Dok vazdušne dronove uvelike koriste obe zaraćene strane u Ukrajini još od početka invazije, novi oblik tehnologije bespilotnih letelica dobija na svom zamahu u Crnom moru.
A Crno more, u kojem se sem ruske nalaze i tri NATO mornarice – turska, bugarska i rumunska – je nova tačka ključanja.
BBC piše, pozivajući se na saopštenja ukrajinskih i ruskih vlasti i izveštaje lokalnih medija, da je Ukrajina sprovela najmanje 10 napada sa autonomnim plovilima – poznatim i kao “brodovi dronovi” – targetirajući ruske vojne brodove, pomorsku bazu u Sevastopolju i luku Novorosijsk. Ukrajinski odbrambeni izvori rekli su CNN-u da su pomorski dronovi takođe korišćeni u napadu na Krimski most u julu.
Neki napadi bili su daleko od ukrajinske obale.
The Ministry of Defense of the Russian Federation 🤡 confirms the attack on the ship "Ivan Hurs"
They publish a video of the destruction of one of the sea drones, what happened to the other two is unknown 👀 pic.twitter.com/NdzKMy46os
— MAKS 23 👀🇺🇦 (@Maks_NAFO_FELLA) May 24, 2023
U maju se pojavio snimak na kojem se vidi kako brodovi-dronovi prilaze ruskom brodu “Ivan Hurs”, ali nije jasno da li je on oštećen. Rusija je rekla da se incident dogodio na 140 kilometara severno od Bosfora, a 193 km od obale Ukrajine.
To ukazuje da ovi dronovi potencijalno mogu da prelaze velike distance.
Kako pomorski dronovi utiču na rat?
Ukrajinska upotreba dronova, po relativno niskoj ceni, označava novu eru u pomorskom ratovanju. Neki analitičari smatraju da ova taktika predstavlja sve veći rizik za Rusiju.
U poređenju sa standardnim plovilima, brodove-dronove je teže detektovati na radaru jer putuju nisko u odnosu na površinu i prave daleko manje buke.
Napad na rusku bazu Sevastopolj u oktobru 2022. bio je prvi u zabeleženoj istoriji u kojem su korišćeni i pomorski i vazdušni dronovi. Najmanje tri ruska broda su oštećena u tom napadu, prema organizaciji “GeoKonfirmed” koja analizira satelitske i druge slike iz otvorenih izvora.
Foto: Printskrin Telegram
Od tada je Rusija značajno pojačala odbranu oko baze, prema nedavnim satelitskim snimcima, navodi BBC.
- Iako Ukrajina nema značajnu mornaricu, njeni površinski dronovi su sprečili Ruse da preuzmu punu kontrolu nad Crnim morem – rekla je Katažina Zisk, profesorka Norveškog instituta za odbrambene studije.
Šta su brodovi-dronovi?
To su mala, autonomna plovila koja, za razliku od vazdušnih, operišu na ili ispod površine vode.
Dolaze u svim oblicima i veličinama i koriste se za različite zadatke, uključujući praćenje životne sredine. Ti dronovi mogu da se koriste i u vojne svrhe, poput čišćenja mina, vršenja nadzora ili detonacije blizu meta – poput neprijateljskih brodova.
Mnogi brodovi-dronovi su snimljeni od početka rata, uključujući jedan koji je navodno isplivao na obalu Krima. Sem dronova koji operišu na površini vode, Ukrajina je nedavno otkrila prototip autonomnog podvodnog drona zvanog “toloka” TLK-150.
Mane brodova-dronova
Pomorski dronovi imaju i neke mane. Njihovi senzori mogu da imaju usko vidno polje što otežava praćenje pokretnih meta bez tačnih podataka o lokaciji ili uočavanje kamufliranih brodova.
Oni sa ugrađenim kamerama zahtevaju stalnu komunikaciju sa svojim kontrolorom da ih usmeri na metu, tako da bilo kakav problem sa prenosom (striming) može da ugrozi njihovu misiju.
-To i dalje nije revolucija. Još smo u eksperimentalnoj fazi – kaže Zisk.
Ipak, kako je dodala, ukrajinska strategija je privukla svetsku pažnju i “nagoni druge mornarice da razviju tu vrstu sistema i njihove operativne prakse”.
Kako rade brodovi-dronovi i koliko koštaju?
Njihove uobičajene karakteristike uključuju ugrađene eksplozive i kamere koje mogu da prenesu slike kontroloru. Dugodometne mete se tipično unapred programiraju u dron tokom lansiranja.
-Zatim ih daljinski navodi čovek kako se približavaju svojoj meti – objašnjava Sidart Kaušal iz tink-tanka RUSI.
Neki ukrajinski brodovi-dronovi razvijeni su zahvaljujući kampanjama za prikupljanje fondova. Obično se prave od gotovih komponenti koje se obično koriste za komercijalnu a ne vojnu upotrebu, navodi Kaušal.
***BREAKING***
A previously unreported #Ukrainian USV (uncrewed surface vessel), appears to have slipped past #Russian Navy patrols
Ruski mediji i blogeri su tvrdili da i Rusija ima pomorske dronove. Neki navode da su oni korišćeni u napadu na most u luci Odesa. BBC navodi da nije video dokaz u prilog tome. Nije poznato koliko brodova-dronova imaju zaraćene strane. Takođe nije jasno koliko oni koštaju, ali BBC navodi da je jedan koji je objavila ukrajinska vlada imao cenu od 250.000 dolara.
To je jeftinije od mnogih vrsta dugodometnih projektila. Brodovi-dronovi takođe mogu da se brže rasporede i ne zahtevaju potpuno obučeno osoblje.
