U roku od svega nekoliko sati nakon što je u javnost procurelo da će američki Vrhovni sud ukinuti odluku o legalizaciji abortusa, masa ljudi je izašla na ulice Vašingtona u znak protesta, a demokrate na društvene mreže, reagujući na potencijalno poništavanje odluke u republikanski većinskom sudu donete 1973. u čuvenom slučaju Roa protiv Vejda
Frustracija i obećanja o zaštiti prava na abortus pokuljala su od redova guvernera do senatora i predstavnika Donjeg doma Kongresa. A potencijalno prete i veći potresi, koji bi mogli da se osete na kontinentima širom sveta.
"Izuzetno pogrešna odluka"
Američki Vrhovni sud je davne 1973. legalizovao abortus povodom tužbe Teksašanke Norme Mekorvi (u dokumentu je korišćen pseudonim Džejn Ro) koja je 1969. ostala trudna sa trećim detetom i htela je da pobaci. Ona je podnela tužbu protiv lokalnog državnog advokata Henrija Vejda tvrdeći da je zabrana pobačaja u Teksasu protivustavna.
Skoro pola veka kasnije, tajni nacrt iz Vrhovnog suda na 98 strana i komentarom sudije Semjuela Alita o “izuzetno pogrešnoj” odluci koja “mora da se poništi” procurio je u javnost što je po sebi događaj bez presedana, a ukoliko se ona zaista obori, abortusi bi mogli da postanu ilegalni u “pola Amerike”. U najmanje 22 države bi postali nezakoniti zahvaljujući “okidač zakonima” koji bi stupili na snagu čim se presuda poništi.
"Malo verovatno da će se sud predomisliti"
“Jutarnji list” navodi da je nacrt izgleda zasnovan na usmenoj raspravi održanoj u decembru u slučaju Dobs protiv Ženske zdravstvene organizacije Džekson i da je Misisipi pokušao da obnovi zabranu abortusa od 15 nedelje trudnoće što su blokirali niži sudovi. Navodi se i da je sudska većina sklona da podrži zabranu abortusa u Misisipiju kako bi moglo da se dobije pet glasova za poništavanje odluke Roa protiv Vejda.
Voditelj “NjuzNejšena” Den Abrams ocenio je da se “stvari mogu promeniti”.
- Ali, kad imate mišljenje suda o takvoj odluci koje cirkuliše mislim da je malo verovatno da će se sud predomisliti. Mislim da će se više fokusirati na to kako je nešto ovako procurilo – istakao je.
Dok se zvanična oduka Vrhovnog suda ne očekuje pre jula, “CBS njuz” navodi da će samo curenje dokumenta uzrokovati ogromnu štetu jednoj od najuglednijih američkih institucija i verovatno dovesti do pune istrage koja će uključiti FBI.
Foto: AP/Photo
Curenje uoči izbora
Nacrt je procurio nešto više od šest meseci uoči izbora za Senat SAD, koji će odrediti da li će demokrate imati svoju tanku većinu u Kongresu u preostale dve godine mandata Džoa Bajdena.
Hrišćanski konzervativci i mnogi republikanski zvaničnici već dugo pokušavaju da ukinu presudu iz 1973. Dok trenutno više od 10 američkih država ima zakone koji štite pravo na abortus, brojne “crvene” države su donele niz restrikcija uprkos presedanu koji je doneo slučaj Ro protiv Vejda.
Republikanci bi mogli da pokušaju da donesu zabranu abortusa u čitavoj zemlji, dok bi demokrate mogle da zatraže suprotno - zaštitu prava na pobačaj na nacionalnom nivou.
Demokrate ukazuju da nacrt odluke potkopava važnost ovogodišnjih izbora, na kojima će nastojati da zadržale kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa i Senatom. Republikanski predstavnici su takođe kritikovali curenje dokumenta, navodeći da se radi o pokušaju neprimerenog pritiska na sud da promeni pravac razmišljanja.
Uzbuna među demokratama
Abortus je jedno od pitanja koja izaziva najveće podele u američkoj politici i traje skoro pola veka, a pretnja po odluku iz 1973. dolazi u vreme kad su reproduktivna prava ugrožena u “crvenim” državama širom SAD.
BBC podseća da su šestoro od devet sudija Vrhovnog suda postavili republikanski predsednici, dok su ostalu trojicu izabrali demokratski. Sudija Alito i još četvorica republikanskih sudija – Klarens Tomas, Nil Gorsuč, Bret Kavano i Ejmi Koni Baret (poslednjih troje je imenovao Donald Tramp učvrstivši konzervativnu većinu u sudu) – bili su za poništavanje Roa, ali nije poznato kako će glasati glavni sudija Džon Roberts.
