NATO pod uticajem SAD može krenuti ka usvajanju politike na dva koloseka koja bi uključivala povećanje civilne pomoći Ukrajini i podršku njenim odbrambenim sposobnostima
Kada je ukrajinska vojska pre tri nedelje ponovo zauzela Herson, činilo se da rat prelazi u završnu fazu koja bi se mogla okončati dovoljnim povlačenjem Rusije, što bi omogućilo neku vrstu rešenja putem pregovora.
Ali ovakava očekivanja, piše Pol Roberts profesor Univerziteta Bredford, su se izjalovila zbog sve većeg insistiranja Ukrajine da povrati sve teritorije koje je Rusija zauzela od 2015, uključujući Krim. To bi podrazumevalo totalnu rusku kapitulaciju, što bi navelo Vladimira Putina da ozbiljno zapreti eskalacijom sukoba uz pretnju upotrebe oružja za masovno uništenje. Zbog toga se čini malo verovatnim da će pregovori uskoro započeti - ali postoje i drugi načini ratovanja tokom zime, a nedavni razvoj događaja ukazuje na jedan mogući tok oružanog sukoba.
Nakon povlačenja Rusije iz Hersona, pretpostavka je bila da će Kremlj učvrstiti svoje odbrambene položaje, da će se vojska „ukopati" tokom zime i započeti proces priprema za prolećnu ofanzivu sledećeg marta. Umesto toga, Rusi su započeli značajnu ofanzivnu operaciju, uglavnom oko grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti.
Ruska vojska od maja ima značajne snage raspoređene u tom području, ali je ostvarila ograničene uspehe, uz veliki broj poginulih i ranjenih vojnika. Ipak, poslednjih nedelja, posebno od gubitka Hersona, poslata su značajna pojačanja, što je dovelo do nekih od najintenzivnijih borbi u celom ratu.
Odnos snaga
Odlučan i neprekidan napad ruskih snaga suočio se sa snažnom ukrajinskom odbranom, što je rezultiralo velikom brojem žrtava na obe strane. U izveštaju američke štampe ovako je opisana scena tokom jednog dana borbi ranije ove nedelje: „skoro sat vremena izgledalo je da broj žrtva na ukrajinskoj strani u istočnom gradu Bahmutu neprestano raste: vozila hitne pomoći, oklopni transporteri i privatna vozila neprestalno su dovozili ranjenike do jedine gradske vojne bolnice".
Iako ruske snage ne postižu značajne uspehe i gubici im rastu, to ih nije odvratilo od daljih napada. Zašto nastavljaju, nejasno je. Institut za proučavanje rata ističe: „ruski napori oko Bahmuta ukazuju na to da njihova vojska u osnovi nije uspela da izvuče pouke iz prethodnih kampanja u kojima je bila koncentrisana na ciljeve od ograničenog operativnog ili strateškog značaja, a imala je veliki broj žrtava".
Jedno od objašnjenja je da postoji unutrašnje rivalstvo unutar ruske vojske, sa moćnom frakcijom koja je odlučna da preuzme Bahmut što pre, verovatno pod velikim pritiskom Putina i njegovih ljudi kako bi se postigao nekakav rezultat. To može objasniti raspoređivanje plaćenika iz grupe Vagner - ruske privatne vojne kompanije - u ovu oblast, s obzirom na to da se veruje da osnivač grupe, Jevgenij Prigožin, ima liderske ambicije. Šta god da je razlog, Putin očigledno namerava da nastavi s ratom, iako se pokazalo da je on izuzetno skup, što pokazuje ne samo broj ljudi koji su ubijeni ili osakaćeni, već i sama količina upotrebljene vojne opreme.
Tokom leta, na primer, ukrajinska vojska je svakodnevno ispaljivala do 7.000 artiljerijskih granata, dok su Rusi koristili preko 40.000, a sličan odnos je verovatno i danas. Ukrajinska vojska ima 350 modernih zapadnih artiljerijskih oruđa, ali ih je trećina u svakom trenutku van upotrebe, često zato što je cevi potrebno zameniti.
Problem za Ukrajinu je što je većina zapadnih armija smanjila svoje zalihe oružja nakon završetka Hladnog rata, a najveći proizvođač, Sjedinjene Države, prave samo 15.000 artiljerijskih granata mesečno. Sada seSADi mnogi saveznici u NATO-u bore da povećaju svoje zalihe, što će se pokazati veoma profitabilnim za kompanije koje se bave proizvodnjom oružja širom Zapada. Švedska, na primer, ima novu vladu desnog centra koja povećava vojnu potrošnju za blizu 90 odsto u narednih sedam godina.
Foto: AP/Fotomontaža
Zelenski je na tankom ledu, Putin za sada ima sve karte u svojim rukama
Na samitu NATO-a u Bukureštu ove sedmice dogovoreno je povećanje zaliha oružja i dostavljanje značajne pomoći Ukrajini kako bi ona, suočena sa ponovljenim ruskim raketnim napadima, obnovila svoju kritičnu infrastrukturu. Direktna vojna pomoć NATO-a Ukrajini ove godine je već premašila 40 milijardi dolara, što je blizu celokupne godišnje potrošnje Francuske na vojsku.
