Dok svet i dalje prati rat u Ukrajini, sve više indikacija ukazuje na to da bi sledeće žarište moglo postati Baltički region. Ruski vojni manevri, rastuće tenzije između Moskve i NATO-a, ekonomske i energetske provokacije, kao i tvrdnje ruskih obaveštajnih službi o planiranim „operacijama lažne zastave“, sve ukazuju na mogućnost eskalacije sukoba koji bi mogao da uvuče celu Evropu u rat.
Ali kako bi taj sukob izgledao? Da li bi NATO mogao da odbrani Estoniju, Letoniju i Litvaniju? I koliko bi Moskva bila spremna da ide daleko u slučaju direktnog vojnog obračuna sa Zapadom?
Rusija optužuje Kijev za sabotaže: Provokacije kao uvod u širu krizu?
Osim toga, Moskva tvrdi da ukrajinske službe planiraju atentate na ruske opozicione ličnosti u inostranstvu, kako bi Zapadu predstavili Moskvu kao „terorističku državu“ i dodatno je izolovali od međunarodne zajednice.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Prema tvrdnjama ruskih izvora, Ukrajina bi mogla iskoristiti mine ruske proizvodnje, kako bi pokušala da inscenira napad koji bi izgledao kao delo Kremlja. Ovo bi dalo Zapadu opravdanje za uvođenje dodatnih sankcija ili blokadu ruskih brodova u Baltičkom moru, što bi imalo ozbiljne posledice po rusku ekonomiju.
Ako su ove tvrdnje tačne, postavlja se pitanje – da li Zapad priprema teren za širu eskalaciju u regionu?
Baltičke zemlje prekinule energetske veze sa Rusijom: Ekonomska provokacija ili strateški potez?
Baltičke države – Estonija, Letonija i Litvanija – zvanično su prekinule sve energetske veze sa Rusijom, isključujući se sa sovjetske elektroenergetske mreže i priključujući se evropskom sistemu.
Litvanski predsednik Gitanas Nauseda ocenio je ovo kao istorijski trenutak, ističući da je „period političkih pritisaka i ucena konačno završen“.
Ali da li je zaista završen?
Prekid energetske saradnje sa Moskvom dodatno podiže tenzije u regionu, naročito ako se ima u vidu da su Baltičke zemlje već uvele brojne zabrane ruskog tranzita kroz njihovu teritoriju.
Hipotetički scenario: Kako bi izgledala ruska invazija na Baltik i sukob sa NATO-om?
Procureli izveštaji nemačkog Ministarstva odbrane sugerišu da Moskva razmatra scenario napada na Baltičke zemlje i Poljsku, što bi izazvalo direktan sukob sa NATO-om.
Foto: Reuters/Shutterstock/Google maps
Prema vojnom scenariju koji su analitičari razvili, ruska ofanziva bi bila brza i brutalna, oslanjajući se na munjeviti prodor oklopnih i mehanizovanih snaga pre nego što NATO uopšte stigne da reaguje.
Faza 1: Munjeviti napad na Baltičke zemlje
Rusija bi mogla započeti ofanzivu masovnim raketnim udarima na ključne vojne objekte u Estoniji, Letoniji i Litvaniji. U prvim satima sukoba:
Severni pravac: Ruske snage bi pokrenule kopneni napad iz oblasti Narve ka Talinu, uz istovremeni desant mornaričkih jedinica na luku Paldiskij.
Centralni pravac: Ruske snage iz Belorusije brzo bi presekle Litvaniju i spojile se sa Kalinjingradom, zatvarajući Suvalki koridor – jedini kopneni put koji povezuje Poljsku sa Baltičkim zemljama.
Južni pravac: Letonija bi bila stavljena pod potpunu opsadu, a NATO trupe koje su već prisutne u regionu bile bi praktično izolovane.
U ovom scenariju, Baltičke zemlje bi pale u roku od 72 sata, pre nego što bi NATO uspeo da izvede značajnu reakciju.
Faza 2: NATO dilema – kako reagovati?
NATO bi se našao u velikom problemu – da li pokrenuti veliki kontranapad i rizikovati nuklearni sukob, ili prihvatiti činjenicu da su Baltičke zemlje okupirane?
Rusija bi, prema ovom scenariju, koristila nuklearne pretnje kako bi odvratila Zapad od vojne intervencije. Kao upozorenje, Moskva bi mogla izvesti visokoaltitudni nuklearni test iznad Baltičkog mora, izazivajući elektromagnetni impuls (EMP) koji bi onesposobio komunikacione i energetske mreže u regionu.
Foto: google maps
Američki predsednik Donald Tramp već je ranije govorio da SAD možda neće automatski braniti NATO članice koje ne ispunjavaju svoje finansijske obaveze, što dodatno dovodi u pitanje brzu reakciju Alijanse.
Faza 3: Konačna ponuda Moskve
Nakon zauzimanja Baltičkih zemalja, Rusija bi poslala ultimatum NATO-u:
Baltičke države postaju deo Rusije ili formiraju „neutralne zone“.
Moskva zadržava kopneni koridor kroz Litvaniju do Kalinjingrada.
Moldavija postaje deo ruske interesne sfere, uz formalizaciju kontrole nad Pridnjestrovljem.
