Sjedinjene Države su potrošile više od 500 miliona dolara na naoružavanje i opremanje oružanih snaga Nigera. Ipak, specijalne snage Nigera, koje su bile obučene za gotovo sve moguće slučajeve borbe protiv terorizma, nisu reagovale na puč.
Sjedinjene Američke Države potrošile su više od 500 miliona dolara na naoružavanje i opremanje vojnih snaga Nigera, ali istovremeno nisu mogle ni da spreče vojni udar niti da spasu predsednika te zemlje, koji je bio blokiran u svojoj palati, piše "Volstrit džornal".
Sada su američke vojne baze u ovoj zemlji, koja se smatrala jednom od američkih ispostava u Africi, možda u rukama Rusije, ističe se u tekstu.
Amerika će uskoro izgubiti svog najmoćnijeg saveznika u kritičnom i nestabilnom delu Afrike, navodi američki dnevni list i dodaje da se "čudan kadrovski spor u nigerskoj predsedničkoj gardi pretvorio se u geopolitičku pobedu Rusije".
Štaviše, situacija se može razviti u otvoreni vojni sukob. Zapadnoafričke zemlje, s Nigerijom na čelu, okupljene u organizaciji EKOVAS zapretile su da će upotrebiti vojnu silu da vrate Mohameda Bazuma na vlast ako pučisti to sami ne učine do nedelje. Mali i Burkina Faso obećali su da će braniti Niger u takvom slučaju. S druge strane, zvaničnici u SAD i Evropi pokušavaju da pronađu načine da vrate Bazuma na vlast, ali priznaju da je mogućnosti za to sve manje.
Foto: EPA
Puč bi mogao da dovede do toga da Rusija dobije pristup nekim najvažnijim američkim dronovima koji se koriste za letove preko Sahare između Libije i Nigerije. Bivše američke i francuske ispostave u Siriji i Maliju već su u ruskim rukama.
"Ovaj ishod nije bio unapred određen. Nedelje grešaka i šumova u komunikaciji gurnuli su ogroman narod Nigera ka Rusiji", piše u tekstu.
Podseća se da je ovaj državni udar sedmi u regionu od 2020. godine, a Vašington to nije mogao da predvidi.
Sjedinjene Države i Evropa učinile su Niger središtem svoje borbe protiv islamista u afričkom Sahelu, regionu u južnoj Sahari koji uključuje Burkinu Faso, Mali i Čad. To je jedan od najsiromašnijih regiona sa brzim rastom stanovništva. Skoro polovina budžeta Nigera se sastoji od strane pomoći.
Američki zvaničnici i dalje veruju da postoji mogućnost mirnog rešavanja krize u Nigeru.
- Dajemo šansu diplomatiji, nastavljamo da se uključujemo u diplomatske pregovore na najvišem nivou i razmatramo sve opcije za našu saradnju sa vladom Nigera - rekla je portparolka Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće.
Foto: EPA-EFE/ISSIFOU DJIBO
Dodala je da SAD žele da pomognu narodu Nigera "da sačuva svoju teško stečenu demokratiju". Istovremeno, Vašington je najavio da će obustaviti pomoć vladi Nigera, ali će se humanitarna i pomoć u hrani nastaviti.
Državni udar počeo je kada je predsednik Bazum, posle dugog razmišljanja, odlučio da smeni šefa predsedničke garde, koji je 12 godina branio lidere Nigera i sprečio pokušaj državnog udara protiv samog Bazuma.
Istovremeno, američki i francuski obaveštajci su odavno znali za ove planove i rizike povezane s njima, ali ništa nisu preduzeli. Činjenica je da su u Nigeru velike sume novca počele da se slivaju u antiterorističke jedinice i da se predsednička garda već osećala izostavljenom.
Bazum je arapskog porekla, dok većinu stanovništva u Nigeru i u vojnim krugovima čini etnička grupa Hausa.
Nakon objave smene, generalovi ljudi, teško naoružani, razoružali su predsednikove stražare koji su imali samo pištolje. Bazum se sklonio u sigurnu sobu palate i počeo da zove saveznike tražeći pomoć. Insistirao je da je reč o kadrovskom sporu i da puč nema ozbiljnih osnova.
Pripadnici američke vojske, kojih u Nigeru ima oko 1.100, nisu pritekli u pomoć. Oni koji su to mogli da urade, bili su na zadatku u udaljenim regionima zemlje. Obični vojnici nigerske vojske rekli su da nisu dobijali naređenja od komandanata i razgovarali su u Vocap grupama šta da rade.
"Iako su Sjedinjene Države potrošile stotine miliona dolara da Niger pretvore u svoju glavnu vojnu ispostavu u Sahari, one nisu imale ambasadora u zemlji" konstatuje se u tekstu i dodaje da se osoblje Afričke sekcije Saveta za nacionalnu bezbednost SAD stalno menjalo.
Foto: Tanjug/AP
Bazum je kontaktirao i sa saveznicima u Francuskoj, koja ima oko 1.500 vojnika u Nigeru. Ali Francuska je stalno suočena s protestima protiv nje u afričkim državama.
U Maliju i Burkini Faso je preuzimanje vlasti predstavljeno kao čin oslobađanja od Francuske, nakon čega su se nove vlasti obratile Rusiji za zaštitu. Stoga je predsednik Francuske odlučio da ne šalje francuske snage u pomoć Bazumu.
