U Rusiji je objavljena delimična mobilizacija jer, kako ocenjuje za Sputnjik ruski vojni istoričar Jurij Knutov, Amerikanci su uveliko počeli da razmeštaju svoje divizije u baltičkim zemljama, a osim toga, postoji pretnja i od razmeštanja NATO trupa u blizini granica ruske države
Zbog toga će se, prema rečima stručnjaka, u Donbas poslati isključivo rezervisti, koji su pre svega služili vojni rok i imaju ratno iskustvo. Oni će biti zaduženi da štite kako suverenitet i teritorijalni integritet Rusije, tako i narod na oslobođenim teritorijama.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je da će za potrebe delimične mobilizacije biti pozvano 300 hiljada rezervista, što je oko jednog procenta ukupnih mobilizacionih resursa ruske vojske.
Zaštita otadžbine i bezbednost naroda
Prema rečima Knutova, cilj mobilizacije je, zaštita otadžbine, njene teritorije i ruskog naroda.
- U Ukrajini se sprovodi četvrti talas mobilizacije. Osim toga, postoji pretnja razmeštanja NATO trupa u blizini granica ruske države - u baltičkim državama, Poljskoj, Rumuniji... Amerikanci su već počeli da razmeštaju svoje trupe i divizije kako u baltičkim zemljama, tako i u Poljskoj. Kao rezultat toga, postoji opasnost da će se na zapadnim granicama Rusije stvoriti najmoćnija grupacija NATO bloka i ukrajinskih oružanih snaga - objašnjava sagovornik Sputnjika.
Rusiji, kako kaže Knutov, nije preostalo ništa drugo, osim da sprovede delimičnu mobilizaciju.
- Konkretno, sprovođenje delimične mobilizacije od 300 hiljada vojnika, odnosi se na ljude koji će biti zaduženi da štite teritoriju Rusije. Ako posle održavanja referenduma, oslobođenje teritorije uđu u sastav Rusije, granica naše zemlje će se ozbiljno proširiti. Pošto je činjenica da Ukrajina, uz podršku NATO-a, planira da zauzme ne samo Hersonsku i Zaporošku oblast, Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, već i Krim. Zbog toga, potrebno je povećanje vojske i zaštita svih ovih teritorija - konstatuje stručnjak.
Ko će biti poslat u Donbas
Mobilizacija se, kako objašnjava Knutov, ne odnosi na studente koji studiraju na univerzitetima, ljude koji imaju zdravstvene probleme, niti na one koji trenutno služe u vojsci. U Donbas će, pre svega, prema rečima stručnjaka, biti poslati rezervisti.
- Ovo su ljudi koji su služili u vojsci. Oni imaju mnogo iskustva i određenu vojnu specijalnost. To mogu biti artiljerci, vozači, mitraljesci, minobacači..Sve zavisi ko je od njih u ovom trenutku najviše potreban u sprovođenju specijalne vojne operacije. Prednost se daje ljudima koji već imaju puno iskustva u borbenim dejstvima. Na primer, onima, koji su služili vojni rok u Siriji - konstatuje naš sagovornik.
Pre odlaska u Donbas, Knutov naglašava, da će rezervisti morati da prođu lekarske preglede, a zatim i dodatnu vojnu obuku.
- Lekarska komisija utvrđuje zdravstveno stanje rezerviste. Na tim pregledima će, osim lekara, prisustvovati i predstavnici vojne jedinice, kao i lokalne vlasti. Oni zajedno određuju na kom mestu rezervista treba da bude: u pešadiji, tenkovima, desantnim trupama...Osim toga, rezervisti prolaze dodatnu obuku koja traje mesec dana da bi obnovili znanja i veštine koje su stekli tokom služenja u vojsci. Nakon toga, oni se šalju ili kao pozadinske jedinice ili direktno u regione u kojima se vode borbena dejstva - objašnjava sagovornik, ističući će na bojište isključivo biti poslati oni koji se dobro pokažu tokom obuke.
Foto: BetaITanjug/AP/Reuters/Fotoilustracija
Putin jasno stavio do znanja da neće trpeti niakve provokacije, pogtovo ne američke
Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin je 21.septembra u obraćanju naciji objavio delimičnu mobilizaciju.
- U cilju zaštite naše otadžbine, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, osiguranja bezbednosti našeg naroda i ljudi na oslobođenim teritorijama, smatram neophodnim da podržim predlog Ministarstva odbrane i Generalštaba o sprovođenju delimične mobilizaciji u Ruskoj Federaciji - izjavio je Vladimir Putin.
On je naglasio da regrutaciji podležu samo oni u rezervnom sastavu, koji su pre svega služili vojni rok i imaju iskustvo. Pre upućivanja u jedinicu proći će dodatnu obuku.
Kako je podsetio predsednik, cilj Zapada je da oslabi i uništi Rusiju, o čemu već glasno govore. Nakon što se kijevski režim javno odrekao mirnog rešenja problema Donbasa i objavio svoje pretenzije na nuklearno oružje, postalo je jasno da je nova ofanziva neizbežna. A onda bi usledio napad na Krim - na Rusiju. U tim uslovima, odluka o pokretanju preventivne specijalne operacije bila je jedina moguća, naglasio je Putin. Oslobađanje cele teritorije Donbasa ostaje cilj.
NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske "lažne" referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske "lažne" referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.