Norveški ministar finansija Trigve Slagsvold Vedum i ministar poljoprivrede i hrane Geir Pollestad potpisali ugovor sa četiri privatne kompanije za skladištenje 30.000 tona žitarica 2024. i 2025. godine. Uključene kompanije će navodno skladištiti žito u postojećim objektima širom zemlje, ali će biti u vlasništvu norveške vlade.
Ministarstvo poljoprivrede i hrane je u saopštenju za javnost istaklo: "Izgraditi rezervne zalihe žitarica znači biti spreman za nezamislivo".
Spremaju se za kataklizmu
Vlada je navela da kompanije „slobodne da ulažu u nove objekte i same odlučuju gde žele da skladište žito za hitne slučajeve, ali moraju da stave žito na raspolaganje državi ako je potrebno".
Oni jasno očekuju potencijalno produženi rat ili glad jer nameravaju da potpišu dodatne ugovore o skladištenju kako bi im pomogli da ispune svoj cilj skladištenja 82.500 tona žita za svoju populaciju od 5,6 miliona do kraja ove decenije.
Pollestad je rekao da je ideja „da se ima dovoljno žita za tromesečnu potrošnju norveškog stanovništva u kriznoj situaciji koja može nastati".
Kada su prošle godine objavili da nameravaju da pojačaju svoje zalihe, Pollestad je za norvešku novinsku agenciju NTB rekao: „U situaciji sa ekstremnim cenama na svetskom tržištu i dalje će biti moguće kupiti žito, ali ako smo uradili svoj posao, nećemo zavisiti od najboljeg ponuđača na aukciji. Možemo pomoći da cene ostanu niske."
Ovo nije prvi put da zemlja skladišti žito; prethodno su ga skladištili 1950-ih i održavali određeni nivo zaliha pre nego što su zatvorili skladišta 2003. godine kada su utvrdili da više nije potrebno držati toliko žita pri ruci.
Međutim, izgleda da ih je ukrajinsko-ruski sukob promenio. Komisija koju su osnovali da analizira njihov sistem pripravnosti za vanredne situacije preporučila je ponovno gomilanje zaliha žita.
Da li je Norveška meta Rusije?
Norveška podržava Ukrajinu, koja je može učiniti metom Rusije, a situaciju dodatno komplikuje snabdevanje Norveške naftom. Iako Rusija možda neće direktno napasti Norvešku, bilo je zabrinutosti da bi mogli napasti njenu energetsku infrastrukturu kako bi u suštini primorali Evropu da kupuje prirodni gas i naftu od Rusije.
Odbrambena kompanija Kongsberg nedavno je otvorila novo raketno postrojenje u Norveškoj, samo nekoliko meseci nakon što je ta zemlja objavila da će skoro udvostručiti potrošnju na odbranu u narednim godinama kao odgovor na pretnje iz Rusije.
Neki analitičari veruju da bi norveški demilitarizovani arhipelag Svalbard mogao biti meta s obzirom na njegov dvosmislen status u NATO-u, što znači da napad ne bi nužno pokrenuo klauzulu o kolektivnoj odbrani NATO-a. Područje je deo zapadnog ulaza u Severni morski put i ima značajne rezerve uglja.
Svalbard je takođe dom najvećeg skladišta semena na svetu, poznatog kao Global Seed Vault, gde su organizacije širom sveta pohranile više od milion uzoraka različitih vrsta semena koje služe kao rezervna kopija „sudnjeg dana" u sopstvenim kolekcijama u slučaju da su nekako ugrozili.
U februaru je norveški ministar odbrane Bjorn Arild Gram rekao da zemlja mora biti spremna za potencijalni sukob sa Rusijom čak i nakon što se situacija u Ukrajini okonča zbog zabrinutosti za odmazdu kao odgovor na ulazak Švedske i Finske u NATO.
- Moramo biti u stanju da odgovorimo na vreme i zajedno sa našim saveznicima - upozorio je on.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Vlasti glavnog grada Litvanije, Viljnusa, preduzimaju mere za jačanje bezbednosti grada u svetlu mogućih pretnji. Kupovina "zmajevih zuba" i protivtenkovskih ježeva je deo strategije za zaštitu prestonice od potencijalnih napada.
Napredovanje NATO-a u Azijsko-pacifičkom region u cilju vršenja pritiska na Kinu odražava mentalitet Hladnog rata Alijanse i podriva mir i stabilnost u regionu, saopštili su za Sputnjik u kancelariji portparola kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
NATO je ponovo rasporedio avione sistema vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS) u vazdušnom prostoru iznad Poljske kako bi nadgledao nebo iznad Ukrajine.
Ukrajina može da ostane neutralna zemlja, ali da istovremeno dobija vojnu i obaveštajnu pomoć od SAD i drugih zemalja NATO-a, piše politikolog Tomas Grem u članku za Hil.
Bez obzira na to ko pobedi na parlamentarnim izborima u Francuskoj, saveznici Pariza će svakako biti pogođeni, piše The Economist. Vodeća po broju glasova "Nacionalna unija" se protivi podršci Kijevu, dok "Novi narodni front" preti izlaskom Francuske iz NATO-a.
Evropske članice NATO-a suočavaju se sa deficitom vojnika i, u slučaju sukoba sa Rusijom, biće im teško da angažuju više od 300 hiljada vojnika, piše list Fajnenšel tajms, pozivajući se na analitičare.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje NATO-a nisu postigle dogovor o višegodišnjim obavezama u pružanju vojne pomoći Ukrajini, prenela je nemačka agencija DPA, pozivajući se na neimenovane izvore u delegacijama zapadnih država.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić ugostio je večeras ministarku unutrašnjih poslova Namibije Lusiju Ipumbu na svečanoj večeri, nakon što su danas u Beogradu potpisali važan Memorandum o razumevanju koji predviđa najviši nivo saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i međunarodnog terorizma.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac raskrinkao je sve laži Zagreba o zločinačkoj akciji "Oluja", izneo jezive podatke o stradanju srpskog naroda i upozorio da se zločini nad Srbima ne smeju zaboraviti.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Ministarstvo unutrašnjih poslova angažovalo je sve raspoložive ljudske i tehničke kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, uključujući helikoptere H145 i H215 Super Puma, dok na požarište stiže i helikopter Kamov Ka-32 radi dodatnog pojačanja vazdušnih snaga.
Kompanija MaxBet, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Srbije, uspešno je realizovala tradicionalnu julsku akciju dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje je zahvaljujući 3 011 davalaca, prikupljeno 290 jedinica trombocita i 2 721 jedinica krvi, čime je potencijalno omogućena pomoć za čak 8.163 života.
Službenici policije Crne Gore uhapsili su B.E. (21) iz Bara i P.I. (42) iz Srbije zbog prekoračenja dozvoljene brzine na auto-putu, gde je ograničenje 100 kilometara na sat, saopšteno je iz Uprave policije.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Mlada ruska državljanka Ljudmila Turkova Konstantinovna (27) brutalno je ubijena u iznajmljenom stanu u Borči, a njeno telo spakovano je u putni kofer i bačeno u hladnu vodu kanala Vizelj. Dok policijska istraga traje, Ljudmilina prijateljica,, otvorila je dušu i ispričala ko je zapravo bila devojka čiji je život surovo ugašen.
Kotorska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana M.M. (59), zbog sumnje da je u jednom trgovinskom objektu seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju devojčicu.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Doktorka Nada Macura nije krila zaprepašćenje i ogorčenje zbog, kako tvrdi, neproverenih informacija i vesti da ulazi u "Elitu 10", te je za Informer sve oštro demantovala.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.