Rusija je u odličnoj poziciji da popuni vakuum. Ruski predsednik Vladimir Putin je nedavno ugostio lidere afričkih zemalja na samitu u Sankt Peterburgu. Mohamed Bazum je prethodno odbio poziv, ali su lideri Malija i Burkine Faso bili tamo i mogli su da razgovaraju o koordinisanom odgovoru.
Međutim, nove vlasti Nigera nisu govorile o svom okretanju ka Rusiji, napominje se u tekstu. Naprotiv, jasno su stavili do znanja da računaju na dalji priliv američke pomoći. A Stejt department nije nerede nazvao državnim udarom, inače SAD automatski više ne bi mogle da pomažu na ovaj način Nigeru.
Foto: Reuters
Situacija je posebno teška za Nigeriju koja je posle decenija vojnih udara i loše vladavine od jedne od najbogatiji postala jedna od najsiromašnijih zemalja. U toj državi strahuju da bi takav državni udar doveo do puča i u drugim zemljama.
Zbog toga su i zapretile, zajedno sa još 15 drugih afričkih zemalja, da će vojno intervenisati.
Istovremeno, SAD ne znaju da li da ih podrže u tome. Malo ljudi u Vašingtonu je sigurno da su nigerijske oružane snage sposobne da intervenišu.
Na međunarodnu intervenciju je pozvao i svrgnuti predsednik Nigera u članku u "Vašington postu".
Međutim, kada je taj tekst objavljen, veliki deo njegove zemlje je već bio u mraku. Oko 75 odsto električne energije u Nigeru dolazi iz Nigerije, a ona je isključila jedan od svojih glavnih dalekovoda. Bez struje je ostala i predsednička palata.
Saveznici sada mogu samo da se nadaju da Mohamed Bazum ima dovoljno telefonskih baterija da ostane u kontaktu s njima, zaključuje "Volstrit džornal".
Dok je ruski predsednik Vladimir Putin dočekivao šefove afričkih država na samitu u Sankt Peterburgu, odmetnuti vojskovođa paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin razgovarao je sa zvaničnicima na samitu i podržao vojni udar u Nigeru.
Francuska će danas početi da evakuiše svoje državljane iz Nigera, kao i državljane Evropske unije, saopštilo je francusko ministarstvo spoljnih poslova, nekoliko dana nakon što je vojna hunta zbacila predsednika Mohameda Bazuma i preuzela vlast u toj zemlji.
Vođa ruske prvatne vojske „Vagner“ Jevgenij Prigožin koji je u junu predvodio neuspešnu jednodnevnu pobunu protiv vojnog vrha Rusije, fotografisan je u Sankt Peterburgu na samitu Rusija-Afrika.
Ruski predsednik Vladimir Putin je svojim akcijama pokazao da veruje da NATO neće nasilno odgovoriti, kao i da nijedna zemlja osim Ukrajine neće uzvratiti Rusiji upotrebom sile, piše "Hil".
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski specijalni avion Tu-214PU, opremljen za zaštićenu komunikaciju i komandovanje na najvišem državnom nivou, sleteo je u Teheran usred novog talasa borbi između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Rusija je možda odigrala ključnu ulogu u iranskim napadima na tajne objekte Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku, a američke službe sada pokušavaju da utvrde da li je Moskva Teheranu predala podatke za izbor ciljeva i tehnologiju koja je drastično povećala preciznost iranskih dronova.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok je ruski predsednik Vladimir Putin dočekivao šefove afričkih država na samitu u Sankt Peterburgu, odmetnuti vojskovođa paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin razgovarao je sa zvaničnicima na samitu i podržao vojni udar u Nigeru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak još jednom je pokazao da za njega ne postoje granice pristojnosti, ljudskosti i poštovanja prema sopstvenom narodu i njegovim najvećim svetinjama!
Mihailo Vučević, sin predsednika Srpske napredne stranke (SNS) govoriće otvoreno i bez zadrške o događajima od 13. avgusta prošle godine, kada je zajedno sa svojim ocem i drugim aktivistima SNS-a bio izložen napadu i paljenju prostorija u kojima su se nalazili.
Nasilje, bezakonje i potpuni gubitak svake ljudskosti blokadera danas je dostigo novi vrhunac! Nepoznati blokader pojavio se na privatnoj adresi glavnog i odgovornog urednika Informera Dragana J. Vučićevića u trenutku kada su se u kući nalazile sama njegova supruga i troje maloletne dece!
Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH postavio je danas pitanje Islamskoj zajednici u BiH ko je uništio objekte Srpske pravoslavne crkve u proteklom ratu na teritoriji pod kontrolom takozvane Armije BiH, nakon što niko od bošnjačkih političara nije odgovorio na to pitanje.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Srpski vatrogasci-spasioci koji su prethodnih dana gasili požare u Francuskoj vratili su se danas u Srbiju, a njih je u nastavnom centru Makiš dočekao ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić koji je poručio da su oni ponos MUP-a i Srbije.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Evo ko su najveće rivalke na estradi koje okreću glavu jedna od druge, tačnije organski ne mogu da se podnesu. Njihovi ratovi su praćeni budnim okom javnosti, a fanovi s pažnjom prate šta će jedna reći o drugoj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.