OVO JE BILA OMILJENA ULICE MOME KAPORA! Beograd još više zavoleo zbog nje, posvetio joj je dirljivu priču, a našao samo jednu manu (FOTO)
Podeli vest
Reči Mome Kapora, mogu li se uopšte dosledno prepričati? Nikako, zato vam u celosti prenosimo kako je on opisao svoju omiljenu ulicu Beogradu.
- Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra. To je, naime, ulica koja poput duge spaja dve civilizacije, dve kulture i dve reke, Savu i Dunav, poput sedla prebačenog preko hrbata Beograda koji liči na leđa bika - piše slavni Kapor, pa nastavlja:
Ponedeljak, 20. mart 2023. godine, biće divan dan za sve ljubitelje lepog vremena jer proleće stiže u 22.24, posle zime koja nije bila prava zima.
18.03.2023
20:25
- Onaj deo uz Savu zvao se srpska ili savska varoš jer je pripadao srpskim trgovcima, a deo prema Dunavu nemačka ili dunavska varoš jer su u njemu, kao u kakvom malom Vavilonu živeli dubrovački, bokeljski, jemenski i jevrejski trgovci, a bilo je tu i Grka, Italijana i ne mali broj Austrijanaca zaostalih iza austrijske okupacije Srbije...
- Ne postoji grad na svetu koji u jednoj jedinoj ulici, kao što je Ulica kralja Petra, ima Sabornu pravoslavnu crkvu, tursku džamiju i jevrejsku opštinu. Pođimo redom: Saborna crkva, zadužbina kneza Miloša podignuta je 1840., a delo je (kakvog li apsurda) nemačkog arhitekte Verfelda. Preko puta nje, nalazi se najstarija beogradska kafana, koja se u početku zvala „Kod Saborne crkve“ ali su crkveni oci zbog svetogrđa zabranili da nosi to ime, pa je vlasnik, umesto firme, tražeći novi naziv postavio znak pitanja koji stoji i dan današnji na njoj - piše i dodaje:
- Na samo pedesetak metara od Ulice kralja Petra, na kraju Gospodar Jevremove stoji Bajrakli džamija podignuta 1690. novcem trgovca čojom Hadži Alije, pa se u starim dokumentima pominje i kao Čohadži džamija.
Pokraj nje je turbe (nadgrobni spomenik)
Posvećen je čuvenom dervišu Šejhu Mustafi iz 1783. godine.
- Pođemo li dalje ovom jedinstvenom ulicom, nailazimo na velelepno zdanje Jevrejske opštine koja i dan današnji radi i okuplja potomke beogradskih Sefarda iz znamenitih porodica Alkalaja, Medina, Amara, Levija, Kalderona i ostalih. U ovom kraju na Dorćolu odrasli su slikar i političar Moše Pijade, izvanredni umetnik Leonard Koen, poznata braća Baruh i kolekcionar Erih Šlomović. O ugledu i imetku ovih trgovačkih familija i dan-danas svedoče lepa zdanja u stilu poznog baroka i rane secesije. Ovaj kraj se zvao Zerek, a Jevreje koje je u petnaestom i šesnaestom veku izgnala španska kraljica Izabela primio je turski sultan Sulejman Veličanstveni, pa su se uglavnom naselili u Sarajevu i Beogradu gde su ostali do dana današnjeg - opisuje dalje Momo Kapor.
Ova ulica se najpre zvala Dubrovačka
Tako se i danas zove njen produžetak koji vodi do obale Dunava. To ime dobila je 1872. kada su beogradske ulice prestale da se zovu po zanatima koji su se u njima upražnjavali; Ratarska, Kujundžijska, Abadžijska, Čohadžijska… Od 1904. do 1946. kada je dobila ime 7. jula (dan ustanka 1941, protiv Nemaca), ova ulica se zvala Kralja Petra po imenu kralja Petra Karađorđevića Oslobodioca, i to ime joj je danas vraćeno...
U neposrednoj blizini ulice, sa savske strane, nalaze se i dve ambasade; francuska i austrijska država, između kojih se mnogo godina odlučivalo o sudbini Srbije.
- Okanemo li se na trenutak istorije, odvešćemo radoznalog stranca u beogradski Aero-klub na uglu Uzun-Mirkove i Kralja Petra, najelitnije mesto u Beogradu pre Drugog svetskog rata, koje je i danas zadržalo svoju ekskluzivnost luksuznih baroknih salona i visoke srednjoevropske kuhinje. U blizini je i remek-delo savremene arhitekture, staklena palata u kojoj se nalazi jedna od najbolje opremljenih beogradskih knjižara i ugledna galerija slika. U pokrajnoj ulici je i Muzej Vuka Karadžića, a tu je i Pozorišni muzej.
Koliko je ova ulica, jedna od mnogih, upisana u srca Beograđana, najbolje svedoči podatak da je na njenom uglu sa Knez Mihailovom, izvršena prva mala revolucija u socijalizmu protiv takozvanih sivih restorana društvene ishrane u prvom mlečnom restoranu otvorenom u posleratnom Beogradu pod jednim poetičnim imenom...
- Tu su se, dakle, prvi put umesto vladavine crnog hleba, pojavile kifle, do tada čudo neviđeno. Kifle, koje su kao što se zna, dobile svoj oblik polumeseca kao sećanje na tursku opsadu Beča, označile su kraj pedesetih prošlog veka u Beogradu, početak kraja sumorne socijalističke kuhinje. Kakve li ironije! To je danas jedan sasvim običan beogradski kafe čije se uloge u našim životima malo ko seća!
