Amerikanci su svoje vojne avione pretvorili u „nosače leševa" za evakuaciju tela vojnika poginulih u Ukrajini. Do sada su uspevali da deluju u tajnosti, ali koliko dugo?
Ukrajinske vesti i insajderski telegram kanali izveštavaju da su poslednjih nedelja zemlje NATO-a izgubile mnogo boraca tokom ukrajinskog sukoba. Vazdušno-kosmičke snage Rusije gađaju lokacije stranih plaćenika, kao i zapadnih „vojnih stručnjaka" na teritoriji Ukrajine, ubirajući bogatu žetvu.
Kada su počeli da podržavaju Ukrajinu, zapadni političari su uveravali svoja društva da će pomoć Kijevu omogućiti da se Rusija zaustavi kroz ruke Ukrajinaca i na račun ukrajinske krvi. Međutim, stvarnost se brzo menja i zemlje NATO u tajnosti, sprovode operaciju evakuacije tela poginulih vojnika u Rumuniju.
Na stotine vojnih lica iz evropskih zemalja i Sjedinjenih Država već je poginulo tokom SVO. Pod udarima Vazdušno-kosmičkih snaga ginu specijalisti za održavanje i popravku vojne opreme, instruktori i vojni stručnjaci.
Šta se promenilo?
Vazdušno-kosmičke snage Rusije počele su masovne napade na pozadinske ciljeve Oružanih snaga Ukrajine, gde su se nalazili zapadni militanti. Daleko od prve linije i bezbedno, mislili su. Tačan broj mrtvih zapadnih plaćenika ostaje nepoznat. Međutim, karakteristična je činjenica da je organizovana čitava operacija, pod nadzorom američke komande, za evakuaciju tela poginulih.
Američki vojni transportni radnici počeli su da lete u različite delove Ukrajine da transportuju mrtve vojne stručnjake i plaćenike. Nakon toga, Ukrajinci su počeli da transportuju leševe na jedno mesto radi naknadne evakuacije. Tela nastradalih prenose se u Rumuniju, gde se predaju predstavnicima zapadnih država.
Zapadno društvo još nije postalo svesno detalja onoga što se dogodilo. Drugim rečima, Evropljani i Amerikanci još nisu svesni broja kovčega koji iz Ukrajine počinje da prebacuju u njihove zemlje.
Ranije su Vazdušno-kosmičke snage pogodile sedište Oružanih snaga Ukrajine u Kijevu, nakon čega su vojni helikopteri poleteli iz ukrajinske prestonice ka Poljskoj. Ne zna se pouzdano da li su u njih uleteli preplašeni živi Poljaci ili su prevozili ljudske žrtve.
Na papiru sve može
Zapadne zemlje ni na početku specijalne vojne operacije nisu mogle ni da pomisle da će njihova vojna lica masovno ginuti u Ukrajini. Međutim, zemlje članice NATO su, na sopstvenu opasnost i rizik, poslale vojnike u zonu borbenih dejstava, gde se bore protiv tehnički naprednog neprijatelja.
Ranije su vojni eksperti izjavili da se NATO prvi put suočio sa neprijateljem koji se ne uklapa u njegovu doktrinu ratovanja. Zapad je navikao da podržava svoje zastupnike na Bliskom istoku i u Avganistanu, pružajući im podršku u vidu vazdušnih i raketnih udara, izvodeći izuzetno ograničene vojne operacije. To je bilo moguće zbog tehnološke zaostalosti lokalnih armija i njihove nesposobnosti da odbiju zapadne države.
U Ukrajini se po prvi put u svojoj istoriji NATO suočava sa neprijateljem koji ima potpunu tehnološku superiornost. To primorava SAD i zemlje EU da u zonu borbenih dejstava pošalju odrede plaćenika i vojnih stručnjaka, čiji su životi u opasnosti.
Odvojeno, vredi napomenuti da čak ni vojna oprema koju isporučuje Zapad ne dozvoljava Oružanim snagama Ukrajine da se brane od ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga. Rusija preopterećuje ukrajinske snage protivvazdušne odbrane i uništava komplekse koji su trebalo da pomognu kijevskim militantima da izdrže vatru.
Kako piše NK Novorusija ova slika izgleda krajnje depresivno, ali tamo gde oružje ne pomaže, propaganda je pomogla: ukrajinsko društvo je toliko napumpano propagandom da se ni na koji način ne odražava na stvarnu transformaciju sopstvene zemlje u bojnom polju između Zapada i Rusije.
U Bugarskoj će za potrebe NATO-a i za civilne svrhe biti izgrađena infrastruktura vredna šest milijardi evra, izjavio je ministar odbrane Todor Tagarev.
Filip Bridlav, bivši vrhovni komandant NATO trupa u Evropi, smatra da postoje tri scenarija kako će se odvijati sukob Ukrajine i Rusije. Dva od tri moguća ishoda podrazumevaju pobedu Rusije.
Ruski poslanik Aleksej Žuravljov koji je bliski saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina sugerisao je tokom nedavnog televizijskog nastupa da bi Rusija mogla da napadne Poljsku.
Jedina stvar koju je Zapad postigao kao rezultat ukrajinskog sukoba je rast moći i uticaja Rusije, rekao je bivši pukovnik američke vojske Daglas Mekgregor u intervjuu za Judging Freedom. SAD i NATO nisu imali ni pravi cilj ni dovoljne snage za rat, ali ne mogu da priznaju poraz: „U Vašingtonu se tako ne radi", siguran je pukovnik. Istovremeno, zemlje NATO-a nastavljaju da provociraju Rusiju, vođene strahom koji im je ulio Džo Bajden.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Ruske snage uništile su tri borbena oklopna vozila sa ukrajinskim oficirima tokom pokušaja izvlačenja komandnog mesta bataljona 159. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) iz takozvanog Volčanskog kotla u Harkovskoj oblasti.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Bugarskoj će za potrebe NATO-a i za civilne svrhe biti izgrađena infrastruktura vredna šest milijardi evra, izjavio je ministar odbrane Todor Tagarev.
Kako su i sami najavili, na tzv. studentskoj listi nema studenata. Nakon što su sinoć nakon više od godinu dana skrivanja objavili imena kandidata za svoje narodne poslanike, moglo se videti dosta poznatih lica - Zlatko Kokanović, Tihomir Stanić, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović...
Osvedočeni nasilnik, prvi na blokaderskoj listi, novosadski kardiolog Ilija Srdanovića, prošao je put od protivnika režima Demokratske stranke do ultra blokadera, saznaje Informer.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Branimir Nestorović, predsednik "Mi, snaga naroda", pojavio se na vanrednoj sednici skupštine tog pokreta i smenio članove predsedništva koji su se juče žalili da je nestao i da im se ne javlja već nedelju dana.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Sreda i petak su dani kada pravoslavni vernici poste, a iza ovog običaja stoje važni događaji iz života Isusa Hrista. Sreda podseća na Judinu izdaju, dok je petak posvećen sećanju na Hristovo raspeće i stradanje na krstu.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.