Krajnja desnica je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament (EP) u Francuskoj i Austriji, dok je u Nemačkoj i Holandiji zauzela drugo mesto, pokazuju preliminarni rezultati i projekcije zasnovane na izlaznim anketama.
U Evropskom parlamentu, gde je izbornu noć pratilo oko 1.000 novinara, objavljeno je da je najviše glasova u Francuskoj dobila krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja je osvojila 31,5 odsto.
Na drugom mestu, ali daleko iza, nalazi se koalicija koju predvodi francuski predsednik Emanuel Makron, sa 15,2 odsto glasova, a na trećem je Socijalistička partija sa 14 odsto.
Levičarska stranka Nepokorena Francuska koju vodi Žan-Lik Melanšon dobila je 8,7 odsto, a Republikanci 7,2 odsto, pokazuju izlazne ankete.
Kada je reč o političkim grupama u EP, u koje se stranke udružuju posle evropskih izbora, od 81 poslanika Francuske, 30 će imati krajnje desna grupa Identitet i demokratija, 14 liberalna grupa Obnovimo Evropu, a 13 Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).
Foto: Printscreen
Levica će imati osam poslanika, Evropska narodna partija (EPP) šest, a zelene i regionalne partije i stranke umerene levice, okupljene u grupi Zeleni/Evropski slobodni savez (Zeleni/EFA) pet. Pet poslanika će imati i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR).
Posle ubedljive pobede partije Marin Le Pen, Makron je neočekivano raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore koji će biti održani 30. juna i 7. jula.
U Nemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) - 29,5 odsto, a krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) 16,5 odsto.
Na trećem mestu su vladajuće socijaldemokrate kojima pripada i kancelar Olaf Šolc sa 14 odsto, na četvrtom su takođe vladajući Zeleni sa 12 odsto, a na petom Savez Sare Vagenkneht sa 5,5 odsto. Šesto mesto zauzeli su vladajući liberali sa pet odsto, dok je Levica na sedmom mestu, sa 2,8 odsto.
Od 96 mesta Nemačke u EP, Evropska narodna partija (EPP) dobila je 30, Zeleni/EFA 16, Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D) 14, liberalna grupa Obnovimo Evropu osam, a Levica četiri.
Nemačke stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće 24 mesta u novom sazivu, a među njima je i 19 poslanika AfD, pokazuju izlazne ankete.
Prvo mesto u Italiji zauzela je desničarska stranka Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, sa 27,7 odsto, druga je socijaldemokratska Demokratska stranka sa 23,7 odsto, a treći populistički Pokret pet zvezdica sa 11,1 odsto. Konzervativci imaju 10,5 odsto, a krajnje desna Liga Matea Salvinija 8,0 odsto.
Italija daje 76 poslanika EP, od kojih će 23 pripasti grupi Evropski konzervativci i reformisti (ECR), a 19 socijaldemokratama. Deset poslanika dobila je EPP, sedam Identitet i demokratija, po tri liberali i zeleni, dok 11 ne pripada ni jednoj grupi.
U Austriji je krajnje desna Slobodarska partija Austrije zauzela prvo mesto sa 27 odsto glasova, druga je konzervativna Austrijska narodna stranka sa 23,5 odsto, a treće su socijaldemokrate sa 23 odsto. Zeleni su dobili 10,5 odsto, koliko ima i liberalna stranka NEOS.
Od 20 mesta Austrije u EP, krajnje desnoj grupi Identitet i demokratija ide šest, grupama EPP i S&D po pet, a grupama Zeleni/EFA i Obnovimo Evropu po dva.
U Holandiji je najviše glasova dobila koalicija zelenih i socijalista - 21,6 odsto, dok je desničarska Stranka za slobodu Gerta Vildersa druga sa 17,7 odsto glasova, pokazuju izlazne ankete.
Od 31 poslanika EP iz Holandije, grupe Identitet i demokratija i Obnovimo Evropu imaće po sedam, EPP šest, Zeleni i S&D po četiri, a Levica i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Najviše glasova u Španiji osvojila je konzervativna Narodna stranka - 32,4 odsto, a socijalisti premijera Pedra Sančesa su na drugom mestu sa 30,2 odsto.
Desničarska stranka Voks dobila je 10,4 odsto, krajnje leva koalicija Sumar 6,3 odsto, a levičarski Podemos 4,4 odsto glasova.
