I naredna godina biće obeležena pandemijom, a svetska ekonomija bi trebalo da se "odbaci" od dna koje je dotakla u ovoj godini. Što se Rusije tiče, i ona zavisi od dešavanja u svetu a stručnjaci imaju nekoliko predviđanja što se tiče ruske ekonomije.
Postoje četiri scenarija, ocenjuje Jakov Mirkin, šef odeljenja za međunarodna tržišta kapitala Instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa RAN.
Prvi (verovatnoća je 45-50 odsto): svetska ekonomija je u „depresivnoj zoni“. Ruskim sirovinama (cene, količine) ne sledi ništa dobro. BDP u zemljama G7 je od minus 3 do minus 5 odsto, iako je Azija, a posebno Kina, još uvek u plusu. Globalne finansije se tresu. Akcije i valute lete tamo-vamo u rasponu od 10 do 20 odsto od njihove vrednosti. Nacionalni dugovi počinju da pucaju. Za grupu zemalja G7 oni već čine više od 140 odsto BDP-a. A šta je sa Rusima? Nije im baš najbolje.
Drugi scenario (verovatnoća 15-30 odsto): čudo, rast svetske ekonomije u obliku slova „V“. Sve raste kao iz vode. Finansijska tržišta guraju napred. Svi žele sirovine. Svet dobija čudo vakcinacije, a pandemiji je kraj. Upravo ovaj scenario očekuje MMF sa blagonaklonim osmehom. Oni to žele. Čitav svet raste brzinom većom od 5 odsto BDP-a, razvijene zemlje od plus 4 do plus 6 odsto, Kina i Indija su ispred svih, plus 8/plus 9 odsto. Svi smo srećni, pobeda je tu. I treba stići da se uloži u akcije — tamo je pravi bum!
Treći scenario (verovatnoća 20-30 odsto): Ponavljamo 2020. godinu. Treći talas pandemije, vlade pokušavaju da se provuku između gubitaka života i mogućnosti da ne unište ekonomiju. I da ne izgube na izborima. BDP se u razvijenim zemljama smanjuje za 7-10 odsto. Nafta i gas ne rastu ni u potražnji, ni u cenama. Ruska ekonomija i dalje pada, a u regionima vladaju usrdne molbe. Valute i akcije svih zemalja trpe veliki pad sve do 20-35 odsto od njihove vrednosti. Život podseća na kretanje leda sa svim avanturama koje ono nosi. Nameće se ideja da se započne novo računanje vremena od 2020. godine.
Četvrti scenario, horor, „crni labud“ (verovatnoća do 5 odsto). Nešto novo, globalno, u našim glavama koje konačno počinju da veruju i u ludilo klime, i u činjenicu da je naša draga zemaljaska kugla prestala da nas voli. Koji događaji? Ne znamo. Poznato je da se od ‘80-ih učestalost katastrofa i nesreća od sistemskog značaja povećala 3-4 puta. Geopolitički i vojni rizici su visoki. Ako se dogodi ovakva nesreća, očekujemo da će ekonomija G7 pasti za 10-20 odsto, a finansijska tržišta za 30-40 odsto. Plašimo se pucanja mehura od sapunice – u SAD (akcije), državni dug G7, u Latinskoj Americi, na drugim tržištima u razvoju. Pravi zemljotres!
Foto: AP/Photo
Rusija je jedno od bogatstava globalne ekonomije. Ono što nam se dešava u velikoj meri potiče od potražnje za sirovinama u EU i Kini, od cena nafte i metala na berzama derivata u Njujorku, Čikagu i Londonu, od nerezidenata sa vrućim novcem koji sede duboko u našim finansijama, i još od kursa američkog dolara u odnosu na evro. Što je dolar slabiji u odnosu na evro, to je za Ruse bolje, jer su veće, pod jednakim uslovima, svetske cene sirovina. Zašto? Cene i plaćanje sirovina uglavnom su u dolarima. Devalvacija dolara, inflacija u SAD — sve ovo pokreće rast cena nafte. Suprotno tome, jak dolar znači, pre ili kasnije, pad vrednosti ruskih izvoznih sirovina.
Pa sledi finansijska prognoza za 2021. godinu!
Prvi scenario: kurs dolara kreće se u rasponu od 1,10 do 1,20 za evro (šanse za to su 25-35 odsto). To znači da se može očekivati da će cene nafte marke „Brent“ biti približno iste kao danas (pod istim uslovima). Granice su od 40 do 50 dolara po barelu. Za Ruse to nije baš mnogo, ali od toga se može živeti.
Drugi scenario je jačanje američkog dolara u odnosu na evro u rasponu od 1,02 do 1,10 (šanse su 10-15 odsto). Jak dolar je katastrofa. Izvršiće pritisak na cene nafte, a time i na prirodni gas i metale, sve će pasti.
Treći scenario je ciklično slabljenje američkog dolara, njegov pad na 1,20 - 1,35 u odnosu na evro. A zbog čega? Dolar ima duge oscilacije u odnosu na evro. Čas pada, čas raste. Dužina svakog takvog talasa je 15-17 godina. Od sedamdesetih godina bilo ih je dva. Sada se nazire treći. I čekamo da dolar počne da klizi nadole, slabeći iz godine u godinu, kao što je to bilo dvahiljaditih. Da li bi se ovo moglo dogoditi 2021. godine? Procenjuje se da su šanse za to 55-60 odsto. Tim pre, uzimajući u obzir to da Bajdenovi ekonomski planovi mogu dovesti do slabljenja dolara. To bi bila sreća! Slab dolar znači skupa nafta, gas i metali. Životvorna kiša valute će se izliti na nas.