To ne znači da će Ukrajina dobiti ono naoružanje koje traži kako bi dobila rat, pogotovo zato što njena lista želja uključuje rakete zemlja-zemlja (ATACMS) - koje imaju mnogo veći domet od onih koje trenutno koristi (HIMARS). Ali Ukrajina bi mogla da dobije predloženu novu raketu koju će Boing sastaviti od postojećih komponenti, a koja će imati veći domet od onih koje sada koristi, ali kraći od ATACMS-a. Verovatno će dobiti i neophodno protivraketno naoružanje za upotrebu protiv naoružanih dronova i krstarećih raketa.
Ono što bi zaista preokrenulo odnos snaga između zaraćenih strana u korist Ukrajine su rakete mnogo većeg dometa i krstareće rakete, koje imaju domet 700 kilometara ili više (čak i ATACMS ima domet samo do 300 kilometara). Ovakve rakete bi mogle da pogode vazdušne baze unutar Rusije, koje se koriste za napade bombardera i za lansiranje projektila.
Nova strategija
Vašington je oprezan u vezi sa naoružanjem koje isporučuje Kijevu, bez obzira na to koliko su snažni zahtevi, i izgleda da za to postoje tri razloga.
Jedan je rizik da napredne tehnologije dođu u ruke ruskih stručnjaka i da ih ovi možda dostave Iranu. Drugi je strah od podsticanja Putina na eskalaciju, jer bi mu NATO, eventualnom isprukom ofanzivnog naoružanja Ukrajini obezbedio opravdanje za to. Treće je gledište - neprijatno uobičajeno u nekim desničarskim i strateškim analitičkim krugovima SAD - da je najbolje da se rat nastavi godinama, ako je potrebno, što bi oslabilo Rusiju kao potencijalnu pretnju dugoročnim interesima SAD, posebno ako bi to ograničilo kapacitet budućeg kinesko-ruskog saveza.
U prethodnoj kolumni pisao sam da su razgovori u naredna tri meseca malo verovatni, osim ako Putin nije pod ozbiljnim pritiskom - a odlučna ruska ofanziva oko Bahmuta je značajna u tom kontekstu. Ova ofanziva sugeriše da Putin i dalje misli da zapadna posvećenost Ukrajini može biti potkopana, zbog nestašice energije i ekonomskih problema u većem delu Evrope. Ako je to tačno, onda bi rat mogao godinama da traje kao sukob niskog nivoa.
Foto: Reuters/AP/Fotoilustracija
Zapad čini sve da spreči Putina, ali... Rusija ne odustaje od svojih ciljeva
Jačanje unutrašnje opozicije i promena režima u Moskvi su i dalje mogući. U svakom slučaju, NATO - pod uticajem SAD - može krenuti ka usvajanju politike na dva koloseka koja bi uključivala povećanje civilne pomoći Ukrajini i snažnu podršku njenim odbrambenim sposobnostima.
Cilj takve strategije je maksimiziranje ruskih žrtava na terenu i dalje slabljenje ruske ekonomije, a da pri tom Ukrajina ne bi mogla da prenese rat na samu Rusiju. Sva ubijanja bi bila u Ukrajini. To bi mogla biti brutalna, ali efikasna strategija za slabljenje Rusije kao dugoročne pretnje, ali cena koju bi platili Ukrajina i njen narod bi bila ogromna. Talibanima je trebalo dve decenije da iscrpe zapadne armije i nateraju ih na povlačenje, tako da takav oblik ratovanja teško da predstavlja novinu.
SAD se moraju suprotstaviti planu predsednika Rusije. O tome je u članku za Newsweek pisao Džejson Nikols, viši predavač na Odseku za afroameričke studije na Univerzitetu Merilend College Park.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se sastao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina Kirilom Dmitrijevim i dodao da se nije sastao sa ukrajinskom delegacijom.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD se moraju suprotstaviti planu predsednika Rusije. O tome je u članku za Newsweek pisao Džejson Nikols, viši predavač na Odseku za afroameričke studije na Univerzitetu Merilend College Park.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na mreži Iks pojavila se objava na kojoj se može videti neiskorišćeni materijal nakon izborne kampanje studenata, gde korisnik ironično aludira na poreklo novca kojim je kampanja Studentske liste finansirana.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Ugarković Ugar (35), pripadnik stare garde Zemunskog klana, ubijen je 21. novembra 1999. godine u klasičnoj sačekuši kod „Fontane” na Novom Beogradu. Zločin je ostao zvanično nerasvetljen.
Ž.V, kojeg je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću optužilo za krivično delo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, pravosnažno je osuđen na godinu i šest meseci zatvora, saopštilo je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Porodica Kulić juče je proslavila Aranđelovdan u svom domu u Nišu, a slavlje su obeležili u krugu najbližih, a nakon što je Ana Kulić snimila viralam video, isto je uradila i Miljanina druga sestra Tijana.
Starleta Maja Marinković ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta fotografijom iz lifta koju je objavila na svom Instagram profilu.
Tokom višedecenijske karijere, pevačica Verica Šerifović sakupila je 38 godina radnog staža, od čega je 27 godina uplaćivala u Srbiji, dok je 11 godina uplaćivala u Austriji.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.