Kapor je našao i jednu manu ulici
- Kralja Petra ulica ima samo jedan nedostatak. U njoj gotovo da nema nijednog drveta, što je dokaz da je jedna od najurbanijih ulica, od samog početka, pobegla od „šumskog“ porekla. Ovo, inače, nije ulica u kojoj se ljubavnici grle u kapijama, niti ulica u kojoj se šeta - kaže i nastavlja:
- Suviše je značajna za obe te stvari, ali to ne znači da se u njoj, oni koji se vole, ne drže za ruke, naročito u otmenom restoranu koji se tu nalazi, koji je takođe i mali luksuzni hotel sa pet zvezdica, gde se neguje meksička kuhinja.
Tu je i italijanski restoran srpskog naziva
- Ovde bi moj gost mogao da pojede najbolji karpačo u gradu, nimalo lošiji od onog u venecijanskom „Haris baru“ u kojem ga je kao specijalitet lansirao čuveni Ćiprijani - inače je ima restoran dobio po srpskom vetru poznatijem kao košava...
- No, to ne znači da posle toga moj gost ne bi otišao stotinak metara niže, u orijentalnu poslastičarnicu na desert, gde mu na raspolaganju stoje isključivo turske poslastice: baklave, tulumbe, kadaif, sudžuk, tufahije i ćeten-halva, sve to, zaliveno bozom. Tu poslastičarnicu, inače, drži jedan od potomaka čuvene familije poslastičara sa Šar-planine, Pelivana - opijeno piše Kapor.
Ne zaboravimo ni hotel pri dnu ulice u kojem su tradicionalno odsedali turisti iz Istočne Evrope, danas jedan od najelitnijih hotela u Beogradu.
Na kraju, ova je ulica najbolja potvrda istinitosti reči Milana Grola iz tridesetih godina prošlog veka da je Beograd „završan han na dugom karavanskom drumu, poslednji bazar Carigrada i prvi magazin Beča, na savskom đumruku“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Rajko
pre 1 godinu
Imao sam neverovatnu čast i privilegiju da upoznam Momu. Neverovatan čovek, koji vas u nekom vašem delu oplemeni za ceo život.
Igor Avžner, deo tima Zdravka Ponoša, napao je svoje opozicione kolege zbog neimanja plana i programa, te zbog suludih ideja, kao što su izlazak na lokalne, a bojkot beogradskih izbora!
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Osam pripadnika Nacionalne garde Ohaja, među kojima je i pukovnik, trčaće u nedelju Beogradski maraton. Uz njih se izazovu priključilo i sedam pripadnika Evropskih vazduhoplovnih snaga vojske Sjedinjenih Država.
Udružеnjе poljoprivrеdnika Sеntе bilo jе domaćin 21. fеstivala ovčarstva, gdе su sе nadmеtali u ručnom i mašinskom strižеnju ovaca i kuvanju ovčijеg paprikaša, a ovdašnji odgajivači prikazali su najlеpšе primеrkе iz svojih stada.
ZBOG početka prolećnog raspusta za osnovne i srednje škole, kao i spajanja praznika, u poslepodnevnim satima se očekuje intenzivniji saobraćaj, prvo na izlazima iz većih gradova i naseljenih mesta, a zatim i na svim ostalim putevima u Srbiji, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Poslanik i član predsedništva SNS Nebojša Bakarec reagovao je na to što je glasanje o rezoluciji o Srebrenici o kojoj je Generalna skupština UN trebalo da se izjasni 2. maja odloženo.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić objavio je danas da je već prvog dana testiranja deonice brze pruge od Novog Sada do Subotice postignuta brzina od 202 kilometara na sat čime je, kako je rekao, potvrđen kvalitet izgradnje brze pruge.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Američki teniser Džoel Embid pokušao je u noći za nama sramnim potezom da povredi rivala, čime je razbesneo košarkašu javnost, a onda je naišao na sažaljenje jer se suočava sa bolešću koju je krio i od saigrača.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Vojno-industrijski kompleks zapadnih zemalja zaostaje za ruskim u stopama proizvodnje i nije u stanju da promeni situaciju u pravcu Kijeva, napisao je bivši oficir CIA i član Demokratske partije SAD Brajan Din Rajt u materijalu za Foks njuz.
Ispitivanja nisu potvrdila eksploziju na avionu Tu-154 poljskog predsednika Leha Kačinjskog koji se srušio u blizini Smolenska 2010. godine . Ovo je izjavio zvanični predstavnik poljskog glavnog tužilaštva Pšemislav Novak, prenosi RIA Novosti .
Zajednički napori planetarnih naučnika sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech), Univerziteta Azurna obala i Jugozapadnog istraživačkog instituta otkrili su nove dokaze koji ukazuju na postojanje neuhvatljive devete planete u Sunčevom sistemu.
Bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu potrebna je pomoć Ukrajine da bi bio izabran za predsednika na izborima u novembru. O tome je u intervjuu za Lenta.ru govorila politikolog, rukovodilac Centra za severnoameričke studije IMEMO RAN Viktorija Žuravljeva .
Argentinski paleontolozi objavili su da su otkrili novu vrstu dinosaurusa, nazvanu Čakisaurus nekul, koja je živela pre oko 90 miliona godina na području današnje Patagonije.
Aleksandra Prijović poznata je kao vredan i marljiv radnik, a da i ona ume da se opusti pokazuje snimak iz jednog kluba gde se pevačica veselila i to uz rep.
Pevač Aca Lukas je više puta govorio o svojoj zavisnosti od narkotika, kao i izlečenju koje, i pored svih napora, nije uspelo da otkloni sve posledice koje je konzumiranje droge ostavilo na njegovo telo.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.