Španija ima 61 poslanika EP, od kojih će 22 pripasti grupi EPP, a 20 socijaldemokratama. Sedam će imati ECR, četiri grupa Zeleni/EFA, tri Levica, a jednog liberali. Četiri poslanika ne pripadaju ni jednoj grupi.
U Poljskoj je prvo mesto zauzela proevropska Građanska koalicija premijera Donalda Tuska sa 38,2 odsto glasova, dok je opoziciona konzervativna stranka Pravo i pravda Jaroslava Kačinjskog dobila 33,9 odsto glasova, prema izlaznim anketama.
Poljska radikalna desnica, stranka Konfederacija, osvojila je 11,9 odsto glasova, a demohrišćanski Treći put, Tuskov partner u vladi, 8,2 odsto. Levica je dobila 6,6 odsto.
Od 53 evroposlanika Poljske, 20 je dobila EPP, 19 ECR, liberali tri, a socijaldemokrate dva. Devet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Češkoj je na izborima za EP najviše glasova, 26,1 odsto, osvojila opoziciona stranka ANO bivšeg premijera Andreja Babiša, a druga je konzervativna koalicija Zajedno premijera Petra Fijale sa 22,3 odsto glasova.
Iznenađenje je uspeh nove vanparlamentarne radikalne desne stranke Zakletva i motoristi koja je na trećem mestu sa 10,3 odsto glasova, dok je parlamentarna radikalna desnica Sloboda i direktna demokratija osvojila 5,7 odsto glasova.
Među 21 poslanikom Češke u EP, najviše će biti liberala (7), a slede EPP (5) i ECR (3). Po jedan mandat dobili su Zeleni, Levica i krajnja desnica (ID), dok tri poslanika nisu u grupama.
Najviše glasova u Slovačkoj dobila je proevropska, liberalna stranka Progresivna Slovačka - 27,8 odsto, a druga je vladajuća partija Smer premijera Roberta Fica sa 24,8 odsto. Krajnje desna stranka Republika dobila je 12,5 odsto, levi Glas 7,2 odsto, a demohrišćani 7,1 odsto.
U EP će najviše Slovaka biti u grupi Obnovimo Evropu - šest, EPP će imati jednog evroposlanika, dok osam neće biti ni u jednoj grupi.
U Mađarskoj je prvo mesto ubedljivo zauzela vladajuća koalicija oko stranke Fides Viktora Orbana sa 43,8 odsto glasova, a opoziciona koalicija Tisa 30,6 odsto.
U EP će, od 21 mesta Mađarske, osam dobiti EPP, a dva S&D. Ostalih 11 mandata pripada strankama koje nisu ni u jednoj grupi, uključujući Orbanov Fides koji je izašao iz EPP kada mu je pretilo isključenje.
U Hrvatskoj je najviše glasova dobila vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) - 33,7 odsto, a druga je koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 27,8 odsto.
Treći je desničarski Domovinski pokret sa 8,7 odsto, četvrta zeleno-leva koalicija Možemo sa 5,8 odsto, a peta koalicija istarskih partija sa 4,7 odsto. Desna koalicija Most dobila je 3,7 odsto glasova.
Od 12 mandata Hrvatske u EP, šest će pripasti grupi EPP, četiri će imati socijaldemokrate, a jedan grupa Zeleni/EFA. Jedan mandat ide Domovinskom pokretu, koji ne pripada ni jednoj grupi.
U Sloveniji je najviše glasova dobila opoziciona Slovenačka demokratska stranka Janeza Janše, 31,8 odsto, dok je liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba dobio 21,7 odsto. Zeleni su dobili 10,1 odsto, dve demohrišćanske liste su dobile 7,8 i 7,5 odsto, socijaldemokrate Tanje Fajon 7,5 odsto, a Levica 4,4 odsto.
Od devet slovenačkih mesta u EP, šest je pripalo grupi EPP, dva liberalima i jedno zelenima.
U Grčkoj je najviše glasova dobila vladajuća Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa - 30 odsto, a druga je levičarska Siriza sa 16,7 odsto. Treća je stranka levog centra PASOK sa 12,4 odsto, četvrti su komunisti (KKE) sa 9,1 odsto, dok su nacionalisti dobili 8,8 odsto, pokazuju izlazne ankete.
