Norveški ministar finansija Trigve Slagsvold Vedum i ministar poljoprivrede i hrane Geir Pollestad potpisali ugovor sa četiri privatne kompanije za skladištenje 30.000 tona žitarica 2024. i 2025. godine. Uključene kompanije će navodno skladištiti žito u postojećim objektima širom zemlje, ali će biti u vlasništvu norveške vlade.
Ministarstvo poljoprivrede i hrane je u saopštenju za javnost istaklo: "Izgraditi rezervne zalihe žitarica znači biti spreman za nezamislivo".
Spremaju se za kataklizmu
Vlada je navela da kompanije „slobodne da ulažu u nove objekte i same odlučuju gde žele da skladište žito za hitne slučajeve, ali moraju da stave žito na raspolaganje državi ako je potrebno".
Oni jasno očekuju potencijalno produženi rat ili glad jer nameravaju da potpišu dodatne ugovore o skladištenju kako bi im pomogli da ispune svoj cilj skladištenja 82.500 tona žita za svoju populaciju od 5,6 miliona do kraja ove decenije.
Pollestad je rekao da je ideja „da se ima dovoljno žita za tromesečnu potrošnju norveškog stanovništva u kriznoj situaciji koja može nastati".
Kada su prošle godine objavili da nameravaju da pojačaju svoje zalihe, Pollestad je za norvešku novinsku agenciju NTB rekao: „U situaciji sa ekstremnim cenama na svetskom tržištu i dalje će biti moguće kupiti žito, ali ako smo uradili svoj posao, nećemo zavisiti od najboljeg ponuđača na aukciji. Možemo pomoći da cene ostanu niske."
Ovo nije prvi put da zemlja skladišti žito; prethodno su ga skladištili 1950-ih i održavali određeni nivo zaliha pre nego što su zatvorili skladišta 2003. godine kada su utvrdili da više nije potrebno držati toliko žita pri ruci.
Međutim, izgleda da ih je ukrajinsko-ruski sukob promenio. Komisija koju su osnovali da analizira njihov sistem pripravnosti za vanredne situacije preporučila je ponovno gomilanje zaliha žita.
Da li je Norveška meta Rusije?
Norveška podržava Ukrajinu, koja je može učiniti metom Rusije, a situaciju dodatno komplikuje snabdevanje Norveške naftom. Iako Rusija možda neće direktno napasti Norvešku, bilo je zabrinutosti da bi mogli napasti njenu energetsku infrastrukturu kako bi u suštini primorali Evropu da kupuje prirodni gas i naftu od Rusije.
Odbrambena kompanija Kongsberg nedavno je otvorila novo raketno postrojenje u Norveškoj, samo nekoliko meseci nakon što je ta zemlja objavila da će skoro udvostručiti potrošnju na odbranu u narednim godinama kao odgovor na pretnje iz Rusije.
Neki analitičari veruju da bi norveški demilitarizovani arhipelag Svalbard mogao biti meta s obzirom na njegov dvosmislen status u NATO-u, što znači da napad ne bi nužno pokrenuo klauzulu o kolektivnoj odbrani NATO-a. Područje je deo zapadnog ulaza u Severni morski put i ima značajne rezerve uglja.
Svalbard je takođe dom najvećeg skladišta semena na svetu, poznatog kao Global Seed Vault, gde su organizacije širom sveta pohranile više od milion uzoraka različitih vrsta semena koje služe kao rezervna kopija „sudnjeg dana" u sopstvenim kolekcijama u slučaju da su nekako ugrozili.
U februaru je norveški ministar odbrane Bjorn Arild Gram rekao da zemlja mora biti spremna za potencijalni sukob sa Rusijom čak i nakon što se situacija u Ukrajini okonča zbog zabrinutosti za odmazdu kao odgovor na ulazak Švedske i Finske u NATO.
- Moramo biti u stanju da odgovorimo na vreme i zajedno sa našim saveznicima - upozorio je on.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Vlasti glavnog grada Litvanije, Viljnusa, preduzimaju mere za jačanje bezbednosti grada u svetlu mogućih pretnji. Kupovina "zmajevih zuba" i protivtenkovskih ježeva je deo strategije za zaštitu prestonice od potencijalnih napada.
Napredovanje NATO-a u Azijsko-pacifičkom region u cilju vršenja pritiska na Kinu odražava mentalitet Hladnog rata Alijanse i podriva mir i stabilnost u regionu, saopštili su za Sputnjik u kancelariji portparola kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
NATO je ponovo rasporedio avione sistema vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS) u vazdušnom prostoru iznad Poljske kako bi nadgledao nebo iznad Ukrajine.
Ukrajina može da ostane neutralna zemlja, ali da istovremeno dobija vojnu i obaveštajnu pomoć od SAD i drugih zemalja NATO-a, piše politikolog Tomas Grem u članku za Hil.
Bez obzira na to ko pobedi na parlamentarnim izborima u Francuskoj, saveznici Pariza će svakako biti pogođeni, piše The Economist. Vodeća po broju glasova "Nacionalna unija" se protivi podršci Kijevu, dok "Novi narodni front" preti izlaskom Francuske iz NATO-a.
Evropske članice NATO-a suočavaju se sa deficitom vojnika i, u slučaju sukoba sa Rusijom, biće im teško da angažuju više od 300 hiljada vojnika, piše list Fajnenšel tajms, pozivajući se na analitičare.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Ukrajinski dronovi korišćeni za napade na Rusiju mogli su biti pripremani i lansirani sa poligona na teritoriji Letonije, izjavio je za TASS generalni konstruktor Centralnog konstruktorskog biroa za bespilotne sisteme Andrej Kuzjakin.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Dežurni politički lešinari i blokaderi, prešli su sve granice ljudskosti - šire bolesne izmišljotine o smrti bolesnog generala Ratka Mladića i javno slave njegovu navodnu smrt!
Na popularnom kupalištu u Novom Sadu svakog vikenda okupljaju se gosti iz cele Vojvodine. Štrand je mnogima zamena za more pa ovde provode veći deo leta.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Voditeljka Jovana Jeremić pozirala je u minijaturnom bikiniju koji je jedva obuzdao njene obline, a njeno izvajano telo momentalno je postalo glavna tema na internetu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.