Rezolucija o takozvanom genocidu u Srebrenici kao i izbori 2. juna i dalje su najaktuelnije teme. Situacija na KiM takođe ima nacionalni značaj. Na sve ove teme u "Info danu" govorili su bivši premijer Srbije Nikola Šainović, glavni urednik RT Balkan Nikola Vrzić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Uživo u program uključio se i Predrag Maslar, predsednik opštine Arilje koji je govorio o tome šta je učinjeno u ovoj opštini u poslednje četiri godine, ali i koji su planovi za naredne četiri.
Bivši premijer Srbije Nikola Šainović komentarisao je donošenje sramne rezolucije o Srebrenici u tom smislu da mi ovde vidimo kontinuitet starih planova za preuređenje Balkana.
Foto: Tanja Andric
Nikola Šainović
-Nemačka je prva priznala Bosnu i Hrvatsku i sada vidimo Nemačku koja je inicijator novog sukoba. Od završetka rata u Bosni 1995. možda je prve dve godine bila atmosfera stvaranja nove vlasti. Umesto da složenost ne bude prepreka za dogovor, mi imamo ubrzo posle Dejtona zloupotrebu jednog termina "savet za sprovođenje mira". Svodi se na to da Dejton ne sprovodi sporazum, već mir. Savet se pretvorio u savet grupe zapadnih zemalja. Umesto da kažu da ovaj mirovni sporazum mora da se poštuje, oni su napravili da on može da se menja i krši u kontinuitetu. Bošnjački subjekt u tim promenama vidi jačanje svog uticaja i njega više ne zanima Dejton. Oni napadaju Republiku Srpsku stalno. I sada Nemačka upotrebljava momenat kada je predsedavajući Bošnjak da predtave kao inicijativu BiH da se podrži ova rezolucija. To što oni rade je samo za jačanje dalje netrpeljivosti. Prošloje 25 godina od završetka rata. Mi se još nismo odmakli zbog stalnog mešanja. Sada hoće samo destabilizaciju i buđenje nacionalizma- rekao je Nikola Šainović.
On je komentarisao reči Marinike Tepić koja se zalaže za to da treba da se suočimo da je u Srebrenici počinjen genocid u naše ime.
-Ovo nije presuda o zločinu genocida u BiH, niti u Republici Srpskoj, već u Srebrenici. Haški sud nije osudio ni jedan kolektiv. To su zločinjeni počinjeni u naše ime? Čije ime? Da li je Hag presudio da je neki zločin počinjen u nečije ime? Nije. Ovde se nama nameće da treba da se suočimo sa onim što je učinjeno u naše ime. To je falsifikat haške presude. Neka niko ne bude veći Hag od Haga nego neka ga citira kako je bilo- rekao je Šainović.
Glavni urednik RT Balkan Nikola Vrzić rekao je da je sve što smo mi podozrevali i tvrdili da je namera naših protivnika, zapravo postoji u zvaničnom dokumentu kao činjenica.
Foto: Tanja Andric
Nikola Vrzić
-Ne treba da razmišljamo o tome kakva je njihova namera. Kaže se da je Haški sud to presudio i svi koji ovde zagovaraju tezu o genocidu o Srebrenici imaju Haški sud za glavni argument. Sve proističe iz jedne presude iz predmeta generala Radoslava Krstića. Presudu je pisala saradnica Bila Klintona. Ona je došla u Haški sud malo pre dolaska generala Krstića, a brzo nakon suđenja je otišla. Postoji depeša iz Haga gde je sa generala skinuta odgovornost koja mu je pripisana, ali kažu da je ostala kfalifikacija o genocidu iz političkih razloga. Notorna činjenica je da Amerika nije bila nepristrasan posmatrač već direktni učesnik u ratu koji je bio protiv Srbije. Nije sud odredio da je Srebrenica genocid nego saradnik na sudu koji je učestvovao u ratu protiv nas. Cilj je bio da NATO stavi šapu i na BiH na putu zauzimanja onoga što zovu Zapadni Balkan. Drugi cilj je bio pritisnuti Beograd zarad priznavanja nezavisnosti Kosova i Metohije- rekao je Nikola Vrzić.
