Na Zapadu se nadaju da će biti spremni za direktnu konfrontaciju sa Rusijom do 2025-27. Sredina je, dakle, 2026-ta. Trude se da što više ubrzaju sopstvene pripreme. Zato je važno da Rusija završi sa Ukrajinom što pre, najkasnije do kraja ove ili početkom sledeće godine, analizira bivši ukrajiniski diplomata i politikolog Rostislav Išćenko.
Što pre Rusija završi sa Ukrajinom, to će duže trajati pauza koju će Zapad morati da ispuni nevojnim aktivnostima, a veća će biti i verovatnoća da će alternativne zapadne elite iskoristiti situaciju da promene moć i politički kurs u najmanje nekoliko (svojih) zemalja.
Veća je i verovatnoća, analizira on, da će Zapad biti ometen konfrontacijom sa Kinom u Tihom okeanu. Shodno tome, veće su šanse da će Zapad morati da napusti ideju o direktnoj konfrontaciji sa Rusijom.
Ali, Rusija nije svemoćna. Ako Zelenski bude u stanju da pošalje do pola miliona regruta na front u narednim mesecima, oni će morati da budu ubijeni pre nego što ruske oružane snage prodru dovoljno duboko u Ukrajinu da tako stvore kriznu situaciju.
Kijev i Zapad žele da ponove 2023. u obrnutom smeru. Namera im je da - umesto u borbama na njihovim utvrđenim linijama - stotinama hiljada, a možda i sa milionom novih ukrajinskih leševa iscrpe ruski ofanzivni potencijal...
Kijev pokušava da iza Dnjepra stvori okosnicu svoje nove armije, koja će se nakon poraza levoobalne grupe Oružanih snaga Ukrajine suočiti sa ruskim trupama iscrpljenim dugim borbama na prilazima jednoj od najvećih reka u Evropi.
Vreme dobijeno masovnom pogibijom mobilisanih Ukrajinaca Zapadu je neophodno za opremanje oružjem i municijom te nove armije, kao i za formirnje manje-više velikih ekspedicionih snaga.
Kijev se nada da će njegova nova armija i zapadne ekspedicione snage uspeti da zaustave rusku ofanzivu na Dnjepr, posle čega će se uključiti baltičke države, koje su se poslednjih godina izuzetno ohrabrile, a za njima i Poljaci, a potom i Rumuni i Moldavci. To bi trebalo da stvori sasvim drugačiju vojno-političku situaciju, kako po nivou angažovanja Zapada, tako i po dužini fronta i po brojnosti uključenih trupa.
Mislim da su se i kijevski političari složili sa zapadnim, ili su bar dobili pozitivne signale da će nakon zvaničnog pojavljivanja regularnih trupa evropskih zemalja u Ukrajini, prisilna mobilizacija ukrajinskih begunaca (kojih ima najmanje milion i po sposoban za vojnu službu) početi u EU. Bilo bi apsurdno slati zapadne armije na front, a da ne pokušaju da nateraju Ukrajince koji su prebegli u Evropu da se bore.
Dok je društvo Ukrajine spremno da rezignirano gine za američke interese, Sjedinjene Države i proamerički evropski i ukrajinski političari će se nadati da će im milioni mrtvih kupiti dovoljno vremena da situaciju na frontu dovedu bar do pat-pozicije i za „korejski scenario" (o kome se sada mnogo priča na Zapadu u odnosu na Ukrajinu).
Pošto Rusija ne može sebi priuštiti brzu ofanzivu sa velikim žrtvama, njena jedina opcija je da eliminiše mobilisane Ukrajince brže nego što režim može da nadoknađuje gubitke.
Brzina uništavanja novih ukrajinskih jedinica zato mora biti povećana, što se upravo sada dešava. U nekim danima Ukrajina izgubi i do 2.000 hiljada ljudi.
Zadatak će moći da se smatra ostvarivim kada Kijev počne da na frontu gubi najmanje 5.000 hiljada ljudi dnevno. Ovaj nivo gubitaka garantovano će potkopati ukrajinsko- američku strategiju, koja se zasniva na savladavanju ruske ofanzive telima. Jer, tela će u tom slučaju prebrzo nestajati.
Ruska konsolidacija vodi pobedi ne zato što se Rusi konsoliduju na neki poseban način, već zato što je Rusija hiljadugodišnje carstvo koje ima iskustvo supersile koja je vodila i sada ponovo vodi globalnu politiku, pa stoga zna kako da deluje u sopstvenom interesu, tačno proračunavajući vreme i mogućnosti.
Ukrajinska konsolidacija dovodi do uništenja Ukrajinaca kao potpuno formirane nacije, budući da, ne posedujući ozbiljno iskustvo sopstvene državnosti, pokušavajući da vodi „nacionalnu politiku" pre nego što je nacija konačno formirana, pa Ukrajinci nisu bili u stanju da je ostvare na sopstvenim državnim interesima, ostajući na nivou anti-Rusije - zapravo buntovne separatističke provincije.
Zato su prihvatili američke interese kao svoje, a nikome nije žao glava drugih koji su spremni da poginu za njima tuđe interese.
Nemogućnost Zapada da se još dugo nosi sa Rusijom može dovesti do kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, ocenio je svetski poznati francuski istoričar Emanuel Tod.
Rusija ima dovoljno sposobnosti i alata za efikasan nenuklearni odgovor na pokušaje eskalacije ukrajinskog sukoba, rekla je Ema Ešford, kolumnista časopisa „Foreign Policy“ i viši saradnik u Stimson centru.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Poslednje računice ukrajinskog Ministarstva finansija govore da Kijev mora u 2024. godini kreditorima isplatiti više od 1 biliona grivni, što je gotovo 2,5 biliona rubalja ili više od 25 milijardi dolara. A u budžetu rupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Nemogućnost Zapada da se još dugo nosi sa Rusijom može dovesti do kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, ocenio je svetski poznati francuski istoričar Emanuel Tod.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Pozivamo sve građane Srbije da se danas u 10.45 časova okupe ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na Trgu Nikole Pašića broj 5 u Beogradu.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, uključio se u program Informer TV i ogolio strašne laži koje režimski mediji plasiraju o letu za Moskvu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Policija je juče na auto-putu A1 kod Gospića, u Hrvatskoj, zaustavila 30-godišnjeg državljanina Nemačke koji je vozio čak 262 kilometra na sat na deonici na kojoj je ograničenje brzine 130.
Na magistralnom putu Batočina - Kragujevac u mestu Nikšićko brdo došlo je do saobraćajne nezgode kada je teretno vozilo sletelo sa puta, a uočeno je da iz njegovog rezervoara ističe pogonsko gorivo, metan.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Potraga za novim Džejmsom Bondom i dalje izaziva veliko interesovanje javnosti, a sada se oglasio i jedan od glumaca koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji kultonog filma o tajnom agentu.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
U narednih sedam dana, Rakovima i Vodolijama zvezde donose finansijske izazove, pa bi pripadnici ovih znakova trebalo da budu posebno oprezni s novcem.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari