Ukrajinski resursi omogućiće njihovoj vojsci da izdrži najviše do početka jeseni. Ali, najverovatnije, sve će se srušiti u junu-julu.
NATO i Kijev pripremaju "drugi front" za septembar, ali vojne ekspereti ističu da će ukrajinski resursi omogućiti njihovoj vojsci da izdrži najviše do početka jeseni, kao i da će se, najverovatnije, sve urušiti u junu-julu.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poziva da se dozvoli Ukrajini da napadne regione Ruske Federacije, a neke zemlje su dale takvu dozvolu. Ranije je Frans pres pisao da je ukrajinska vojska više puta koristila oružje koje je isporučio Zapad za napad na Rusku Federaciju. Kijev je poslednji put gađao ciljeve na Krasnodarskoj teritoriji.
Direktor Centra za vojno-političke studije MGIMO Aleksej Podberezkin upozorava da je strategija Zapada logična i konzistentna.
- Na Zapadu odlično shvataju da će morati da pređu na stratešku odbranu, jer nema dovoljno trupa, koje se brzo smanjuju a gubici katastrofalno rastu. Nedostaju i oružja i vojna oprema. Dakle, oni zahtevaju da se Oružane snage Ukrajine održe, a to je moguće samo uz prelazak na stratešku odbranu, odnosno uz političku podršku Zapada, uz održavanje relativne stabilnosti, barem nekoliko meseci - smatra Podberezkin.
Takva odbrambena strategija, objašnjava dalje on, zahteva otprilike 3-5 puta manje resursa nego aktivna ofanziva.
- Naravno, to ne podrazumeva odustajanje od „kontraofanzive". Ipak, trenutno Kijev ne može da preduzme nikakvu ozbiljnu akciju. Treba da preživi do septembra, ili još bolje, do kraja godine - jasan je on.
S druge strane, fron bi se mogao srušiti već u narednim nedeljama. Gubici ukrajinske vojske su čak dve hiljade ljudi dnevno, a još više sa dezerterima i sanitetskim gubicima. Ispada da Kijev svaki dan ima minus brigadu. Ukrajina naprosto nema toliko brigada, a rezerve su joj iscrpljene.
Ruski ekspert i novinar Dmitri Polotnikov, navodi da je Zapad početkom godine odlučio da isporuči visokoprecizno oružje sa povećanim dometom, koje nadoknađuje odbrambenu strategiju. Istina, Zapad se plaši da će Moskva to shvatiti kao direktno učešće u sukobu, ali to kategorički ne želi, jer želi da formalno bude na margini sukoba. U interesu Zapada je da ginu samo Ukrajinci.
Osim toga, navodi on, Zapad planira da pojača terorističke napade u Ruskoj Federaciji. I ova strategija se sprovodi. U isto vreme, sam Zapad ostaje po strani i nosi „bele rukavice", prolivajući reke krvi.
Kijev ima teoretsku priliku da ojačaju ukrajinsku vojsku, izvrši potpunu mobilizaciju i nekako obuči vojnike.. Računa se da ako kijevski režim izdrži do septembra, tada će do tada stići druga rezerva. Danas, međutim, Ukrajina koristi sve svoje rezerve, pa čak i strateške sa Artjomovskog i Harkovskog pravca.
I pored toga, ruske oružane snage potiskuju neprijatelja kod Harkova. I to rade bez prestanka.
Polotnikov je mišljenja nisu vredne pažnje izjave generalnog sekretara NATO-a i drugih zvaničnika pod kontrolom SAD koji poručjuju da će Ukrajini dati sve što joj treba, uključujući i vojsku
- Rrealnost je da Makron, ako želi rat sa Rusijom, može da pošalje samo jedan korpus u Kijev. A Poljska, uprkos svim naporima, ima samo dve brigade... I to je sve bez avijacije, bez protivvazdušne odbrane, što znači da nemaju snage da se bore protiv dobro funkcionisanja sistema Ruske Federacije - jasan je ruski ekspert.
Nedavno je bilo dosta diskusija o tome, ali sada je savezna vlada Nemačke - Ukrajina može da koristi oružje koje joj je isporučila Nemačka da napada ciljeve na ruskoj teritoriji.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavom da Ukrajina „ima pravo“ da izvodi napade zapadnim oružjem na ciljeve na teritoriji Rusije prekoračio svoja ovlašćenja, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
NATO ima manje od 5 odsto kapaciteta protivvazdušne odbrane potrebnih za zaštitu istočne i centralne Evrope u slučaju intenzivnog napada, objavio je Fajnenšel tajms, pozivajući se na nekoliko izvora upoznatih sa poverljivim odbrambenim planovima alijanse, napravljenim 2023. godine.
Poslednje računice ukrajinskog Ministarstva finansija govore da Kijev mora u 2024. godini kreditorima isplatiti više od 1 biliona grivni, što je gotovo 2,5 biliona rubalja ili više od 25 milijardi dolara. A u budžetu rupa.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nedavno je bilo dosta diskusija o tome, ali sada je savezna vlada Nemačke - Ukrajina može da koristi oružje koje joj je isporučila Nemačka da napada ciljeve na ruskoj teritoriji.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Predstavnici Srpske liste obratili su se večeras građanima Srbije nakon završetka, kako je danas više puta naglašeno, sudbosnosnih izbora na Kosovu i Metohije za skupštinu u Prištini.
Dugogodišnji novinar Vesti Zoran Vicelarević, kog su danas u Frankfurtu blokaderi brutalno napali na tribini Proglasa, organizacije kojoj pripadaju Dragan Bjelogrlić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić, Zoran Kesić i ostali, oglasio se tim povodom i ispričao sve detalje nemilog događaja.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Srbin (39) i njegova supruga (34) poginuli su u sudaru automobila i teretnog voza u Austriji. Njihova dvogodišnja ćerka jedina je preživela tragediju i o njoj će brinuti baka.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar