Poljski odbrambeni sektor podigoa je prašinu sa novim smelim projektom. Dok se zemlje NATO-a utrkuju da modernizuju svoje arsenale suočene sa ruskom pretnjama, Varšava čini značajan korak napred: razvoj svoje prve balističke rakete.
Dok je još u povojima, ovaj program ima potencijal da uzdrma dinamiku regionalne moći i “podiže obrve” daleko izvan istočne Evrope.
U središtu napora je Poljska Grupa za naoružanje, koja ima zadatak da dizajnira trostepenu raketu sposobnu da nosi teret do 40 kilograma na visinama većim od 100 kilometara. Interno se zove „Trostepeni raketni sistem za istraživačka korisna opterećenja“.
Projekat, koji vodi Vojskove Zakladi Lotnicze br. 1, koristi sredstva od 23 miliona dolara iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Iako je njegov neposredni cilj unapređenje istraživačkih sposobnosti, šire implikacije je nemoguće zanemariti.
Historyczny sukces inżynierów z Łukasiewicz – Instytutu Lotnictwa 🎉Rakieta ILR-33 BURSZTYN 2K sięgnęła kosmosu 🚀 Szczegółowe informacje o misji Norwegia ‘24 przekażemy 5 lipca o 13:00. Obowiązuje rejestracja mediów: https://t.co/FT2rBS5QRepic.twitter.com/q41ZjFyrAL
— Łukasiewicz - ILOT (@AviationPoland) July 4, 2024
Domaći program balističkih projektila onaj sa komponentama za višekratnu upotrebu i motorima na čvrsto gorivo koji mogu da naprave impresivan potisak nagoveštava nešto mnogo veće.
Motor rakete, dizajn na čvrsto gorivo, svedoči o inženjerskim ambicijama Poljske. Sa 1,79 metara dužine i 148 kilograma kada se napuni gorivom, generiše maksimalni potisak od 39.500 Njutna.
Njegov ukupni impuls od 251.000 Njutn-sekundi je više nego dovoljan za podizanje istraživačkog tereta - ili nešto strateški značajnije u budućnosti.
Ono što ovaj sistem čini posebno intrigantnim je njegov potencijal za skalabilnost. Iako je trenutni dizajn usmeren na unapređenje istraživanja i razvoja, nije teško zamisliti da se ovaj projekat razvija u mnogo sposobnije oružje.
Sa komponentama za višekratnu upotrebu, najsavremenijim pogonom i modularnim dizajnom, ova platforma bi mogla da bude osnova za paket projektila prilagođenih različitim vojnim potrebama.
Poljska je već dokazala da se ne plaši da ulaže velika sredstva u odbranu, a ovaj projekat je u skladu sa njenom strategijom da postane vojni “teškaš” u regionu.
Kako NATO želi da ojača svoj istočni bok, ambicije Varšave su nepogrešive. Ovaj raketni sistem bi mogao da počne kao platforma za istraživanje, ali bi dugoročno mogao da postane kritičan deo poljskog strateškog arsenala odvraćanja.
🇵🇱 Poland has begun testing a three-stage ballistic missile that will reach Moscow From the Polish territory In just a few minutes pic.twitter.com/2WgILePLxQ
— Intermarium 24 (@intermarium24) December 24, 2024
Za Poljsku, ovo nije samo tehnologija, već i slanje poruke. Program balističkih projektila poput ovog naglašava posvećenost Varšave nacionalnoj bezbednosti, njenoj ulozi u NATO-u i spremnosti da pomeri granice u odbrambenim inovacijama.
Sada je pravo pitanje kako će Poljska iskoristiti ovu sposobnost u narednim godinama. Da li bi ovaj projekat mogao da evoluira u oružje koje redefiniše stratešku ravnotežu u istočnoj Evropi? Ili je to samo odskočna daska ka nečemu još ambicioznijem? U svakom slučaju, Poljska jasno stavlja do znanja: više se ne zadovoljava oslanjanjem samo na uvezenu vatrenu moć.
Pošto je program još u razvoju, mnogo toga ostaje neizvesno. Ali jedno je jasno: prva domaća balistička raketa u Poljskoj mogla bi da promeni igru, i to je razvoj koji će svet posebno Moskva pažljivo pratiti.
Poljska preduzima hrabre poteze da modernizuje svoju vojsku, a razvoj njenog prvog programa balističkih projektila označava trenutak koji potencijalno menja igru. Od ruske aneksije Krima 2014. godine, Varšava je pojačala napore da poveća svoje odbrambene sposobnosti, a ovaj raketni program se sada pojavljuje kao središnji deo njene šire strategije.
Pored vrhunskih akvizicija kao što su južnokorejski tenkovi K2, borbeni avioni FA-50 i američki raketni sistemi HIMARS, inicijativa za balističke rakete signalizira odlučnost Poljske da se pozicionira kao regionalna sila u vojnim inovacijama.
Foto: Twitter
Dok je poljski raketni program još uvek u povojima, on poziva na neizbežna poređenja sa moćnim silama u regionu. Ruski sistem balističkih raketa Iskander, na primer, je moćna sila na bojnom polju sa naprednim manevrisanjem i većim dometom koji ga čine ozbiljnom pretnjom za NATO snage.
