MAJKA GA OSTAVILA DA UMRE SAM, A ON JE POSTAO JEDAN OD NAJBOLJIH HIRURGA EVROPE! Priča o odrastanju doktora Džodića nikoga nije ostavila ravnodušnim!
Podeli vest
Borac od prvog dana!
Reditelj Dragoslav Bokan oprostio se od doktora Radana Džodića, čoveka koji je važio za najboljeg domaćeg stručnjaka za rak dojke i štitaste žlezde. U tekstu posvećenom našem stručnjaku, Bokan je otkrio šta se to sve događalo prvih dana njegovog dolaska na svet. Bio je borac od rođenja...
Onkološki, endokrini hirurg prof. dr Radan Džodić preminuo je u 68. godini u Beogradu
21.06.2020
19:39
Njegov status prenosimo u celosti.
"IDEALNI SRBIN, ČOVEK ZA SVA VREMENA
Postoje razne bajke. I sve imaju srećan kraj. Ali, do tog i takvog kraja trebalo je preživeti različite strahote, muke i opasnosti. Bajka i jeste "horor-priča" sa srećnim krajem. Baš kao i svaki pravi, ozbiljan i odgovoran život...
A ova bajka sve ono najstrašnije ima skupljeno već u prvih nekoliko dana njegovog junaka. Bio je to hladan novembarski dan 1952. godine.
Pozornica dešavanja je na preko 1600 metara nadmorske visine, na planini Goliji, u istom onom ambijentu u kome su živeli naši preci, po drevnim, vekovima nepromenjenim običajima.
Surov ambijent, velike hladnoće, svakodnevna borba za preživljavanje, gorštački uslovi života, za urbanu osetljivost potpuno neshvatljiva, seoska realnost brutalne selekcije.
Tamo su radnici i ratnici - i danas, kao i pre hiljadu godina - nalik Titanima iz antičkog mita: surovi prema drugima i sebi, uspravni i spremni da se bore do smrti (koju prihvataju mirno, bez straha i očajavanja).
I tada se,tu, u podrumskoj izbi jedne skromne kuće na padinama Golije, rodilo dete. Dečak. Na nesreću, novorođeni je ispao iz ruke babici i pao na lice. Jedva je preživeo ovaj pad, sa ogromnim hematomom na glavi.
Đed Gavrilo je video šta se desilo, izvršio kratki pregled nesrećnog deteta i odlučio da se on "prepusti svojoj sudbini". Drugim rečima: da umre, bez majke i ikog svog uz sebe.
Majka ga je, bezimenog i nemoćnog, ostavila samog i uplakanog, u velikim bolovima - da umre od gladi i žeđi.
I maleni, od prvih minuta života tragični junak, ostao je sam u izbi. Bez podoja, bez vode i bez majčinog zagrljaja. Sati i dani su prolazili, a niko nije obilazio dete sa hematomom na glavici. Niko ga nije obilazio, niko nije hteo da ga čuje, on naprosto više nije postojao.
Iako još živ, bio je već sahranjen, nekršten i bezimen, mala i nemoćna grudvica bola i nesreće. Sve to dugo-a-opet-tako-kratko vreme trajala je njegova borba za život, za još jedan sat postojanja, za svaki svoj uzdah i izdah, u mraku, užasnoj hladnoći, strašnoj gladi i još strašnijoj žeđi. Ni majke, ni oca. Sa dedom kao svojim sudijom i presuditeljem.
Ko zna koje već gorštačko, planinsko dete što umire (poput malih Spartanaca) jer "nije sposobno da pobedi u nemilosrdnoj bici prirodne selekcije" i bude konkurentno, ratnički kadro da preživi svoje najranije godine. I tako ravnopravno uđe u ring večne borbe sa surovom prirodom, bespoštednim plemenskim pravilima i večnom nemaštinom.
Prošao je prvi dan. Pa noć. Pa drugi dan i noć nakon toga. I onda treći dan... - bez ijednog gutljaja mleka i vode. U potpunom mraku, iza zatvorenih vrata. Tada je u "izbu" konačno ušla dečakova majka, da trećeg dana po porođaju preuzme mali leš i sahrani ga negde u blizini, kao grešku prirode i genetski, sudbinski promašaj.