Politički filozof Dragoljub Kojčić rekao je da postoji mnogo ljudi, poznatih pisaca, koji su pisali protiv sopstvene države, bez obzira što je umetnička vrednost tih dela neosporna.
Foto: Tanja Andric
Dragoljub Kojčić
-Ljudi projektuju sopstvenu nemoć i deficit u karijeri na taj način što će govoriti protiv sopstvenog naroda. Ima puno takvih primera. Moja majka je bila demokrata i nije bila komunista. Bila je uhapšena 1945. Odležala je pet godina. Kada je Milošević bio izručen, ona je prva protestovala protiv toga. To je pitanje elementarnog vaspitanja i osećanja prema svojoj državi. To je što se tiče autošovinizma. Nije prvi put da je Lagumdžija glasao mimo jedinstvene volje BiH. To je rađeno i na prošloj skupštini UN. Nije samo Bosna takva. To se pokazalo i u Nigeru i Makedoniji. Dejton je očigledno napravljen za to da ne uspe i u suštini izvaran narod. Jedno od objašnjenja tog takozvanog duha Dejtona jeste implementacija demokratije. Pitamo se da li je došlo do toga da se pomeri demokratija od 1995? Naravno da nije. Mi se danas susrećemo na planetarnom nivou sa fenomenom uzurpacije. Sve se uzurpira. Njima je problem Viktor Orban. Šta je tamo nedemokratski? Sve je demokratski, ali se njima ne uklapa u viziju. Oni hoće da zavaladaju na zapadnom Balkanu i da ne postoji klica slobodarske misli, a Srbija predstavlja upravo to- rekao je Kojčić.
On je komentarisao način na koji funkcioniše opozicija.
-Oni će svaki svoj interes da proglašavaju za vrednosni stav, a to blage veze nema. Oni moraju da pronađu nekoga ko će da blefira da ima nekakve interese, a zna se da nema interese. Naša opozicija nema ni jedan program. Sve što su govorili, falsifikovali su. Ja njih mogu da shvatim. Čitali smo zbog čega sve ljudi preduzimaju nelegitimne radnje. Ne čude oni mene. Ljudi svašta rade da bi uzeli pare i stekli moć. Mene čude oni koji glasaju za njih. To je jako mali broj ljudi. U suštini, mi branimo vrednosti. Velika većina grašana Srbije upravo brani vrednosti: slobodu i demokratiju, a pri tom uvek humano i ne praveći razliku između etničkih zajednica- rekao je Kojčić.
Predsednik opštine Arilje Predrag Maslar govorio je šta je to što je urađeno u ovoj opštini i koji su planovi za budućnost.
Foto: Informer printscreen
Predrag Maslar
-Mi smo stavili akcenat na izgradnju putne infrastrukture. Naravno da nije kraj i nismo uradili sve. Mi smo mahom gradili puteve po selima i prigradskim naseljima. Nadam se da će u novom amandmanu doći do rekonstrukcije glavne ulice. Pravićemo kampanju o tome da li građani žele gas i prema tome ćemo širiti mrežu. Rekonstruisali smo gledalište na stadionu. Pokrili smo sve zgrade biblioteke. Mi smo punu pažnju posvetili roditeljstvu, mladima i deci. Doneli smo odluku da svako treće i naredno dete nema nikakve troškove u vrtiću. Ono na šta sam posebno ponosan je podržka roditeljstvu. Kada smo mi došli, dvanaestoro dece je dobijalo stipendije, sada ih ima 78. Nije data samo podrška mladima, već i starima i penzionerima. Mi smo uveli gerontodomaćice. I glasačima i kolegama poručujem da i ako se izgube izbori, a verujem da neće, nije smak sveta, ali ako se dobiju izbori, dobili su se za četiri godine. Potreban je veliki rad- rekao je Maslar.
Dubravka Đedović Handanović, ministarka energetike, gostovala je u emisiji "Info jutro" televizije Informer. Govorila je o razvoju energetskog sektora Srbije.
