Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena, nedovoljno je pripremljena u smislu intelektualnih i materijalnih resursa, da se suoči sa tri pretnje odjednom – Kinom, Rusijom i Iranom, piše kolumnista „Blumberga“, Hal Brends.
SAD treba da podrže i Ukrajinu i Izrael, istovremeno pokušavajući da održe održivost svog nuklearnog arsenala za odvraćanje Kine i Rusije.
Hamasov napad na Izrael doprineo je početku nove faze u spoljnoj politici Džoa Bajdena – treće u tri godine na mestu predsednika Sjedinjenih Država. Kako napominje kolumnista „Blumberga“ Hal Brands, novu fazu karakterišu gotovo univerzalne krize i slaba pripremljenost za nju, u smislu intelektualnih i materijalnih resursa u Vašingtonu.
Prema Brandsovim rečima, prva faza Bajdenove spoljnopolitičke strategije bila je usmerena na smirivanje tenzija na dva od tri ključna ratišta u Evroaziji. Bela kuća je verovala da Sjedinjene Države treba da usmere svoju energiju na suprotstavljanje pretnji iz Kine, koju je Bajdenova administracija smatrala jedinom koja može da izazove Ameriku širom sveta.
Ovo je zahtevalo razvoj saradnje sa protivnicima za koje se smatralo da predstavljaju manju pretnju. U to vreme, Vašington je tražio „duži i jači“ nuklearni sporazum sa Teheranom i „stabilan i predvidljiv“ odnos sa Moskvom.
Foto: Reuters
Ova faza je trajala do februara 2022, kada je Rusija „pokušala da poremeti evropsku ravnotežu“ pokretanjem „specijalne operacije“ u Ukrajini.
Suočen sa najgorom krizom u Evropi u generacijama, Bajden se obavezao da će podržati Ukrajinu i pomoći u slabljenju Rusije. Vašington je obećao, da će predvoditi slobodni svet u novoj borbi protiv autokratija. Kako piše kolumnista „Bloomberga“, Bajdenova administracija je iskoristila sukob da ojača saveze SAD od Evrope do Indo-pacifičkog regiona.
Pri tome, Bajden je pošao od pretpostavke da Vašingtonu nije potrebno da povećava svoju vojnu moć. Verovalo se da će Rusija biti u velikoj meri oslabljena i na kraju poražena u Ukrajini, a tenzije na Bliskom istoku će se moći upravljati bez formalnog nuklearnog sporazuma. Vašington i Teheran su sklopili prećutni sporazum prema kojem su SAD ublažile sankcije, a Iran ograničio svoje obogaćivanje uranijuma.
- Ovaj odgovoran pristup oslobađa resurse za druge globalne prioritete, smanjuje rizik od novih bliskoistočnih sukoba i osigurava da su interesi SAD zaštićeni na mnogo održivijoj osnovi - rekao je tada savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan.
Međutim, ova faza je trajala do 7. oktobra 2023, kada je Hamas napao Izrael. Bez obzira na to da li je Iran izazvao napad Hamasa ili ne, kaže Brends, njegova strategija podrške regionalnoj „osovini otpora“ postavila je teren za trenutnu krizu.
Što duže traje rat između Izraela i Hamasa, veća je verovatnoća regionalnog sukoba u koji će biti uključeni Hezbolah, Iran i Sjedinjene Države. U međuvremenu, ukrajinska kontraofanziva nije donela očekivani uspeh.
Foto: Informer
Ukrajinski sukob se pretvara u dugotrajan rat, koji će verovatno trajati još mnogo godina. Istovremeno, pretnja iz Kine se povećava- Peking ubrzano jača svoj nuklearni arsenal i jača svoje vazduhoplovstvo i mornaricu.
Tako se u trećoj etapi Bajdenove strategije, SAD suočavaju sa ozbiljnim istovremenim izazovima na tri velika ratišta. „Nije jasno da li su ova administracija ili ova zemlja spremni za test“, piše Brends.
