Američkim marincima su se tokom priprema za veliku vojnu vežbu u Norveškoj praktično raspadale čizme na snegu i ledu – na koži su se otvarale rupe, đonovi su se odvajali, ledena voda prodirala unutra, a pojedini vojnici morali su da budu povučeni sa obuke i hitno dobiju drugu obuću.
Problem je izbio krajem februara, tokom priprema za vežbu „Kold rispons 2026“, ali su njegove pune razmere otkrivene tek sada, nakon što je Njuzvik dobio interne vojne dokumente i razgovarao sa izvorom iz Pentagona.
Oko 3.000 američkih marinaca učestvovalo je u vežbi u Norveškoj, uglavnom pripadnika Drugih ekspedicionih snaga marinaca iz baze Kamp Ledžun u Severnoj Karolini. Čitava vežba okupila je više od 25.000 pripadnika snaga iz više država, upravo sa ciljem da NATO pokaže sposobnost delovanja u ekstremnim arktičkim uslovima.
Foto: Profimedia
I upravo je osnovna oprema počela da otkazuje.
Rupe u čizmama, odvojeni đonovi, ledena voda unutra
Prema dokumentima koje je pregledao Njuzvik, svi problematični primerci korišćeni su manje od 30 dana.
Kod jednih su se otvarale rupe na gornjem delu čizme, kod drugih se đon odvajao od ostatka obuće, dok je kroz nastale otvore ulazila ledena voda. Kod nekih marinaca plastični deo pete probijao je unutrašnju postavu i pritiskao tetive, dok su se na drugim parovima rasklimavale metalne alke za pertle.
Situacija je postala toliko ozbiljna da su pojedini marinci skidani sa terenske obuke.
Reč je o čizmama za ekstremno hladno vreme američke kompanije Belvil, koje su marincima izdate kao deo standardne opreme. Sam Korpus marinaca potvrdio je da su upravo na ovom modelu primećeni problemi i da su njihovi stručnjaci kvarove videli na licu mesta u Norveškoj.
Amerikanci su zatim morali da traže rešenje upravo u Norveškoj.
Norveška vojska pomogla je da se obezbede čizme M77 domaće kompanije Alfa, model razvijen u saradnji sa norveškom vojskom još sedamdesetih godina. Deo zamenske obuće kupljen je direktno u lokalnim prodavnicama.
Američka vojna komanda potvrdila je da je korišćen postojeći sistem podrške zemlje domaćina kako bi marincima lokalno bila nabavljena odgovarajuća obuća i kako obuka ne bi morala da bude prekinuta.
Proverili magacin – prvobitno čak polovina sumnjiva
Pravi obim problema počeo je da izlazi na videlo tek po povratku marinaca u Sjedinjene Države.
U skladištima baze Kamp Ledžun pregledane su dodatne količine istih čizama. Jedna početna provera uzorka pokazala je približno 50 odsto neispravnih primeraka, zbog čega je proizvođaču naloženo da pregleda oko 5.000 pari.
Foto: Profimedia
Usledile su detaljnije kontrole.
U aprilu je pregledano 2.642 para čizama i pronađena su 183 neispravna – 6,93 odsto.
U julu je stanje bilo još gore: od 1.781 pregledanog para, nedostatke je imalo 355, odnosno čak 19,93 odsto.
Ukupno su tokom te dve kontrole pregledana 4.423 para, a 538 je imalo fabričke nedostatke – 12,17 odsto svih pregledanih čizama.
Vojna prezentacija rezultate aprilske kontrole opisala je kao „alarmantan nivo“ neispravnih pari, dok je za jul navedeno da je otkriven „znatno veći broj nedostataka“ i očigledno pogoršanje kvaliteta.
Za poređenje, u istom dokumentu navodi se da se u industriji uobičajen nivo neispravnih proizvoda kreće između dva i tri odsto.
Problemi, prema izvoru Njuzvika iz Pentagona, nisu otkriveni samo u Kamp Ledžunu. Neispravne čizme pronađene su i u vojnim zalihama na Havajima i Okinavi u Japanu, mada ukupan broj problematičnih pari na tim lokacijama nije poznat.
Pentagon znao za „lošu izradu i neprihvatljive materijale“
Još jedan interni vojni dokument pokazuje da problem nije nastao iznenada.
U proceni iz početka 2026. pominje se izveštaj iz jeseni 2025. u kojem se navodi da dobavljač pre slanja obuće nije otkrio „lošu izradu i neprihvatljive materijale“. Uz taj deo dokumenta nalazile su se fotografije čizama sa oznakama kompanije Belvil.