- Čak i ako presretnete mnogo jeftinih objekata, sve što treba je da jedan prođe i napravi štetu nad daleko skupljom imovinom i model se već isplatio – rekao je Kaušal.
Ruski patrolni brodovi uništili su tri ukrajinska bespilotna čamca koja su pokušala da ih napadnu u Crnom moru, 340 kilometara jugozapadno od Sevastopolja, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ukrajina svakog meseca u borbama izgubi najmanje hiljadu dronova, a prema nekim izveštajima, ovaj broj može dostići 10 hiljada, rekao je zamenik ukrajinskog premijera Mihail Fedorov za Vašington post.
Ruska Crnomorska flota priprema se za blokadu ukrajinskih luka nakon što se Moskva povukla iz međunarodnog sporazuma o žitu, tvrde britanski vojni analitičari.
Sjedinjene Američke Države ponudiće ruskom predsedniku Vladimiru Putinu celu istočnu Evropu, jer je njihovo političko rukovodstvo vrlo dobro svesno da cela državna mašina treba što pre da krene u realizaciju svog glavnog strateškog cilja za ceo dvadeset prvi vek, a to je da obuzda razvoj Kine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski patrolni brodovi uništili su tri ukrajinska bespilotna čamca koja su pokušala da ih napadnu u Crnom moru, 340 kilometara jugozapadno od Sevastopolja, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Rusija je prvi put u borbi upotrebila modernizovanu balističku raketu 9M723-2, nezvanično nazvanu „Iskander-1000“, koja može da gađa ciljeve na udaljenosti do 550 kilometara, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba,
Samozvani vođa takozvane studentske liste Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Univerziteta u Beogradu, upleo se u sopstvene laži kao pile u kučine!
Špijunski svet ozbiljno je uzdrman pojavom kontraobaveštajnih plenumaških stručnjaka, koji su, kako se pokazalo, stručnjaci za sve, osim za istinu, pismenost, pa i nešto što bismo mogli nazvati elementarnim znanjem iz opšte kulture, kao što je film "Balkanski špijun".
Pompezno najavljenu i slavno propalu blokadersku konferenciju za medije, osim brutalnih laži o špijunskim softverima obeležio je i čitav niz blokaderskih lapsusa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se putem Instagrama i otkrio da je pokrenuo podkast pod nazivom "podkAVst", a gost prve emisije biće proslavljeni košarkaški trener Miroslav Muta Nikolić.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poručio je danas hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću da nema moralno pravo da Srbiji drži lekcije o katarzi i suočavanju s prošlošću, dok istovremeno brani i hvali glavnog propagatora ustaštva u Hrvatskoj, pevača Marka Perkovića Tompsona, saopštila je Informativna služba Saveza.
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Gordana Pavlović jedna od turistkinja koje je "Barcino turs" prevario, oglasila se na društvenim mrežama i poručila kako one koji stoje iza prevare treba poslati "iza rešetaka.
Srbin Saša D. (35), koji je pobegao iz zatvora JVA Duizburg-Hamborn, već je ranije bežao iz zatvora u Srbiji i to kad su ga policijski službenici doveli na sahranu oca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraljevu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su O. S. (42) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Analiza snimaka sa nadzornih kamera na strelištu "Češka zbrojevka" u Strahinjićima otkrila je detalje napada u kojem je ruski državljanin Mihail Nikolaevič Šabunjin (30) ubio trojicu zaposlenih - Petra Globarevića (24), Nemanju Kapora (20) i Momira Radonjića (67).
Skidanje crne magije, rešavanje ljubavnih problema, zaštita od neverstva, predviđanje sudbine, rešavanje porodičnih problema, samo su neki od oglasa koji nude razni vidovnjaci u Srbiji, naravno uz debelu nadoknadu.
Ubistvo Novice Eleka u Surčinu na trotoaru ispred svoje kuće, ponovo je otvorilo pitanje uličnih obračuna, ali i bezbednosti ljudi koji mogu postati meta napada čak i pred sopstvenim domom.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Nova školska godina je počela, a sa njom se vraćaju i poznate tinejdžerske muke. Novi profesori, stari prijatelji, prve ljubavi, simpatije, žurke, nesigurnosti.
Francuski reditelj Žan-Pol Rapeno, poznat po filmovima "Sirano de Beržerak", "Život dvorca" i "Jahač na krovu", preminuo je u 94. godini, prenosi Figaro.
Ako vam je internet iznenada usporio, nemojte odmah pretpostaviti da je problem do vašeg internet provajdera. Pre nego što pozovete korisničku podršku ili odlučite da promenite internet paket, pokušajte sa jednostavnim rešenjem - ponovo pokrenite ruter.
Regulacija holesterola ne mora da podrazumeva skupe namirnice. Jedna od povoljnih i lako dostupnih namirnica koja može da se koristi u brojnim jelima je leblebija.
U novoj epizodi emisije “Demanti” očekuje vas iskrena i emotivna ispovest poznate pevačice, koja je pred kamerama otvoreno govorila o najvažnijim, ali i najtežim poglavljima svog života.
Pevačica Zorana Mićanović večeras ser našla na Tašmajdanu, kako bi uživala u vanvremenskim hitovima Milančeta Radosavljevića i tom prilikom otkrila koja njegova pesma za nju ima emotivno značenje.
Pevačica Ana Nikolić iznenadila je javnost poslednjom objavom na Instagramu, gde je fotografijom sa Milicom Mitrović najavila svoj ulazak u "Elitu 10".
Influenser Jovan Radulović Jodžir doputovao je u Beograd, a društvo su mu tokom dana pravili Ana Spasojević, Nenad Marinković Gastoz i Anđela Đuričić - koja je otkrila do kada će trpeti dečka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.