Glasine da se general armije Sergej Surovikin posle višegodišnjeg angažmana u Africi vratio u Moskvu pokrenule su mnogo veću priču – o mogućoj dubokoj reorganizaciji ruske protivvazdušne odbrane i njenom izdvajanju pod jedinstvenu komandu.
Autor vojnog kanala „Condottiero“ tvrdi da je Surovikin stigao u Moskvu, da prolazi vojno-lekarsku komisiju i da je njegov angažman u Alžiru završen. Zvanične potvrde ruskog Ministarstva odbrane o njegovom povratku ili novom imenovanju, međutim, za sada nema.
Surovikin je poslednjih godina bio van centralne ruske vojne scene. Ruska ambasada u Alžiru ga je 2025. praktično identifikovala kao rukovodioca grupe ruskih vojnih stručnjaka u toj zemlji. Pre toga bio je glavnokomandujući Vazdušno-kosmičkih snaga, a od oktobra 2022. komandovao je i objedinjenom grupacijom ruskih snaga u zoni Specijalne vojne operacije.
PVO danas više ne mora da se bori samo protiv klasičnih aviona i krstarećih ili balističkih raketa. Masovna upotreba jeftinih bespilotnih letelica, dalekometnih dronova, novih raketnih sistema i kombinovanih napada dramatično je proširila broj ciljeva koje odbrana mora istovremeno da otkriva i obara.
Kako piše Cargrad, jedna od ideja koja se razmatra jeste izdvajanje snaga PVO u posebnu strukturu, kojoj bi bili potčinjeni delovi različitih rodova vojske koji danas obavljaju iste ili slične zadatke.
Foto: Fotoilustracija
Vazdušno-kosmičke snage u sadašnjem obliku nastale su 1. avgusta 2015. godine spajanjem Ratnog vazduhoplovstva i Snaga vazdušno-kosmičke odbrane. U okviru VKS danas se nalaze i snage PVO i protivraketne odbrane.
Ideja o novoj reorganizaciji išla bi u suprotnom smeru – deo tih sposobnosti ponovo bi dobio mnogo jasniju, vertikalno organizovanu komandu čiji bi osnovni posao bio zaštita ruskog vazdušnog prostora.
Ruski vojni ekspert Mihail Onufrijenko smatra da bi logičnije bilo izdvojiti PVO i pod tu komandu prebaciti one jedinice Vazdušno-kosmičkih snaga i snaga bespilotnih sistema koje već obavljaju zadatke protivvazdušne odbrane.
- Logičnije bi bilo izdvojiti snage PVO u poseban rod vojske - rekao je Onufrijenko.
Takva struktura, prema njegovom objašnjenju, omogućila bi da se pod jednim komandnim sistemom razvijaju i koriste kopneni raketni sistemi PVO, bespilotne letelice namenjene odbrani vazdušnog prostora, radarski sistemi i avijacija sa ljudskom posadom koja učestvuje u presretanju ciljeva.
Drugim rečima, više ne bi postojalo nekoliko paralelnih sistema koji se tek naknadno međusobno usklađuju. Ideja je da isti komandni lanac vidi cilj, proceni pretnju i odluči kojim sredstvom će ga uništiti.
Takva potreba postala je još vidljivija sa stvaranjem posebnih ruskih snaga bespilotnih sistema. Vladimir Putin je još ranije potvrdio njihovo formiranje kao posebnog roda vojske, uz zahtev da njihovo razvijanje bude što brže.
Surovikinovo ime odmah ušlo u priču
Upravo tu se ponovo pojavljuje Surovikin.
Njegovo ime nije slučajno povezano sa PVO – od 2017. do 2023. bio je na čelu Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije, strukture u kojoj se nalazi veliki deo ruske protivvazdušne i protivraketne odbrane.
Ipak, nema zvanične odluke da je Surovikin kandidat za novu funkciju, niti je potvrđeno da će zaseban rod PVO uopšte biti formiran.
Onufrijenko upravo zbog toga odbija da čitavu priču svede na jedno ime.
Prema njegovom mišljenju, različite strukture i pravci unutar Ministarstva odbrane moraju mnogo preciznije da podele odgovornost i usklade zadatke. On očekuje da će deo postojećih problema u koordinaciji zbog toga biti uklanjan u narednom periodu.
- Promene su sazrele - ocenio je Onufrijenko.
Ali kada je reč o tome da li će upravo Surovikin dobiti novu komandu, ruski ekspert ne želi da izvodi zaključke iz medijskih glasina.
On ukazuje da se iza različitih kandidatura često nalaze različite grupe i interesi koji pokušavaju da promovišu svoje ljude. Zbog toga javno licitiranje imenima, dok odluke nema, vidi prvenstveno kao medijsku priču, a ne kao pouzdanu informaciju o tome šta će vojni vrh zaista uraditi.
To je posebno važno zato što reorganizacija PVO, ukoliko do nje zaista dođe, ne bi bila obična promena generala na čelu jedne komande.
Pod jednim sistemom trebalo bi povezati kopnene raketne komplekse, radare, presretačku avijaciju, delove bespilotnih snaga i druge sisteme koji učestvuju u zaštiti teritorije. Cargrad navodi da bi takav model trebalo da ubrza razmenu informacija i donošenje odluka, što je postalo ključno kod napada dronovima koji ostavljaju veoma malo vremena za reakciju.