Nasuprot tome, poljska trostepena raketa je trenutno uokvirena kao istraživački alat sa ograničenim kapacitetom nosivosti i visinom. Ali nemojte pogrešiti: ovaj projekat je daleko od samo naučnog eksperimenta.
Ako Poljska uspešno proširi svoju tehnologiju, mogla bi da zauzme nišu u arsenalu NATO-a, proizvodeći sisteme prilagođene regionalnim odbrambenim potrebama.
Dok se zapadni saveznici poput SAD fokusiraju na visokotehnološke odbrambene platforme od raketa kao što su Patriot i THAAD, poljski razvoj balističkih projektila mogao bi dodati novi sloj strateškoj računici NATO-a. A to je upravo ona vrsta poruke koju Varšava želi da Moskva čuje glasno i jasno.
Poljska bi trebalo da prekine odnose s Ukrajinom dok se ne izvrši ekshumacija žrtava Volinjske tragedije, izjavila je Kataržina Sokolovska, predsednica fondacije „Volinj pamtimo“, u otvorenom pismu poljskoj vladi, objavljenom na portalu "Misl Polska."
U Poljskoj su jutros podignuti lovci F-16, kako bi zaštitili vazdušni prostor zemlje zbog ruskog raketnog napada na teritoriju Ukrajine, saopštila je poljska vojska.
Masovno prebacivanje NATO vojne tehnike u Poljsku svedoči o mogućim pripremama Zapada za direktan rat sa Rusijom, a takve akcije Alijanse vode ka opasnoj eskalaciji situacije, upozoravaju ruski eksperti, komentarišući saznanja da „naoružanje i tehnika stižu u Poljsku u takvoj količini kao uoči ozbiljnog rata“.
NATO bi mogao da rasporedi termonuklearne bombe B61 u Poljskoj i Ukrajini kao odgovor na pojavu ruske balističke rakete „Orešnik“, piše američki list „Nešenal interest“.
Ukrajina je, prema navodima ruskih vojnih izvora, počela da koristi meteorološke balone za prenos udarnih dronova prema Moskvi, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u radu ruskih aerodroma.
Rusija je spremna da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, ali će konačna odluka o njihovom održavanju zavisiti od situacije na frontu i poteza Kijeva u narednim danima, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Ukrajinski napadi bespilotnim letelicama sve ozbiljnije ugrožavaju vazdušni saobraćaj u Moskvi, a vojni stručnjaci upozoravaju da bi Kijev mogao potpuno da parališe četiri glavna aerodroma ruske prestonice.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Na granici Poljske i Ukrajine formirane su kilometarske kolone kamiona, a vreme čekanja na pojedinim prelazima dostiglo je čak 50 sati, pošto se granične kontrole više puta dnevno obustavljaju zbog vazdušnih uzbuna izazvanih ruskim napadima na ukrajinsku teritoriju, saopštile su poljske službe.
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Poljska bi trebalo da prekine odnose s Ukrajinom dok se ne izvrši ekshumacija žrtava Volinjske tragedije, izjavila je Kataržina Sokolovska, predsednica fondacije „Volinj pamtimo“, u otvorenom pismu poljskoj vladi, objavljenom na portalu "Misl Polska."
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Agencija za privredne registre (APR) zvanično je uputila izvinjenje redakciji Informera zbog "tehničke greške" - umesto stvarnih i zakonito dobijenih iznosa (5 miliona, 2 miliona i 2 miliona dinara) lažno predstavili da je u pitanju čak 900 miliona!
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Rad "Starac Tihon" doktura umetnosti Stefana Pešića (38) iz Prokuplja našao se na Tajms skveru u Njujorku u okviru internacionalne izložbe koju je organizovao časopis Visual Art Journal.
Nemačka kompanija "Drekslmajer" planira obustavljanje proizvodnje u Zrenjaninu, gde bi oko 1.000 radnika moglo da ostane bez posla, dok se istovremeno otpuštaju i radnici u kompaniji "Yazaki" u Šapcu, što samo još jednom pokazuje kakve su ekonomske posledice nastupile za samo devet dana nove vlasti.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
U Višem sudu u Nišu danas je održano pripremno ročište Srđanu Mitroviću (50), optuženom da je 14. novembra prošle godine u selu Zavidince kod Babušnice ubio komšiju Miroljuba Lepojića (69) i njegovog sina Miroslava (41), dok je teško ranio njegovog drugog sina Milovana i suprugu Stanu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Influenserka Adriana Kadar ušla je u peti mesec trudnoće, a sada je snimkom iz porodičnog doma pokazala trudnički stomak i otkrila kako održava formu, dok joj društvo tokom treninga pravi ćerkica Dorotea!
Pevačica Ana Nikolić ponovo je privukla pažnju neobičnom objavom na Instagramu, a ovog puta pokazala je kako uživa uz svoje hitove i piće sa sopstvenim likom na etiketi.
Nakon što je potresla javnost stravičnim snimkom nasilja, influenserka Kristina Kika Živković iznela je nove detalje slučaja protiv svog bivšeg partnera N.R., koji se nalazi u pritvoru do 11. novembra.
Komentari