U EP, gde Grčka ima 21 poslanika, osam će pripasti grupi EPP, Levici četiri, grupi S&D tri, a Evropskim konzervativcima i reformistima dva. Stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće četiri mesta u novom sazivu.
U Bugarskoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga - 26,2 odsto, druga je liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promenom i saveza Demokratska Bugarska sa 15,7 odsto, a treća krajnje desna stranka Preporod sa 15,4 odsto.
Liberalni Pokret za prava i slobode dobio je 11,7 odsto, a Bugarska socijalistička partija 9,7 odsto. Na šestom mestu je populistička stranka Ima takvih ljudi sa 6,4 odsto.
Od 17 mandata Bugarske u EP, šest ima grupa EPP, pet Obnovimo Evropu, dva S&D, a četiri će imati stranke koje ne pripadaju ni jednoj grupi.
Od stranaka u Rumuniji, koja ima 33 evroposlanika, 13 je pripalo socijaldemokratama, 12 grupi EPP, dva liberalima i jedan grupi ECR. Pet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Portugaliji su socijalisti dobili 31,4 odsto glasova, konzervativci 30,6 odsto, liberali 9,8 odsto, a krajnja desnica 9,2 odsto.
Od 21 poslanika Portugalije u EP, po sedam imaju EPP i S&D, liberali, krajnja desnica i Levica po dva, a zeleni jednog.
Od 21 mesta Švedske, po pet imaju EPP i S&D, po tri liberali, zeleni i ECR, a dva Levica.
U Danskoj, koja ima 15 poslanika EP, četiri će pripasti grupi Obnovimo Evropu, po tri grupama S&D i Zeleni/EFA, dva će imati EPP, a Levica i Identitet i demokratija po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj grupi.
Na Kipru, koji daje šest poslanika EP, grupa EPP je dobila dva, Levica i S&D po jednog, dok će dva otići strankama koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Na Malti je Laburistička partija dobila 44,7 odsto, a Nacionalistička stranka 42,5 odsto. Od šest mandata Malte u EP, po tri će pripasti grupama EPP i S&D.
Belgijski premijer Aleksandar de Kro priznao je poraz svoje liberalne partije na izborima za federalne i regionalne parlamente i pozvao na što skorije formiranje nove vlade. Kako je najavio, on će danas podneti ostavku.
Ruske snage napreduju prema ostvarenju svog dugotrajnog cilja, zauzimanja strateškog ukrajinskog grada Časovog Jara, prema današnjim izveštajima obe zaraćene strane.
Marin Le Pen je i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice nakon pobede njene partije na izborima za Evropski parlament, ali njen 28-godišnji štićenik sve više krade pažnju. Najglasnije klicanje na skupovima u toku kampanje nije stiglo za Le Pen, već za harizmatičnog predsednika stranke Žordana Bardelu.
Potez francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je raspustio skupštinu i najavio da će raspisati parlamentarne izbore kasnije ovoga meseca, nakon što ga je na izborima za Evropski parlament (EP) pobedila krajnje desničarska stranka Marin Le Pen, izazvao je reakcije vodećih francuskih političara.
Dozvola Sjedinjenih Američkih Država ukrajinskim oružanim snagama da izvode napade duboko unutar Rusije neće promeniti tok konflikta, izjavio je bivši britanski diplomata i bivši agent MI6 Alaster Kruk u intervjuu za YouTube kanal Judging Freedom.
Pentagon bi trebalo da obrati pažnju na izuzetno uspešno iskustvo Rusije u primeni sredstava za radioelektronsku borbu (REB) i aktivnije razvija ovu oblast u Oružanim snagama SAD, piše agencija Bloomberg.
Veliki hakerski napad pogodio je supermarkete širom Evrope, a napadači su daljinski preuzimali kontrolu nad frižiderima i zamrzivačima, uključivali režim odmrzavanja i podizali temperaturu čak na 50 stepeni Celzijusa.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju da postignu dogovor o obnovi isporuka ruskog prirodnog gasa Evropi preko teritorije Ukrajine, a Bela kuća predložila je da se novac od njegove prodaje čuva na posebnom računu pod nadzorom treće strane, piše Vol strit džornal, pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Evropske zemlje neće neposredno učestvovati u predstojećim pregovorima Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u Abu Dabiju, poručio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Trilateralni pregovori između predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država biće održani bez učešća Evropljana, što je dogovoreno sa američkom stranom, izjavio je danas predsednik ruskog predsednika Vladimira Putina za medije Jurij Ušakov.