Dijana Hrkalović, bivša državna sekretarka u MUP Srbije, govorila je u Savu Manojloviću i njegovim finansijerima i saradnicima tokom svog gostovanja u "Info jutru" televizije Informer.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera ispričao je u Kolegijumu zanimljivu priču o tome kako ga je pozvao jedan prijatelj, koji je u poslednjih 7-8 meseci prešao na stranu blokadera.
Govoreći o Aleksandra Vulina i vraćanju aviona u Beograd, lider opozicije Aleksandar Vučić ocenjuje da je reč o događaju bez presedana, dovodeći u pitanje postupanje nadležnih bezbednosnih službi i opravdanost takve odluke.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je danas da nova vlast neće uspeti da završi izgradnju Ekspa i da nećemo ni imati specijalizovanu izložbu Ekspo 2027.
Miloš Vučević, predsednik Srpske napredne stranke (SNS), uključio se u program Niš TV gde je komentarisao odluku REM-a, kao i trenutno stanje u zemlji.
Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski podneo je danas neopozivu ostavku na članstvo u hrvatskom Veću za građanski nadzor bezbednosno-obaveštajnih agencija, nakon što je javno priznao da je pod pseudonimom pružao političke i pravne savete studentima u blokadi u Srbiji.
Kompanija Axalta Coating Systems, jedan od vodećih svetskih proizvođača automobilskih premaza, izabrala je Redefined, intenzivnu rubin crvenu nijansu, za automobilsku boju 2027. godine.
Svi putni pravci u Srbiji su prohodni i na njima nema snega, jedino na putnim pravcima III prioriteta održavanja kolovozi su vlažni u nižim predelima, snega ima mestimično u raskvašenom stanju do 5 cm na teritoriji Ivanjice, pa se vozačima preporučuje oprezna vožnja, saopštili su Putevi Srbije d.o.o. na osnovu Izveštaja Štaba zimske službe.
Orasi i lešnici, kao i ostalo voće, odlično su rodili ove godine u Srbiji, ali na niškim pijacama i dalje drže prošlogodišnju cenu kada ih kod nas nije bilo, pa su ih trgovci uvozili iz inostranstva.
Majka, otac i sin napadnuti su u dvorištu porodične kuće na Zvezdari, 3. novembra, a porodica je prepoznala jednog od napadača kao komšiju s kojim ima sukob oko parking mesta.
Jeziv napad dogodio se sinoć u jednom kafiću na Zvezdari, kada je grupa maskiranih muškaraca, naoružanih palicama i bakljama, upala u ugostiteljski objekat u kojem se nalazio veliki broj gostiju, nakon čega je izbila tuča, a dve osobe su zadobile povrede.
Veliki požar izbio je rano jutros u jednom restoranu na Bulevaru patrijarha Pavla u Novom Sadu, a prema prvim nezvaničnim informacijama, postoji sumnja da je požar podmetnut.
Putnički avion "Erbas", koji je leteo iz Dablina u Irskoj za Rim u Italiji, preusmeren je u vazduhoplovnu bazu na severu Francuske nakon dojave o podmetnutoj bombi.
Glumac Milan Vasić privukao je pažnju svojih pratilaca na društvenim mrežama objavom u kojoj je podelio reči patrijarha Pavla o Kosovu i Metohiji, koje i danas izazivaju snažne emocije i podstiču na razmišljanje.
Bora Todorović, koji je bio jedan od najvećih glumaca bivše Jugoslavije, decenijama je pokušavao da sakrije nadimak iz detinjstva koji je dobio nakon ujeda komarca.
Britanka Amanda Martin (34) postala je meta podsmeha nakon što su ljudi počeli da komentarišu njen izgled. Neki joj daju čak 60 godina, a ona je odlučila da zbog njih sigurno neće otići na botoks.
Baštensko crevo i kanta možda privlače kraj sezone, ali jesen traži malo drugačiji pristup. Istina je da će mnogim biljkama u ovo doba godine prijati dodatna pažnja, jer jesenje zalivanje predstavlja ključni korak za bezbedan zimski san.
Pevačica Rada Manojlović bila je uspešna studentkinja ekonomije na državnom Univerzitetu u Kragujevcu, međutim, kada se aktivno posvetila pevačkoj karijeri, prekinula je studije.
Komentari