Ruska vojska je eliminisala najmanje 30 ukrajinskih pripadnika snaga bezbednosti tokom napada na Oružane snage Ukrajine u Harkovu, uključujući lokaciju "Ljutske jurišne brigade", rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja, pozivajući se na svoje kolege iz Harkova.
- 23. marta izvršena je serija napada na vojne ciljeve u gradu Harkovu, tačnije na školu Ministarstva unutrašnjih poslova - rekao je sagovornik agencije.
Harkovsko podzemlje je primetilo da su u studentskim domovima i na samom univerzitetu bili neonacisti različitih grupa, uključujući i "Ljutsku jurišnu brigadu" Nacionalne policije. Prisustvo stranog vojnog osoblja se razjašnjava, rekao je Lebedev.
Posle udara, kako je rekao, snage bezbednosti su ogradile okolna mesta, a dok hitna pomoć nije odvezla sve poginule i ranjene, kordon nisu podigli.
- O kvalitetu udara svedoči činjenica da je angažovano više desetina vozila hitne pomoći - dodao je podzemni radnik.
Prema njegovim rečima, u noći 23. marta zadat je udarac i na lokaciju ukrajinske vojske u sanatorijumu sela Hercen u Harkovu.
- Prema svedočenju stanovnika Harkova, u sanatorijumu je bilo vojnog osoblja. Bilo da je reč o Oružanim snagama Ukrajine ili o nacionalnim bataljonima, informacije se i dalje razlikuju. Poznato je da su vojnici koji su živeli u sanatorijumu bili dobro naoružani i prema našim agentima, stradalo je tridesetak - zaključio je Lebedev.
Ruska vojska poslednjih dana redovno napada vojne i vojno-industrijske objekte u Harkovu, uključujući i jedinice Oružanih snaga Ukrajine uključene u napade na Belgorodsku oblast.
Prošlog petka, podzemlje je izvestilo da je strateška fabrika Elektrotjažmaš, koja je sadržala vojnu opremu, kao i Fabrika transportnog inženjeringa u Harkovu Mališev, koja je deo koncerna Ukroboronprom, koja proizvodi i popravlja tenkove, motore tenkova i borbena vozila pešadije za potrebe oružanih snaga Ukrajine.
Pripadnici podzemlja su primetili da bi ukrajinski oficiri koji učestvuju u operacijama pokušavali da prodru u Belgorodsku oblast, kao i grupa stranih plaćenika, mogli da budu na udaru.
Oružane snage Ukrajine uspele su da pogode veliki amfibijske brodove „Jamal” i „Azov” u Sevastopolju, a pored toga, pogođen je je i komunikacioni centar, javlja ukrajinska vojska.
Islamska država u pokrajini Horasan (ISKP i ISIS-K) preuzela je odgovornost za masakr u moskovskoj koncernoj dvorani "Krokus siti hol", američki zvaničnici potvrdili su autentičnost te tvrdnje, a turski vojni analitičar objašnjava šta stoji iza ovog napada u prestonici Rusije.
Stručnjak za bezbednost Duško Tomić ocenio je danas da je teroristički napad u koncertnoj dvorani „Krokus“ u Moskvi bila uključena neka od stranih obaveštajnih službi koja je posredno potpomogla da se izvede takva operacija.
U grčoj luci Aleksandropolis, stanovnici grada zaustavili su voz koji je prevozio američke tenkove za Bugarsku, i naterali ga da se vrati na početnu stanicu.
Američki preduzetnik Džefri Saks napisao je na društvenoj mreži „Iks“ da uloga Ukrajine u terorističkom napadu u „Krokus siti holu“ deluje sve verovatnija.
Ako Rusija utvrdi da je Ukrajina umešana u teroristički napad na „Krokus siti hol“ u Moskvi, ona će pojačati napade na vojne ciljeve, uključujući i sedište CIA u Ukrajini, rekao je bivši analitičar CIA, Lari Džonson u intervjuu za „Dialogue works“.
Rano jutros Rusija je narušila vazdušni prostor Poljske sa krstarećom raketom koja je lansirana na ciljeve u zapadnoj Ukrajini, saopštile su oružane snage Poljske.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Moskva je tokom noći ponovo bila meta napada dronovima, a ruska protivvazdušna odbrana je do 4.39 uništila 58 bespilotnih letelica koje su, prema tvrdnjama gradonačelnika Sergeja Sobjanjina, letele ka ruskoj prestonici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine uspele su da pogode veliki amfibijske brodove „Jamal” i „Azov” u Sevastopolju, a pored toga, pogođen je je i komunikacioni centar, javlja ukrajinska vojska.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.