Rusija je spremna da obnovi razgovore o isporukama prirodnog gasa evropskim državama, ali količine koje su ranije bile namenjene evropskom tržištu sada su preusmerene drugim kupcima i više nisu uvek dostupne, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Ruska vojska sistematski uništava ukrajinsku energetsku i transportnu infrastrukturu kako bi potpuno paralizovala ekonomiju zemlje, a posledice bi tokom predstojeće zime mogle da izazovu novi veliki talas izbeglica prema Evropi, upozorio je ruski general-potpukovnik u rezervi Andrej Guruljov.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
List "Danas" je 3.11.2026. godine, objavio tekst pod naslovom: "Šta je potpisao svaki kandidat Studentske liste: Tekst izjave". Prikazaću veći deo teksta koji sadrži kompletnu "Izjavu" koju su potpisali svi kandidati lažne Studentske liste, i svi budući poslanici te liste.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
Gostujući na televiziji "Euronews", profesori dr Čedomir Antić i dr Časlav Koprivica u potpunosti su ogolili i rasturili "Studentsku listu", razotkrivši sve njihove laži, netransparentnost, ali i opasne namere koje direktno ugrožavaju Kosovo i Metohiju!
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Svega 189 kilometara od Beograda, nalazi se Banja Palić koja nudi aristokratski ambijent s kraja 19. veka, termalne bazene i jezero - i to po pristupačnim cenama.
Pokretanje posla za dubinsko pranje nameštaja moglo bi da bude jedna od zanimljivih poslovnih prilika u Srbiji, posebno za one koji žele da započnu sopstveni biznis bez velikih početnih ulaganja.
Iza svakog pređenog kilometra krije se mnogo više od sportskog izazova. Tu su snaga zajedništva, solidarnost, želja da se pomeraju granice i, što je najvažnije, spremnost da se pruži ruka onima kojima je pomoć najpotrebnija. Upravo takvu priču već pet godina zajedno grade Invictus Challenge i Fondacija Mozzart, pretvarajući sportski duh i energiju OCR trka u bajku o humanosti.
Jedna Šapčanka nedavno je na parkingu ispred gradskog tržnog centra svojom greškom upala u nevolju, a onda joj se dogodilo nešto neočekivano pa je odlučila da svima ispriča. Udarila je tuđi auto, ali priča je imala srećan kraj.
Istraga povodom smrti osamnaestomesečne devojčice M.Š., koja se dogodila u večernjim satima 2. novembra u Novom Sadu, otkrila je potresne detalje o brutalnom zlostavljanju deteta.
Dvojica petnaestogodišnjaka osumnjičena su da su u Podgorici, nakon što su putem aplikacije za dostavu hrane naručili hranu, napala dvojicu dostavljača iz Azerbejdžana i Turske i oduzela im narudžbe i novac.
Na fotografiji do koje je došao Informer, legendarni glumac Danilo Bata Stojković uživa u kafani u Vrnjačkoj Banji u društvu supruge Olge i glumca Nikole Džamića.
Nakon uspešne premijere u Gradskom pozorištu Jazavac u Banjaluci, glumac Vladimir Nićiforović Nići donosi svoju nesvakidašnju pozorišnu priču pred beogradsku publiku.
Potraga za novim Džejmsom Bondom i dalje izaziva veliko interesovanje javnosti, a sada se oglasio i jedan od glumaca koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji kultonog filma o tajnom agentu.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Izgleda decenijama mlađe, podiže velike tegove i privlači zadivljene poglede muškaraca koji su mnogo mlađi od nje. Gina Kinsli (61) iz američke savezne države Teksas tvrdi da je u najboljoj fizičkoj formi u životu. A njen suprug iznenađujuće uživa u pažnji koju drugi muškarci poklanjaju njegovoj ženi.
Danas je sednica Saveta REM na kojoj se protiv Informera vodi proces sa jednim ciljem - da se naša televizija ugasi, tim povodom oglasila se pevačica Jelena Karleuša i pružila podršku Informeru.
Pevač Ljuba Perućica i njegova supruga Katarina Kolozeus govorili su o svojoj kumi Maji, koja je započela vezu sa pevačem Mirčetom Radulovićem, bivšim suprugom voditeljke Ane Radulović.
Komentari