Prvi odbrambeni komesar Evropske unije Andrijus Kubilijus hoće da natera zemlje članice počnu da skladište artiljerijsku municiju u slučaju sukoba s Rusijom. On je upozorio da nema vremena za gubljenje, pozivajući se na procenu Nemačke da bi Rusija mogla biti spremna za napad na neku članicu EU do 2029. godine.
Napomenuvši da blok već ima minimalne zahteve za količinu uskladištenog gasa koje članice moraju da poštuju, bivši litvanski premijer se zapitao zašto EU nema "neku vrstu kriterijuma vojne bezbednosti" za artiljerijske granate i eksplozive.
- Time biste vi doprineli bezbednosti država članica, ali uz to stvarate stalnu potražnju proizvodnji, što je najveći problem za odbrambenu industriju. Nedostaju im stabilne dugoročne narudžbine za proizvodnju - rekao je Kubilijus.
Kublilijus je ocenio da EU Zakon o podršci proizvodnji municije predstavlja pozitivan korak, ali da još toga mora da bude učinjeno.
- Koliko znam, i dalje smo iza Rusa - rekao je on.
Blok je usvojio Zakon o podršci proizvodnji municije 2023. godine, kada je postalo jasno da tadašnje stope proizvodnje u bloku nisu mogle da isprate tempo kojim Kijev troši artiljerijsku municiju u sukobu s Rusijom.
Zakon predviđa povećanje proizvodnje na dva miliona granata kalibra 155mm godišnje do 2025. Vodeći evropski proizvođač municije "Namo" prethodno je izrazio sumnje u izvodljivost ovog plana, napomenuvši krajem prošle godine da "vidi malo rezultata, a čini se da se proces odugovlači".
EU i dalje nije uspeo da postigne sopstveni cilj da Kijevu pošalje milion granata do marta ove godine godine. Iako su se pošiljke ubrzale tokom leta, broj granata koje je EU poslala Ukrajini u septembru je iznosio 650.000.
Sa druge strane, konsultantska kuća "Bejn end kompani" je u maju ocenila da bi Rusija mogla samo do kraja ove godine da proizvede, odnosno osposobi 4,5 miliona artiljerijskih granata.
"Kinezi gledaju"
Šefica EK Ursula fon der Lajen dala je Kubilijusu 100 dana od stupanja na funkciju da osmisli plan za naoružavanje bloka, koji bi trebalo da podrazumeva evropski vazdušni štit i sistem sajber odbrane, napomenula je Fon der Lajenova.
Prvi komesar EU za odbranu želi da članice zajedno podižu kredit za naoružavanje, čemu se za sada protive Nemačka i Holandija, navodi "Fajnenšel tajms".
Kubilijus je takođe rekao da bi planovi trebalo da uključe i Ujedinjeno Kraljevstvo iako ono više nije članica EU. On je dodao da vidi "opasnost zbog naše slabosti", ocenivši da bi Moskva "mogla da dođe u iskušenje da potraži nove avanture".
- Ali, Kinezi (takođe) gledaju. Oni će doći do jednostavnog zaključka. Zapad je veoma slab. Uprkos činjenici da je kombinovana zapadna ekonomska potrošačka moć 25 puta jača od ruske, mi nismo u mogućnosti da pobedimo. Šta je razlog? To je pitanje političke volje - izjavio je Kubilijus.
Tvrdnje da bi Rusija mogla da napadne neku drugu NATO članicu nakon pobede u Ukrajini primetno su se učestale ove godine, uprkos ponovljenim izjavama Moskve da nema ni volje, ni želje, ni interesa za tako nešto.
I pre eskalacije ukrajinskog sukoba, Rusija je u više navrata upozoravala da kontinuirano naoružavanje Kijeva i njegovo stremljenje ka članstvu u NATO-u predstavljaju pretnju po njenu bezbednost, a SVO je pokrenuta tek nakon što se Zapad oglušio na sve pokušaje Moskve da ovaj problem reši diplomatskim putem.
Ako Oružane snage Ukrajine napadnu staru rusku teritoriju britanskim raketama dugog dometa, Moskva neće oklevati da odgovori. Ruski politikolog Sergej Markov pretpostavlja da bi Oružane snage Ruske Federacije mogle udariti na vojne objekte u Velikoj Britaniji.
Zamenik vrhovnog komandanta Savezničkih snaga za transformaciju, NATO general Kris Badija, u intervjuu za "Kliks" poručio je da je uloga NATO-a ključna u suzbijanju ruskog malignog uticaja na Balkanu.
Neizvesnost raste na Zapadu jer „niko ne zna“ kako će Moskva odgovoriti na potencijalnu odluku Zapada da Kijevu dozvoli da koristi oružje dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, piše Vašington post.
Četiri dana nakon eksplozije velikih ruskih zaliha municije u gradu Toropcu na zapadu Rusije, udaljenom oko 500 kilometara od Ukrajine, ukrajinski dronovi su ponovo napali. Juče ujutru izveli su drugi napad na arsenale u Toropcu i izazvali veliku eksploziju u Tihorecku na jugu Rusije, oko 300 kilometara od linije fronta u Ukrajini. Sve više podataka ukazuje da Ukrajinci koriste svoju novu bespilotnu letelicu sa eksplozivnim punjenjem - „raketni dron“ "Paljanica" na mlazni pogon - za ove razorne napade.
Nepoznate osobe u Kijevu noću su zapalile nekoliko automobila pripadnika Oružanih snaga Ukrajine (OSU), prenosi u četvrtak ukrajinsko izdanje „Strana.ua“.
Oružane snage Rusije prešle su reku Kašlagač zapadno od Ugljedara i sada prete opkoljavanjem lokalnom garnizonu Oružanih snaga Ukrajine. Ovo je izjavio vojnik Nacionalnog bataljona „Ajdar” Stanislav Bunjatov. Prema njegovim rečima, vrlo brzo će se ukrajinski vojnici suočiti sa teškim izborom: napustiti grad ili se boriti opkoljeni.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.