaženje kofera na pokretnoj traci, već i bezbednost putnika i njihovog prtljaga.
Pop zvezda Jelena Karleuša i bivši fudbaler Duško Tošić upriličili su proslavu rođendana svojim ćerkama Atini i Niki, koje su po priznanju njihove majke dobile u kovertama 100.000 evra od gostiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.