"Zagađenje vazduha je kompleksan ekološki problem koga smo svi svesni i čije rešavanje zahteva velika ulaganja. Jedna od ključnih promena u tom pravcu biće subvencije za zamenu kotlarnica u državnim ustanovama i domaćinstvima"
Ove godine će gradska toplana u Kragujevcu, jedan od većih zagađivača u tom gradu, biti priključena na gas, što je važan projekat za Kragujevčane, najavila je u intervjuu za "Blic" Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine.
Zagađenje vazduha je bez premca tema broj jedan kada je u pitanju sektor ekologije u Srbiji. Beograd i mnogi drugi srpski gradovi redovni su na crnim evropskim listama, pa i u samom vrhu svetskih. Nebrojeno mnogo članaka pisano je o tome kako se Srbije guši. Mi danas, ipak, i dalje nemamo odgovor - kako ćemo i kada taj problem rešiti.
- Kvalitet vazduha je problem koji postoji poslednjih 30 godina i na njegovom rešavanju intenzivno radimo. Ministarstvo zaštite životne sredine će ove godine subvencionisati zamenu kotlarnica u školama, vrtićima, domovima zdravlja, kako bi se omogućio prelazak na čistije energente. Preko jedinica lokalne samouprave dodeljivaćemo subvencije i građanima za zamenu kućnih kotlarnica. Nastavićemo sa subvencijama za kupovnu električnih i hibridnih vozila za koje postoji interesovanje, a s jedinicama lokalne samouprave radićemo i na projektima pošumljavanja i ozelenjavanja javnih površina.
- Ove godine će gradska toplana u Kragujevcu, koja je jedan od većih zagađivača u tom gradu, biti priključena na gas. Slične projekte planiramo i drugim gradovima u kojima postoji problem s kvalitetom vazduha. Kad govorimo o projektima i merama zaštite životne sredine u sektoru energetike, važno je pomenuti da je država u proteklih šest godina u sisteme za odsumporavanje uložila više od 400 miliona evra.
- Pre dve godine je započeta izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TE Nikola Tesla A, a krajem prošle godine položen je kamen temeljac za izgradnju takvog postrojenja u TE Nikola Tesla B. To su važni projekti čija će realizacija doprineti da kvalitet vazduha koji svi udišemo bude bolji.
Foto: Tanjug
Irena Vujović
Opšti je utisak je da državi ovaj problem nije u prvom planu. Hoće li se to konačno promeniti?
- Ekologija je složena oblast koja pored vode, vazduha i zemljišta podrazumeva i živi svet. Stoga je nemoguće izdvojiti jedan segment i postaviti ga kao prioritet jer su svi uzročno-posledično povezani kroz prirodni ciklus. Kvalitet vazduha jeste jedan od problema kojim ćemo se ozbiljno baviti, ali postoje i drugi problemi kao što su divlje deponije, nedostatak kanalizacione infrastrukture i prečistača otpadnih voda, koji su podjednako važni i koje moramo brže da rešavamo. Sve to zahteva velike investicije, a kada uzmemo u obzir da je ova vlast zatekla ekonomski razorenu zemlju, veliku nezaposlenost, probleme na svim poljima, jasno je zašto to do sada nije rešeno. Pre svega, trebalo je sanirati probleme u oblasti ekonomije i sprovesti teške reforme, koje su dale rezultate. Zahvaljujući odgovornoj politici SNS i predsednika Aleksandra Vučića i svemu što je postignuto prethodnih godina, stekli su se uslovi da danas na zdravoj ekonomskoj osnovi možemo da ulažemo u zaštitu životne sredine, što će svakako biti prioritet Vlade u narednom periodu. Srbija je prošle godine potpisala Sofijsku deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan i to je jedno od prioritetnih pitanja kojem smo posvećeni. Zelena agenda ima primat u Evropskoj uniji, a njenim usvajanjem pokazujemo snažnu volju i rešenost da se uhvatimo ukoštac sa svim izazovima koji se tiču zaštite životne sredine i održivog razvoja naše zemlje.
SEPA je promenila način na koji predstavlja kategoriju kvaliteta vazduha, a najveća kritika u javnosti je bila za ublažavanje kriterijuma za čestice PM2.5.