U vojnoj dokumentaciji govori se o kontinuiranim problemima sa kvalitetom od jeseni 2025. do proleća 2026.
Foto: Profimedia
Američka Agencija za odbrambenu logistiku, koja nabavlja odeću i obuću za vojsku, potvrdila je Njuzviku da je isporučivala ove čizme i da zajedno sa marincima učestvuje u kontrolama.
Kompanija Belvil saopštila je da sarađuje sa Korpusom marinaca na rešavanju problema i da je posvećena unapređenju kvaliteta. Firma tvrdi i da prema sistemu ocenjivanja američke vojne logistike postiže najviše ocene za kvalitet i poštovanje rokova isporuke.
Belvil će neispravne čizme menjati po principu jedan neispravan par za jedan novi.
Amerikanci morali da kupuju norveške čizme
Incident je otvorio još neprijatnije pitanje za Pentagon – američki zakon decenijama zahteva da vojna obuća koja se kupuje novcem Ministarstva odbrane, uz ograničene izuzetke, bude proizvedena u Sjedinjenim Državama.
Reč je o takozvanom Berijevom amandmanu, čiji je cilj očuvanje domaće vojne industrije i smanjivanje zavisnosti od stranih dobavljača. Postoje izuzeci za hitne situacije, manje nabavke i slučajeve u kojima američki proizvođači ne mogu da obezbede odgovarajući proizvod potrebnog kvaliteta i količine.
U Norveškoj se dogodilo upravo ono zbog čega kritičari sada upozoravaju Kongres – američki vojnici dobili su američku obuću koja nije izdržala uslove za koje je namenjena, pa je na kraju hitno nabavljana norveška.
Jedan izvor iz Pentagona tvrdi da je sa američkog broda za snabdevanje čak morao da bude skinut deo tereta kako bi na njega bilo ukrcano više američkih čizama i brod preusmeren ka Norveškoj.
Portparol američkih marinaca Kurt Štal osporio je taj deo priče i rekao da nije bilo preusmeravanja broda radi dopremanja zamenskih čizama. Vojska je, međutim, potvrdila da su zamenske čizme nabavljane lokalno u Norveškoj.
Kongres hoće još stroža pravila
Afera izbija baš u trenutku kada se u Vašingtonu vodi rasprava o dodatnom pooštravanju pravila.
Predlog poznat kao zakon BOOTS predviđa da čak i opcione borbene čizme koje američki vojnici sami biraju moraju u potpunosti da budu proizvedene u SAD od američkih materijala i komponenti.
Kritičari upozoravaju da bi time vojnicima bio dodatno sužen izbor, iako domaći proizvođači već imaju problema sa količinom i kvalitetom.
- Samo zato što je nešto proizvedeno u Americi ne znači da dobijamo kvalitet - rekao je izvor iz Pentagona za Njuzvik.
Problem bi mogao da bude još veći u slučaju velikog rata. Analiza američkog vojnog lanca snabdevanja pokazala je da bi samo Agencija za odbrambenu logistiku u ratnim uslovima morala godišnje da nabavlja dodatnih 456.000 pari čizama, odnosno ukupno oko 981.000, dok su predstavnici industrije procenili da trenutni maksimalni kapacitet iznosi oko 525.000 pari godišnje.
Interna vojna analiza iz aprila otišla je još dalje i zaključila da bi svim granama američkih oružanih snaga u mirnodopskim uslovima moglo biti potrebno čak 4,2 miliona pari godišnje, jer svaki pripadnik mora da ima najmanje dva para, a prosečan vek vojne obuće procenjuje se na jednu do dve godine.
Za američke marince u Norveškoj, međutim, problem nije bio teorijski niti dugoročan. Čizme namenjene radu na ekstremnoj hladnoći počele su da se raspadaju posle manje od mesec dana – usred obuke čiji je jedan od glavnih ciljeva bio upravo da pokaže da američke snage mogu da ratuju u surovim arktičkim uslovima.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
Ruska vojska uništila je uporište kolumbijskih plaćenika u Harkovskoj oblasti gde se, paralelno sa ekonomskim pritiskom Rusije, napadima na crnomorske gradove i Kijev, zahuktava ofanziva Moskve u nameri da se izoluju ključne tačke zemlje.