Ali, umesto toga, dočekao ju je njen sin. Živ i obradovan što ga je neko konačno uzeo u ruke i izveo iz mraka gde je, kao u grobu, provodio svoje golgotske dane, sate i minute. Ali, majka nije smela da prekrši dedinu volju i povela je svoju bebu napolje, u ledenu hladnoću. Da dovrši započeto, jednom za svagda odlučeno i nepromenljivo.
Nije ga podojila, nije ga utoplila, nije ga pokrila, ni sklonila od opasnosti. Povela ga je do obližnje rečice i ceo dan zajedno s njim, obamrlim i polumrtvim, u rukama, krenula da gazi kroz ledenu vodu do pojasa. Pa sve dublje i dublje, da se dečak zaledi, pomodri i konačno umre od hladnoće.
Ali, umesto da umre, dečak je čudesno oživeo, u susretu sa užasnom hladnoćom i ledenom vodom. Umalo majka da se smrzne i utopi, a "falična beba" je bila življa nego do tad. Videvši tu borbenost svoje bebe i svedočeći njegovu žilavost u nemilosrdnoj bici za postojanje i opstajanje, majka je odlučila da ovakvog malog, neuništivog ratnika konačno prihvati i vrati među žive i u porodicu.
Tako je počeo život Radana DŽodića. Velikom nesrećom i neočekivanom pobedom u jezivoj borbi na život i smrt..
I tri godine taj dečak nije progovarao ni reč. Ćutljiv i večno osamljen. Drugačiji od svih. Da bi najedanput progovorio, iz inata, kad ga je neki slučajni prolaznik, seljak iz tog kraja, pitao da li je on taj dečak "što ne zna da priča".
"Ja znam da pričam!", prosto je pokuljalo iz njega. I danas se seća kako se, u prvi mah, uplašio sopstvenog glasa.
Taj dečak će zatim, Božijim Proviđenjem i svojom (od rođenja dokazanom) upornošću, postati jedan od najboljih hirurga Evrope i sveta, redovni profesor Medicinskog fakulteta, direktor beogradskog Instituta za onkologiju i radiologiju, nosilac najvećih stranih odlikovanja, sa preko 10.000 obavljenih operacija - a sa samo četiri umrla (i to ne na operacionom stolu, već u daljem toku lečenja) pacijenta u karijeri.
Doktor Džodić je bio đak čuvenog profesora hirurgije dr Milićevića, sa "merom u prstima" i čudesnim dodirom preciznijim od rendgena. Specijalizaciju je imao u Francuskoj, i to čak pet puta (gde je proveo nekoliko godina na institutu "Gistav Rusi", sigurno najboljem onkološkom institutu u Evropi).
A znanja je sticao po celom svetu, postajući podjednako dobar lekar i čovek, i stalno se vrajući na Goliju. Tamo gde je sve počelo.
Na Goliji je napisao svoju nezamenljivu knjigu "Hirurgija raka dojke"; odatle se vraćao i vraća u svet sa "radošću življenja" potrebnom za nove izazove, borbe i iskušenja. Sa Golije odlazi, kao onda kad je bio tek svršeni učenik (po prvi put krenuvši u "veliki svet"). Uvek iznova, istom trasom i sa ojačanom energijom za ono što ga tek čeka.
Radanov moto je da "u životu čovek treba da se potroši, da se upiše i obeleži". Da nije uzalud trošio kiseonik na planeti, da, kad pogleda unazad (u godine iza sebe), ima svoju ličnu i neponovljivu svrhu postojanja.
Ovaj dečak sa Golije, mali Radan sa hematomom - u mraku i bez ikog svog - za mene je živi simbol Srbije i svega najboljeg, najplemenitijeg i najneuništivijeg u našoj sudbini.
Njega su, bez ikakve sumnje, čuvali anđeli i - preko te ostavljene bebe, a u nekom drugom trenutku sudbine dr DŽodića - kasnije tako pomogli desetinama hiljada teško obolelih žena i muškaraca da pobede svoju smrt, bol, strah i ostavljenost.
Niko u tome nije mogao bolje da im pomogne od malog Spartanca sa zaleđene Golije, koju on i danas voli kao svoj zavičaj i mesto gde se prikuplja snaga za nastavak obavljanja tolikih dužnosti i sebi neprestano postavljanih zadataka.