Možete li da objasnite građanima šta se tu desilo?
- Kriterijumi za ocenu kvaliteta vazduha nisu ublaženi, niti mogu biti ublaženi, jer su definisani Uredbom o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha. Indeks jeste usklađen, što je imalo za cilj objedinjavanje podataka i bolju transparentnost podataka za širu javnost. Podaci koji se nalaze na sajtu Zavoda za javno zdravlje Beograd i na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine su usaglašeni nakon usklađivanja pomenutog indeksa za ocenjivanje kvaliteta vazduha.
Organizacija Eko straža nedavno je protest organizovala zbog zagađenja u Beogradu. Organizacije civilnog društva i pojedinci ukazuju na visok stepen zagađenja, ali i na konkretne probleme, ali ta kritika obično završi u politikom obračunu bez konkretnih rešenja problema. Planirate li s njima da razgovarate?
- S predstavnicima pomenute organizacije smo već razgovarali. Ministarstvo je otvoreno za konstruktivne razgovore, sugestije i razmenu mišljenja u cilju iznalaženja najboljih rešenja. Na protestu je sigurno bilo ljudi koje zanima kvalitet vazduha i koji žele da podignu svest o tom problemu, ali je bilo i onih koji su protestovali iz političkih razloga. Zabrinutost građana kada je u pitanju zagađenje vazduha je opravdana jer je taj problem prisutan gotovo 30 godina. Zagađenje pogađa svu decu u Srbiji i nije važno koga njihovi roditelji podržavaju, moja je dužnost kao ministra da rešavam te probleme, što svakako činim i radiću na tome u narednom periodu kroz subvencije i planirane konkurse za jedinice lokalne samouprave. Ministarstvo će podržati projekte lokalnih samouprava vezane za podizanje ekoloških standarda.
- S građanima ćemo uvek razgovarati, jer zagađenje vazduha je pitanje koje se tiče svih nas i u njegovom rešavanju svi treba da učestvujemo. Istakla bih da na temu ekologije nemamo o čemu da razgovaramo s političarima bivšeg režima, koji su 12 godina bili na vlasti i ništa po pitanju zaštite životne sredine nisu uradili, a sada su se preobrazili u borce za zdravu životnu sredinu. Smeta im zagađenje, a nije im smetalo kada su oni upravljali državnom kasom. Zašto nisu radili na poboljšanju kvaliteta vazduha kada su bili na vlasti, nego su nagomilane probleme ostavili nama da ih rešavamo. Upravo su pojedinci iz bivše vlasti bili najglasniji na pomenutom protestu u Beogradu. Uzvikivali su lopovi. Ko je lopov? Da li sam ja nešto zloupotrebila? Oni očigledno polaze od sebe, a šta su i kako su radili, to građani Srbije znaju, kao što znaju da među nama nema nikakve sličnosti, niti će ikada biti.
Foto: Informer
Irena Vujović
Ako stavimo politički aspekt u stranu, besmisleno je da računamo na košavu kada je reč o čistom vazduhu. Šta će se konkretno pomeriti nabolje ove godine?
- O subvencijama i projektima za poboljšanje kvaliteta vazduha koje ćemo ove godine sprovoditi kroz konkurse za jedinice lokalne samouprave već sam govorila. Svaka lokalna samouprava ima različite probleme. Baš iz tog razloga, u okviru Ministarstva smo formirali posebno odeljenje za saradnju s jedinicama lokalne samouprave, kako bismo kroz svakodnevnu komunikaciju imali precizne podatke koji su to problemi u lokalnim sredinama. Takođe, lokalne samouprave treba maksimalno da se uključe u sve ono što resorno ministarstvo bude radilo u cilju poboljšanja vazduha, kao i da primenjuju odredbe zakona koje su u njihovoj nadležnosti.
Tokom ove godine će biti izrađen i nacrt Nacionalnog programa zaštite vazduha s akcionim planom, koji će definisati ciljeve po pitanju kvaliteta vazduha i mere za njihovo postizanje, pružiće osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite životne sredine. Izrada nacrta Nacionalnog programa zaštite vazduha s akcionim planom je jedna od aktivnosti koja se trenutno sprovodi u okviru projekta "EU za bolju životnu sredinu - razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja", koji predstavlja jedan od vidova dobre saradnje i podrške, odnosno nastavak tehničke pomoći EU institucijama Republike Srbije u procesu evropskih integracija.
