Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izazvao je pažnju svojim novogodišnjim govorom u kojem je izneo niz dostignuća režima tokom 2024. godine. Među njima je bilo i „osvajanje potpuno ukrajinskog raketnog kompleksa ‘Sapsan’ (Grom-2, ukr. Грім-2).
Međutim, ubrzo je otkriveno da je za prezentaciju korišćen video sa YouTube-a iz 2017. godine, koji prikazuje južnokorejske rakete ATACMS i Hyunmoo-2A. Ova manipulacija izazvala je kritike čak i unutar same Ukrajine, dok se propaganda nije ni potrudila da pruži opravdanje, poput pozivanja na „vojne tajne“.
Već 3. januara, premijer Denis Šmihal izjavio je da je predsednik naložio proizvodnju 3.000 raketa i 30.000 dronova-kamikaza tokom 2025. godine. Ovo je deo nastavka prethodnih inicijativa, koje uključuju serijsku proizvodnju novih modela dronova kao što su „Peklo“, „Trembita“ i ranije najavljena „Paljanica“.
Realnost ukrajinskih planova
Ukrajinska vojna industrija je često tema spekulacija i propagandnih narativa, ali stvarni kapaciteti su daleko od optimističnih tvrdnji.
Iako modeli poput „Peklo“ i „Trembita“ postoje i funkcionišu, njihov tehnički kvalitet i održivost masovne proizvodnje su pod velikim znakom pitanja. Većina ovih dronova izgleda kao proizvodi improvizovanih „garažnih“ radionica.
Statistika iz 2024. godine ukazuje da je Ukrajina uspela da lansira oko 5.000 dronova-kamikaza, od kojih većinu čine komercijalno prilagođene kineske letelice.
https://www.youtube.com/watch?v=TBwl_9bqwrk
Samo oko 20% čine domaće ukrajinske konstrukcije. Proizvodnja sofisticiranijih modela zahteva znatno više resursa i tehničkog znanja, što Ukrajini otežava realizaciju planova.
Problemi u proizvodnji
Glavni izazov za Ukrajinu je pristup ključnim komponentama. Sve stroža kontrola izvoza iz Kine dodatno otežava snabdevanje neophodnim delovima.
Bez ovih komponenti, proizvodnja dronova ostaje ograničena na skromne improvizacije, dok raketni sistemi zahtevaju još složenije procese.
Proizvodnja zaista ozbiljnih raketa, poput „Neptuna“ ili municije za višecijevne bacače „Oljha“, tokom 2024. godine dostigla je samo nekoliko desetina komada.
Zahtev za proizvodnju 3.000 raketa u jednoj godini deluje nerealno, s obzirom na visoke tehničke standarde, nedostatak kvalifikovanog osoblja i stalne ruske udare na proizvodne pogone.
Ciljevi i strategija
Kijev sve nepreciznije koristi dronove i rakete, te ruska strana smatra da su u pitanju teroristički napadi na civilne ciljeve. Napadi na gradove poput Kazanja ili Ljgova jasno ukazuju na ovu pojavu.
Jeftini dronovi-kamikaze mogu postati „oružje terora“: nedovoljno sofisticirani za vojne ciljeve, ali dovoljno brojni da pogađaju nasumice civilne oblasti.
Ukoliko postane masovna, ova strategija može imati za cilj da poveća psihološki pritisak na rusku javnost. Pored toga, svaki napad, bez obzira na njegovu realnu efikasnost, koristi se u propagandne svrhe kako bi se stvorio utisak uspeha ukrajinske vojne industrije.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov demantovao je navode da se priprema sastanak Vladimira Putina sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i novoizabranim predsednikom SAD Donaldom Trampom.
Ruska vojska nastavlja duboko napredovanje u Ukrajinu, a prema analizama nemačkog vojnog stručnjaka Julijana Repkea, ruske trupe sada su na korak od Dnjepropetrovske oblasti, što bi moglo označiti dramatičnu promenu u dinamici sukoba.
Ruske snage nastavljaju napredovanje ka Kupjansku, a nekoliko naselja u tom području moglo bi se uskoro naći u potpunom okruženju, izjavio je Vitalij Gančev, šef ruske administracije Harkovske oblasti, za RIA Novosti.
Černigovska oblast postala je jedno od ključnih žarišta ruskih napada u poslednjih nekoliko nedelja, što je podstaklo spekulacije o mogućoj novoj ofanzivi na severu Ukrajine. Sve češći vazdušni i artiljerijski udari, uništavanje infrastrukture i infiltracija diverzantskih grupa ukazuju na potencijalnu pripremu terena za kopneni prodor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov demantovao je navode da se priprema sastanak Vladimira Putina sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i novoizabranim predsednikom SAD Donaldom Trampom.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.