Da, nema nikakve sigurnosti, samo raskršća, navodi na kraju Mirkin. I ne zna se da li su sva vidljiva. Pa šta da radimo? Da li treba da čekamo da se o svemu odlučuje negde u inostranstvu, jer je ruska ekonomija i dalje vođena u skladu sa odlukama drugih zemalja? Morali bismo i sami biti aktivniji.
Vojnici Međunarodnog centra za deminiranje ruskog Ministarstva odbrane nastavljaju da čiste teren od mina u Nagorno-Karabahu. Inženjerija je prvi put koristila višenamenski robotizovani sistem "Uran 6", prenosi televizija "Zvezda"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojnici Međunarodnog centra za deminiranje ruskog Ministarstva odbrane nastavljaju da čiste teren od mina u Nagorno-Karabahu. Inženjerija je prvi put koristila višenamenski robotizovani sistem "Uran 6", prenosi televizija "Zvezda"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao je sinoć u Mrkonjić Gradu istorijski govor, poslednji sa funkcije šefa naše države, poslavši niz moćnih poruka Srbima, ali i čitavom svetu.
Predstavnik Srba iz Crne Gore i predsednik Demokatske narodne partije (DNP) Milan Knežević sinoć je poslao snažnu poruku iz Mrkonjić Grada zbog kojih se tresla Podgorica.
U današnjem govoru tokom ustaškog skupa u Kninu, gde Hrvati slave zločine koje su počinili nad srpskim narodom, premijer Hrvatske Andrej Plenković urlikao je i slavio "vojno-policijsku operaciju" i još jednom slagao celokupnu javnost da se radilo o "legitimnoj oslobodilačkoj akciji."
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć se na posebno emotivan način tokom govora u Mrkonjić Gradu obratio Nevenki Dobric, majci čijeg su dvanaestogodišnjeg sina Sinišu ustaše straljalje u avgustu 1995. godine tokom zloćinačke akcije "Oluja".
Blokaderi su izveli žešću paljbu po Demokratskoj stranci (DS), poručivši im bez trunke blama da su zreli za cirkusku šatru, a ne za parlament i vođenje države!
Gostujući na tajkunskoj televiziji N1, blokaderski propagandista Đorđe Vlajić nastavio je da iznosi skandalozne optužbe, dok je u istom gostovanju priznao i istinu da se nalaze na samoj ivici političkog nestanka!
Na Tasosu je zabeležen incident koji je uznemirio turiste i meštane, nakon što je iz automobila sa balkanskim tablicama navodno izbačen zapaljeni opušak!
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) i Naftne industrije Srbije o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja reke Dunav.
Na teritoriji grada Užica počeli su značajni radovi na putnoj infrastrukturi, a uskoro se očekuju i početak i nastavak radova na dugo čekanim projektima.
Danas se navršavaju tačno tri godine od zločina koji je zaprepašćenjem okovao Srbiju. Tog 5. avgusta 2023. godine, u selu Klokočevac kod Majdanpeka, ugašen je život Dejana Paunovića (33), vrednog domaćina i oca četvoro dece, u režiji njegove supruge Slađane Paunović (28) i njenog ljubavnika Srećka M.
Blindirani "Audi A8", za koji se sumnja da ga je Đorđe Ždrale koristio tokom pokušaja ubistva Koste Pandurevića u Istočnom Sarajevu, pronađen je juče na području Kantona Sarajevo.
Pokušaj dostavljanja pištolja dronom osuđeniku u niški zatvor, uz navodni plan otmice stražara, podsetio je na neka od najneverovatnijih bekstava i pokušaja bekstva iz srpskih zatvora.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Iako se mnogi psi mogu prilagoditi različitim uslovima života, postoje rase kojima je potreban znatno veći prostor i mnogo više aktivnosti nego što stan može da im pruži.
Kardiolog Dmitrij Jaranov upozorava da dodati šećer, koji se nalazi u brojnim svakodnevnim namirnicama i pićima, može imati ozbiljan uticaj na zdravlje srca.
Britanski regulator za informacije (ICO) saopštio je danas da pažljivo prati razvoj događaja u vezi sa kompanijama OpenAI i Antropik (Anthropic) nakon nedavnih hakerskih incidenata u kojima su učestvovali njihovi modeli veštačke inteligencije (AI).
Sutra od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije "Demanti", u kojoj će jedna od najpoznatijih domaćih voditeljki otvoriti dušu iskrenije nego ikada do sada.
Pevač Dejan Ćirković Ćira izneo je nepoznate detalje višedecenijskog prijateljstva sa Sašom Popovićem i otkrio zbog čega je estradni mag pobesneo na njega.
Pevačica Suzana Jovanović prvi put je govorila o pokušaju jedne koleginice da joj uništi brak sa Sašom Popovićem zbog čega je na kraju reagovala i policija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.