Moj heroj među našim savremenicima: dr Radan DŽodić iz sela Plešin, sa Golije. Golije što je svojom hladnoćom i rečnim talasima "probudila" i vaskrsla polumrtvu bebu u naručju izbezumljene i očajne majke u balkanskoj nedođiji.
P. S. A to što on još uvek nije član Srpske akademije nauka i umetnosti, to je tek tema za sebe.
I to koliko ga vole i poštuju njegovi pacijenti, ali i saradnici i kolege. To se teško rečima može opisati.
P. P. S. Ovo veče i moj tekst sam posvetio malom i velikom Radanu, bebi i hirurgu-specijalisti, osuđenom na smrt i pobedniku nad smrću (i na početku i tokom čitavog njegovog života).
I osećam ponos što sam tako, bar malo, a u ime čitavog srpskog naroda, uradio makar nešto za ovakvog čoveka, lekara i aristokratski-skromnog junaka našeg vremena. Posvetivši mu ove reči i to nešto mog vremena. Znajući kome i zašto posvećujem svoj tekst i svoje vreme.
Bog neka ga blagoslovi, sačuva i primi u svoj očinski zagrljaj kad dođe vreme za to. Radan i jeste jedan od "nesvetih, a svetih" iz našeg naroda. To je tako očigledno u njegovom slučaju."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Srbenda
pre 3 godine
I ovaj covek nije nije za zivota postao clan SANU , a Predrag Palavestra i mnogi njemu slicni jeste. Srbijo nisu ti potrebni neprijatelji. Dovoljna si sama sebi.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Tomo Kovač, bivši ministar policije Republike Srpske i ekspert za bezbednost Dževad Galijašević analizirali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Bratislav Jugović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i Zoran Spasić iz Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o opoziciji u Srbiji, a posebno o njenom delu okupljenom oko Dragana Đilasa.
Andrijana Arnautović iz Srpske radikalne stranke i potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić komentarisali su odnose Srbije i Kine tokom gostovanja u "Info jutru" Informer TV.
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Direkcije policije Policijske uprave za grad Beograd Uprave saobraćajne policije SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda, su po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, 27. aprila ove godine odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati Č.L. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Monstrum Nebojša Gavrilović (59), zvani Segedinac, iz sela Vlaški Do kod Požarevca, koji je više puta silovao najstariju ćerku (14) i napravio joj dete, dok je srednju ćerku (11) više puta primoravao na blud, umro je dva meseca uoči isteka robije!
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi (59) nahvalio je Dušana Vlahovića (24) kao nikad ranije! Kormilar našeg nacionalnog tima u intervjuu za čuveni italijanski list "Gazeta delo Sport" govorio je o formi napadača Juventusa i tom prilikom istakao da očekuje da naredni šampionat Evrope obeleži upravo sjajni centarfor.
Fudbaleri Vojvodine i Crvene zvezde danas (17.30, Arena 1 premijum) na stadionu "Karađorđe" u Novom Sadu igraju derbi 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a to bi mogla da bude svojevrsna priprema ekipa za predstojeće finale Kupa Srbije, pošto će isti timovi igrati za pehar u drugom po važnosti takmičenju u državi.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Novobahmutovka u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, koje je bilo ključna tačka u borbi proteklih dana, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
Jemenska militantna grupa Huti saopštila je da je oborila američki borbeni dron MQ-9 Reaper i objavila video- snimke na kojima se vide delovi bespilotne letelice.
U Nemačkoj počinje jedan od najvećih sudskih postupaka u istoriji te zemlje. U ponedeljak će pred sud izaći prva od tri grupe krajnje desničarskih teoretičara zavere koji su planirali nasilno da sruše parlament.
Iračka TikTok zvezda, poznata stotinama hiljada onlajn pratilaca kao Om Fahad, ubijena je u kasnonoćnom napadu ispred svoje kuće u istočnom Bagdadu. Nadzorne kamere snimile su napad koji se odigrao u petak, pokazujući napadača u tamnoj odeći i s kacigom na glavi kako silazi s motocikla, hoda prema crnom terencu i puca u Tiktokerku koja je sedela unutra.
Ruske oružane snage napale su brodogradilište u Nikolajevu i hotel sa plaćenicima koji govore engleski, rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.