“Politiko” piše da je objavljivanje nacrta odluke “instant uzdrmalo demokrate od napada političke slabosti” i da se “mnogi nadaju da bi to moglo da izmeni tok srednjemandatnih izbora”. Dvoje demokrata, predsedavajuća Donjeg doma američkog Kongresa Nensi Pelosi i vođa većine u Senatu Čak Šumer, u zajedničkom saopštenju naveli su da je, ako je izveštaj tačan, “Vrhovni sud spreman da nanese najveće ograničenje prava u poslednjih 50 godina”.
- Navodni glasovi sudija koje su imenovali republikanci, u prilog poništavanju presude, bili bi užas i jedna od najgorih i najštetnijih odluka u modernoj istoriji - istakli su.
Foto: Tanjug/AP
"Centralni izbor na izborima 2022."
- Ovakav ishod je tačno ono zbog čega sam zvonila za uzbunu, a ovo je požar kod kojeg se pale svi alarmi – rekla je demokratski senator iz Vašingtona Peti Mari.
Republikanski kongresmen Patrik Maloni nazvao je spornu temu “centralnim izborom na izborima 2022”.
“Naš rad je sada važniji nego ikad. Boriću se kao đavo da zaštitim pristup abortusu u Mičigenu”, “tvitovala” je demokratska guvernerka Grečen Vitmer.
- Ako su vesti tačne, zakon Mičigena iz 1931. koji brani abortuse bi odmah stupio na snagu, zabranjujući bilo kakav abortus u našoj državi – čak i ako majka umire, ili ako ju je silovao član porodice. Moja jadna majka se preokreće u grobu - navela je demokrata Elisa Slotkin iz Mičigena.
Demokrata Ketrin Klark iz Masačusetsa je rekla da je “kao jedna od četiri žene u zemlji koje su izabrale da imaju abortus zgrožena izveštajem o mišljenju Vrhovnog suda”.
Mnogi republikanci su se uzdržali od javnih komentara, a oni koji jesu – poput senatora Džoša Haulija – fokusirali su se na “kršenje poverljivosti bez presedana”.
Pretnja i za predsedničke izbore
Ukoliko američki Vrhovni sud donese odluku o poništavanju odluke donete u slučaju Ro protiv Vejda, to će sigurno imati uticaj i na predsedničke izbore 2024. godine.
Iako se i dalje spekuliše da li će Donald Tramp biti jedan od kandidata, ova odluka bi sigurno dala vetar u leđa konzervativnim glasačima koji su uz 45. predsednika SAD na sledećim izborima. A to bi nadalje moglo da utiče i na države u EU koje na čelu maju konzervativne lidere, poput mađarskog premijera Viktora Orbana.
Demokratama i Bajdenu scenario ukidanja odluke ne bi išao na ruku, naročito kada se uzme u obzir da su ankete pokazale da je aktuelni lider SAD, prema istraživanjima javnog mnjenja, najnepopularniji predsednik SAD posle prve godine mandata u Beloj kući.
Foto: Reuters
SAD spram sveta
SAD bi se bez Roa priključile sićušnoj grupi zemalja koje su unazad pooštrile zakone o abortustu, a to su od 1994. uradile samo njih tri: Poljska, El Salvador i Nikaragva. U tom periodu je 59 zemalja, uključujući Nemačku, proširilo pristup abortusima, prema Centru za reproduktivna prava. Sa odlukom iz 1973. na snazi, SAD su neuobičajene u tome što dozvoljavaju abortus iz bilo kog razloga do 23 nedelje. Ipak, u mnogim zemljama sa ranijim prekidima trudnoće abortus je dozvoljen iz niza razloga, navodi “Njujork tajms”.
Abortus se zabranjuje ili dozvoljava u slučaju opasnosti po život žene 66 zemalja – dom oko četvrtine žena reproduktivnog doba. Bez Roa, određene američke države bi se uskladile sa tim zemljama.
“Njujork tajms” ukazuje da je procureli dokument nacrt, a ne finalno mišljenje. Moglo bi da prođe mesec dana ili više dok Vrhovni sud ne donese zvaničnu presudu, a ta odluka bi se mogla razlikovati od nacrta koji je procureo u javnost.
Ali, ako se donese odluka protiv Roa, klinike u nekim državama će početi da se zatvaraju za nekoliko dana. U drugim državama koje brane procedure, proces će možda potrajati mesecima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.