Boris Tadić, bivši predsednik Srbije i predsednik minorne i vanparlamentarne Socijaldemokratske stranke (SDS) otišao je u Bangladeš da hvali lidere tamošnje obojene revolucije u kojoj je poginulo oko dve hiljade ljudi i pripadnika policije.
Blokaderskom ludilu nema kraja, a koliko su u panici zbog nedostatka podrške građana najbolje pokazuje snimak iz Loznice, koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Mlada aktivistkinja Srpske napredne stranke povređena je sinoć na stranačkom štandu u Nišu. Prema informacijama sa lica mesta, nakon ovog događaja uhapšen je Mateja Nikolić, jedan od najistaknutijih učesnika studentskih blokada u gradu.
Nevladina organizacija CRTA, koja se predstavlja kao posmatrač izbora dok aktivno promoviše blokadere, zaoštrila svoj obračun sa ruskim uticajem u Srbiji.
U večerašnjoj epizodi rijalitija Exatlon Srbija Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6, dok je takmičenje zasenio fizički sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića.
U 18. epizodi Exatlona Srbija došlo je do fizičkog kontakta među takmičarima, kada je Mensur Ajdarpašić udario protivnika iz Crvenog tima Veljka Milićevića.
Ekipe Zavoda za urgentnu medicinu u Kragujevcu imale su izuzetno naporna prethodna 24 sata, a posebno zabrinjava podatak da je na pedijatriji pregledano čak 20 dece.
Članica Predsedništva Sara Pavkov juče je u Kikindi u svojstvu ministarke za zaštitu životne sredina obišla radove na izgradnji kanalizacije u naselju Strelište.
Novija studija pokazuje da su stari Egipćani praktikovali ljudske žrtve pre oko 5.000 godina, u periodu nedugo nakon što je zemlja prvi put ujedinjena.
Vozače u Srbiji od 1. novembra očekuje nova sezona zimskih uslova, a sa njom i obaveza koja se odnosi na zimsku opremu. Ipak, zimske gume nisu obavezne baš svakog dana, odlučujući faktor su stanje kolovoza i vremenski uslovi.
Pripadnici policije u Novom Sadu, u zajedničkoj akciji sa kolegama iz Rume, stavili su lisice na ruke M. I. (65) i B. K. (54) nakon što su usred grada, u blizini Bulevara Evrope, otkrili ilegalnu plantažu sa čak 100 kilograma marihuane i improvizovanu sušaru.
Prava drama odigrala se rano jutros u čačanskom selu Prislonica kada su za sada nepoznata, maskirana lica upala u samouslužnu perionicu i demolirali je, a ceo ovaj incident zabeležile su sigurnosne kamere.
Užičko Više javno tužilaštvo potvrdilo je da je privremeno oduzet luksuzni "bmw X6" kojim je Nikola L. (38) iz Užica, vozeći pod dejstvom 1,70 promila alkohola u krvi, izazvao stravičnu saobraćajnu nesreću i usmrtio mladog motociklistu Marka T.
Na suđenju Ognjenu Dabetiću, optuženom za svirepo ubistvo Noe Milivojev (18) u stanu u centru Beograda, sudski veštaci potvrdili su da je zločin izvršen u afektu gneva, dok je tužilac oštro reagovao na pokušaje odbrane da odgovornost prebaci na žrtvu i opravda stravično uništenje tela hemijskim supstancama.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Svečanim otvaranjem u prepunom Domu omladine Beograda počeo je 16. Međunarodni festival drama i serija Fedis, manifestacija koja tokom tri dana okuplja krem domaće televizijske i filmske produkcije.
Godinama su odnosi između prinčeva Harija i Vilijama narušeni, a najnovija priča o navodnom izvinjenju Saseksovih ponovo je pokrenula pitanje pomirenja. Ipak i dalje nema znakova da bi braća uskoro mogla da zakopaju ratne sekire.
Majkrosoft priprema velike promene u svom ekosistemu, obezbeđujući dolazak igre Grand Theft Auto VI na cloud platformu uz nova pravila pretplate i najavu hardverske revolucije nove generacije.
Zavodljiv parfem ne mora da bude sladak, težak i toliko intenzivan da se oseti čim uđete u prostoriju. Ponekad su upravo suptilni mirisi mnogo upečatljiviji, oni koji se okrivaju se tek kada vam se neko dovoljno približi.
Pevačica Anica Milenković stekla je popularnost hitom "Na lančiću ime tvoje", a nedavno je otkrila da dečak koji se pojavljuje u njenom spotu danas živi u Dubaiju i da je veoma uspešan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.