Kao gest „dobre volje“, Rusija bi ponudila povratak švedskog ostrva Gotland pod kontrolu NATO-a.
Da li je ovaj scenario realan?
U teoriji, NATO bi mogao da spreči rusku invaziju samo ako bi reagovao preventivno – jačanjem snaga u regionu, obnavljanjem nuklearne strategije odvraćanja i pojačavanjem sankcija protiv Moskve.
Međutim, sadašnje stanje evropskih vojski nije ohrabrujuće. Prema izveštajima, Nemačka i Francuska nisu spremne za rat, dok bi prve ozbiljne snage NATO-a mogle stići u Baltik tek za 10-15 dana – što bi bilo prekasno.
Foto: Printscreen
Zaključak: Da li svet ide ka neizbežnom sukobu?
Baltički region postaje nova tačka napetosti između Rusije i NATO-a.
Provokacije u Baltičkom moru i tvrdnje o ukrajinskim „operacijama lažne zastave“ ukazuju na rastući rizik eskalacije.
Ekonomske i energetske sankcije dodatno pogoršavaju odnose između Moskve i Zapada.
Vojni scenariji poput „Crveno – Tri dana do Paldiskija“ pokazuju koliko bi brzo Baltičke zemlje mogle pasti, a NATO se suočiti sa najtežom dilemom od Hladnog rata.
Baltički region sve više liči na tempiranu bombu – provokacije, vojni manevri i ekonomske blokade samo povećavaju rizik od direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a.
Dok Zapad nastavlja sa sankcijama i vojnim jačanjem istočnog krila Alijanse, Moskva odgovara pretnjama i strateškim planovima koji podsećaju na metode iz Hladnog rata. Granica između psihološkog ratovanja i stvarne vojne eskalacije postaje sve tanja.
Ako dođe do ruskog prodora u Baltičke zemlje, NATO će se suočiti sa najtežom odlukom od svog osnivanja – ili će braniti svaku stopu teritorije svojih članica, ili će se suočiti sa poniženjem koje bi moglo razoriti samu Alijansu.
Glavne rezerve litijuma i titanijuma u Donbasu nalaze se na već zauzetoj teritoriji, izjavio je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin za kanal „Solovjov uživo“.
Evropska unija odobrila je upotrebu brašna dobijenog od larvi crva brašnara u prehrambenim proizvodima, što je izazvalo podeljene reakcije u javnosti. Iako su insekti deo ishrane za oko dve milijarde ljudi širom sveta, u Evropi i dalje postoji snažan otpor prema ovakvim inovacijama u prehrambenoj industriji.
Ukrajina finansira akcije koje učestvuju u diskreditovanju mađarske vlade, Budimpešta to smatra izdajom nakon podrške ukrajinskim izbeglicama, istakao je državni sekretar mađarskog Ministarstva spoljnih poslova Levente Mađar.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavne rezerve litijuma i titanijuma u Donbasu nalaze se na već zauzetoj teritoriji, izjavio je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin za kanal „Solovjov uživo“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, na brutalan način je prokomentarisao sramnu izjavu Borislava Borka Stefanovića, potrčka tajkuna Dragana Đilasa, o održavanju skupa Srbiji partnerskih zemalja u Beogradu.
Mediji u Gruziji veliku pažnju posvetili su danas poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji i sastanku koji je imao sa gruzijskim predsednikom Mihailom Kavelašvilijem u palati Atoneli.
Azijski lanac supermarketa "Go Asia" upozorio je potrošače iz nemačke da iz prodaje povlače određenu vrstu instant rezanaca, zbog prisustva kancerogenih supstanci.
Kupci koji raspolažu budžetom od oko 12.000 evra, teško će pronaći novi automobil u tom cenovnom rangu, ali polovnjaci koji su se prethodnih godina pokazali kao pouzdani, ekonomični i povoljni za održavanje su "tojota jaris hibrid", "suzuki vitara", "reno klio 1.5 dCi" i "honda sivik".
Srpska ekonomija ostala je otporna na spoljne i domaće izazove uzrokovane ratom na Bliskom istoku, koji negativno utiče na globalna tržišta, ocenio je Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je podnelo optužni predlog protiv V.M. (52) zbog sumnje da je gradio bez građevinske dozvole, te predložilo da se kazni sa 1.000.000,00 dinara.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Keto hleb koji uspeva čak i početnicima i ne traži ni brašno, ni žitarice, ni komplikovane sastojke. Savršen je za sve koji žele lagan doručak ili užinu koja drži sitost satima, bez osećaja težine.
Srpski pevač Filari izazvao je veliku pažnju javnosti nakon što je danas objavio fotografije sa svetskom latino zvezdom koja trenutno boravi u Beogradu povodom predstojećeg koncerta u okviru Belgrade River Festa.
Pevač Isak Šabanović prisustvovao je jednoj promociji, gde je govorio o svojoj karijeri, popularnosti koju je stekao nakon učešća u takmičenju "Zvezde Granda", ali i planovima za prvi veliki solistički koncert.
Glumica Iva Štrljić nedavno je doživela ozbiljnu alergijsku reakciju nakon konzumiranja koštunjavog voća, namirnice koja je godinama bila važan deo njene ishrane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.