Najavili ste da će u ovoj godini biti budžet za ekologiju biti veći nego ikada, koji su još veliki projekti koji će biti realizovani u 2021?
- Ove godine započećemo izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u 28 jedinica lokalne samouprave, za šta su spremni projekti. Gradićemo i osam novih regionalnih centara za upravljanje otpadom s pratećom opremom, a bavićemo se uklanjanjem i sanacijom divljih deponija. Budžet Ministarstva za ovu godinu je 8,3 milijarde dinara, dok će izgradnja pomenutih fabrika za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže biti finansirana iz kreditne linije Razvojne banke Saveta Evrope, za šta je obezeđeno dodatnih 200 miliona evra. Za gradnju osam novih regionalnih centara za upravljanje otpadom pregovaramo za 100 miliona evra s Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Ovi projekti se uklapaju u Program "Srbija 2025".
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, prisustvovala je danas u Privrednoj komori Srbije prezentaciji o upravljanju industrijskim otpadom, recikliranju i dobijanju nove energije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, prisustvovala je danas u Privrednoj komori Srbije prezentaciji o upravljanju industrijskim otpadom, recikliranju i dobijanju nove energije
Da se izbori održavaju u nedelju, Srpska napredna stranka (SNS) osvojila bi čak 47,2 odsto glasova, što znači da je na samoj ivici samostalnog osvajanja apsolutne većine, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus".
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i veoma toplo uz slab i umeren južni vetar, sa najnižom temperaturom od 12 do 21, a najvišom dnevnom od 33 do 37 stepeni.
Stravična saobraćajne nesreća dogodila se sinoć u cazinskom naselju Donja Koprivna, u kojoj je povrđeno troje dece. Mališani su u teškom stanju nakon, svakom detetu je amputirana noga.
Sarajevska policija uhapsila je 43-godišnju ženu inicijala Z. M. iz Sarajeva zbog sumnje da se bavila neovlašćenom proizvodnjom i prometom droge, kao i zbog nedozvoljenog posedovanja oružja i municije.
Jedan službenik Odeljenja bezbednosti Herceg Novi uhapšen je zbog sumnje da je dostavljao fotografije odbeglom Milošu Medenici, nezvanično saznaje Portal RTCG od izvora iz Uprave policije. U toku je akcija u kojoj se traga za više osoba.
Direktor CIA Džon Retklif nije došao u Moskvu kao običan diplomatski izaslanik, jer organizacija koju vodi već decenijama Rusiju posmatra kao neprijatelja i danas je direktno uključena u ukrajinski rat protiv Moskve, tvrdi bivši američki obaveštajac Skot Riter.
Rusija više neće pristati na sporazum koji bi samo zaustavio borbe i dao Ukrajini vreme da obnovi vojsku i ponovo se naoruža, ocenila je ukrajinski istoričar Marta Gavriško, tumačeći poruku predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva želi dugoročan mir, a ne još jedno privremeno primirje.
Ruska vojska širi mostobran u Sumskoj oblasti kako bi postepeno opkolila, a zatim pokušala da zauzme regionalni centar Sumi, tvrdi britanski analitičar Aleksander Merkuris.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Trend "feromonsko-maksirajućih" (pheromone-maxxing) aktivnosti se proširio na TikToku, u kojem tinejdžeri i mlađi muškarci izbegavaju tuširanje i dezodorans pre izlaska kako bi navodno bili privlačniji.
Prerađene mesne prerađevine, ultra-prerađena hrana, alkohol i višak šećera spadaju među namirnice koje bi trebalo ograničiti jer povežava rizik od demencije.
Na društvenim mrežama pokrenula se polemika nakon što su korisnici primetili neverovatnu sličnost između scena iz novog videa Arijane Grande i spektakularnog nastupa Jelene Karleuše.
Voditeljka Aleksandra Jeftanović podelila je sa pratiocima na Instagramu anegdotu da nakon što je ćerku Anu odvela na pregled pri napuštanju ordinacije nije platila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.