„Promene će biti“
Onufrijenko celu priču stavlja u mnogo širi okvir promena koje već godinama potresaju rusko Ministarstvo odbrane.
Andrej Belousov preuzeo je Ministarstvo odbrane 2024. godine, dok je veliki talas istraga i hapšenja visokih funkcionera vojnog resora počeo neposredno pre njegovog dolaska i nastavio se nakon smene Sergeja Šojgua. Među prvim velikim slučajevima bilo je hapšenje tadašnjeg zamenika ministra odbrane Timura Ivanova, nakon čega su usledili postupci protiv više drugih visokih zvaničnika.
Za Onufrijenka upravo taj proces pokazuje da se ne radi samo o tome da jedno ime bude zamenjeno drugim.
Po njegovom mišljenju, slične promene mogu zahvatiti i Generalštab, kao i komandante različitih rodova vojske.
Razlog vidi u iskustvima Specijalne vojne operacije, koja je, kako kaže, pokazala koliko se realno ratovanje razlikuje od sistema građenog za mirnodopske uslove.
- Tokom SVO, koja se radikalno razlikuje od mirnog vremena, postaje očigledno da određeni broj komandanata ne odgovara funkcijama koje zauzimaju - ocenio je Onufrijenko.
Zbog toga očekuje nove kadrovske poteze, ali upozorava da se čitav proces ne može svesti na Surovikina.
Kako ističe, postoje i drugi sposobni ruski komandanti koji trenutno neposredno ne učestvuju u Specijalnoj vojnoj operaciji i koji bi mogli da dobiju nove zadatke.
- Promena će biti - njegova je procena, ali smatra da nema smisla unapred tvrditi koja će funkcija pripasti kom generalu.
Upravo zato je Surovikinov mogući povratak trenutno samo jedan deo mnogo veće priče.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
U stravičnom prevrtanju srpskog autobusa punog putnika jutros su poginule najmanje dve osobe, dok jeziva svedočenja i prizori s mesta nesreće svedoče o razmerama tragedije.
Snimak komentara glavnog urednika Informera na račun blokaderske antipolitike i činjenice da takozvana Studentska lista ne zna šta će sa pobedom na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, proširio se društvenim mrežama i u kratkom periodu postao viralan.
Ostrašćeni ideolog opozicije Milan St. Protić otvoreno je pozvao na nasilno osvajanje državnih institucija, priznao da nameravaju da obore vrednost dinara i otvoreno zatražio da nam mentori kroje sudbinu!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje iznošenje neproverenih tvrdnji i targetiranje novinarke Katarine Odalović, kao i svako uvlačenje njene porodice i dece u javne obračune.
V. d. predsednika Srbije Ana Brnabić izjavila je da će konstitutivna sednica Narodne skupštine biti održana znatno pre isteka roka predviđenog Ustavom.
Nataša Kandić, perjanica blokaderskog pokreta javno se pohvalila da će, čim njihovi puleni sa"Studentske liste" preuzmu parlament, odmah uslediti priznanje genocida u Srebrenici!
Predstavnik blokadera Nemanja Todorović iz PSG-a priredio je skandalozan šou i pokazao kako blokaderi gledaju na sopstveni narod - ako niste deo njih, moći ćete samo da se žalite sami sebi!
Crveni tim odneo je pobedu u večerašnjoj igri u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, nakon dramatične borbe na poligonu Apokalipsa, koja je završena rezultatom 8:7!
Pravoslavni sveštenici upozoravaju da pušenje, preterivanje u alkoholu i glasna muzika narušavaju duhovni smisao krsne slave i udaljavaju vernike od suštine ovog velikog praznika.
Danas se slavi Mitrovdan, jedan od najvećih srpskih praznika posvećen Svetom Dimitriju, a narod veruje da vreme na ovaj dan otkriva kakva će zima biti.
Pripadnici policije u Zrenjaninu, po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su S. S. (19) iz Kikinde zbog sumnje da je izazvao saobraćajnu nesreću kod Zrenjanina u kojoj je poginuo muškarac (64).
Biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg premijera Mila Đukanovića, negirao je krivicu za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, tvrdeći da nije znao da se oružje nalazi na tavanu porodične kuće u Rastocima.
Pripadnici policije u Kruševcu, u saradnji sa Upravom saobraćajne policije i Službom za borbu protiv droga, uhapsili su N. P. (54) i N. M. (46) iz Kruševca, kao i A. K. (22) iz Zemuna, zbog sumnje na prodaju droge.
Jutros oko 7:25 časova došlo je do stravične saobraćajne nesreće na autoputu u smeru ka Zagrebu, neposredno posle čvora Ivanić-Grad, u kojoj se prevrnuo srpski autobus, a poginule su dve osobe.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Pevačica Jovana Tipšin otkrila je nepoznate detalje iz svoje mladosti, kada je u svojim dvadesetim godinama slučajno saznala da je muškarac sa kojim se viđala zapravo oženjen.
Folk diva Svetlana Ceca Ražnatović još jednom je pokazala da ne štedi kada je reč o modi i luksuznim detaljima, te je na koncertu u Bugarskoj nosila prsten čija je cena čak 8.200 evra!
Komentari