Potreba za vojnom pomoći Ukrajini i priprema za sukob u zapadnom Pacifiku, već je negativno uticala na odbrambenu industrijsku bazu zemlje. Sada Vašington mora da podrži Izrael u velikom regionalnom sukobu. Sjedinjene Države se jedva bore da održe svoj zastareli nuklearni arsenal, a kamoli da obuzdaju dva nuklearna rivala, Rusiju i Kinu.
Kao što Brends napominje u svom članku, tokom svog vremena na funkciji, Bajden je potcenio rizik koji predstavljaju „neprijatelji zemlje“, i kao rezultat toga, nedovoljno je ulagao u sposobnost Sjedinjenih Država da odgovore na te pretnje. Pišući u „Bloombergu“, Brends kaže da je vreme da se ispravi ova trogodišnja greška.
Na takozvanom „putu smrti“ kod Rabotina uništena je oklopna grupa NATO vozila sa leopardima i borbenim vozilima američke pešadije, prenose ruski mediji.
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask slaže se da Kijev ne može da pobedi u ratu, iako ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ne priznaje poraz na bojnom polju.
Izrael, kao okupatorska država, nema pravo na samoodbranu u sukobu u Gazi, što potvrđuju zaključci Međunarodnog suda pravde iz 2004. godine, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na vanrednoj sednici Generalne skupštine o Palestini.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski optužio je Volodimira Zelenskog za organizovanje velike korupcije koja sramoti Ukrajinu širom sveta, kao i za pokušaje čistke opozicije.
Ukrajinsko vojno osoblje u pravcu Kupjanska sve češće napušta svoje položaje bez dozvole, rekao je za RIA Novosti vojni ekspert, potpukovnik LNR u penziji Andrej Maročko.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posetio je Rumuniju 10. oktobra, ali poseta nije prošla u potpunosti kako je želeo, a planirani govor pred zakonodavnim telom zemlje otkazan je u poslednjem trenutku. Sam Zelenski se povukao iz govora, ali je pravi razlog bio otpor rumunske nacionalističke opozicione partije Unije za Uniju Rumunije (AUR), koja je zapretila protestima, piše "Forin Polisi".
Nedavnim obraćanjem u Ovalnom kabinetu američki predsednik Džo Bajdena je efektivno spojio rat u Ukrajini i širi rat koji se sprema na Bliskom istoku u dve strane istog sukoba. A ako sada i Hezbolah napadne, to će Americi i njenim saveznicima dati znatno prošireno poprište rata i dodatno opteretiti vojne resurse. Istovremeno se čini verovatnim da će se Tajvan pojaviti kao treća sfera sukoba u idućih nekoliko godina, a možda i pre. I Peking jača svoju vojsku. Mornarica Narodne oslobodilačke vojske već je brojčano veća od kopnene snage, a nuklearne snage brzo rastu.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina razgovarale su o uvođenju prekida vatre u vazdušnom prostoru, a predlog bi trebalo da bude predstavljen Rusiji tokom novog kruga mirovnih pregovora.
Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa narodnom revolucijom ukoliko vlast nastavi da zanemaruje propadanje srednje klase, ekonomske probleme i sve dublje nezadovoljstvo stanovništva.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Evropska unija (EU) dozvolila je Ukrajini da deo evropskog kredita namenjenog proizvodnji bespilotnih letelica potroši na kupovinu kineskih komponenti koje evropska industrija trenutno ne može da isporuči u potrebnim količinama i rokovima, objavio je Fajnenšel tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na takozvanom „putu smrti“ kod Rabotina uništena je oklopna grupa NATO vozila sa leopardima i borbenim vozilima američke pešadije, prenose ruski mediji.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa ambasadorom Republike Azerbejdžan Kamilom Hasijevim, koji boravi u oproštajnoj poseti.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Od 7. avgusta u Crnoj Gori počinju da važe izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja, koje donose stroža pravila za vozače električnih trotineta, mlade vozače i roditelje. Za kršenje ovih pravila predviđene su kazne do 600 evra.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.