KADA OČEKUJEMO TREĆI PIK KORONAVIRUSA I KOLIKO ĆE ON BITI JAK?! Dr Tiodorović: MOŽE DA BUDE KRITIČNO, PRETI NAM OZBILJAN PROBLEM!
Podeli vest
Danas je tačno 6 meseci kako je u našoj zemlji potvrđen prvi slučaj obolevanja od korona virusa, a osvrnuvši se unazad i gledajući kroz prethodnih pola godine, prof. Tidorović kaže da mi uopšte nismo tako loši pa je otkrio i koja mu je situacija u prethodnom periodu bila najteža, ali i od šta nas čeka narednih meseci
Epidemiolog dr Branislav Tiodorović u razgovoru za RTV Pink govorio je o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Srbiji i istakao da je virusi i dalje tu i da nikako ne sme da bude opuštanja
19.08.2020
11:19
Što se tiče ovog i narednog meseca, ponavlja da situacija može blago da se pogorša zbog povratka naših sa letovanja, kao i studenata koji se polako useljavaju u studentske domove, a dolaze ne samo iz naše zemlje, već i iz regiona. Preporučuje svima koji dolaze iz zemalja gde je situacija mnogo gora nego kod nas, da budu u nekoj vrsti kućne izolacije.
- Skrećemo pažnju na studente, jer oni dolaze sa različitih teritorija gde je epidemiološka situacija značajno lošija nego kod nas, tako da je jako bitno da oni sprovode mere, inače, to može da dovede do problema.
Danas je tačno šest meseci kako je korona stigla u Srbiju. Gde smo u odnosu na ostale?
- Kad pogledamo i uporedimo sa drugima oko nas, pa i sa Evropom, mi nismo tako loši. Može se reći da smo i u pogledu pozitivnih, i u pogledu bolesnih, i preminulih, solidni, s tim što bi želeli da budemo na idealni, da imamo 10 novih obolelih na 100.000 stanovnika, što je takozvana zelena zona, a sada smo na 32 i taj broj se održava. Istina, imamo na dnevnom nivou dvocifren broj novih obolelih, i to je jako dobra vest.
Za ovih šest meseci koja vas je situacija najviše uplašila, koja vam je bila najteža?
- Od početka smo bili vrlo oprezni. Prvo zato što je nepoznat agens, drugo zato što nisu mere sprovođene kod svih jer ih nisu svi prihvatali. Nisu bili svesni opasnosti. Možda sada dolazi ponovo do jednog opuštanja. Ali, najgori mi je, svakako, bio slučaj sa staračkim domom u Nišu. On je bio strahovit. Tih dana sam tim slučajem bio zaokupljen i danju i noću. Iako smo mi sve učinili da se na najbolji način reši ta situacija, to je, ipak, bila jedna velika tragedija, i to me je poprilično uplašilo kako će se odraziti na stare ljude i u ostalim domovim, i uopšte među starijim stanovništvom. Srećna okolnost je što se, ipak, taj deo naše populacije ponašao vrlo odgovorno.
- Uz sve mere koje smo preduzimali, i njihova lična odgovornost je doprinela da nismo imali tako tešku situaciju kao mnoge zemlje oko nas, a da ne govorimo o Italiji, Španiji... Ali, za mene su ta 4 dana bila najteža, kada je te jadne ljude trebalo prebaciti u Klinički centar u Nišu, i to u toku noći, a bilo ih je oko 150. Klinički centar ima više mesta, ali kada se odjednom primi toliko teških bolesnika, od kojih je najveći broj nepokretan, zatim hronični bolesnici i tako reći pred smrt... To je bila najteža situacija. Ništa se ne može uporediti sa njom. Sve ostalo smo rešavali. Najteže je kada se desi nešto što sigurno znate da se može sprečiti, i sigurno znate da može doći do strahovitih posledica, a ipak se desi zbog ljudske neodgovornosti i olakog shvatanja.
Koji mesec može da nam bude kritičan u narednom periodu?
- Može da bude kritično ako se povrati ovaj virus sa južne polulopte. A to znači kraj godine, ali pre će biti početak naredne, za šta postoji mala mogućnost ali treba misliti na nju. Mislim da se mi, ipak, pripremamo sa te strane. Mislim da imamo iskustvo i u državnom mehanizmu, i u zdravstvenom sistemu, čak i kod samog stanovništva. Uvek je najteži prvi susret sa tako teškim situacijama. Sada smo svi stekli određeno iskustvo, i znamo kako se može sprečiti. Znamo koje su mere, šta sve treba da uradimo, i sa te strane gledajući, ja ne očekujem da ćemo imati ni približno tešku situaciju koju smo imali u prvom piku a pogotovo u drugom, koji je bio mnogo teži. Tada smo imali više obolelih i preminulih.
- Jedino na šta treba da mislimo jeste da što pre počnemo sa vakcinacijom protiv gripa. Ozbiljan problem može biti ako nam se ukrste ili miksuju te dve bolesti, što bi opet na iste kategorije stanovništva bio najveći udar. To su stariji od 65 godina, hronični bolesnici bez obzira na uzrast. Svi oni koji imaju oslabljen imunitet. Zato bi bilo dobro da vakcinacija protiv gripa bude sveobuhvatnija, i da na taj način eliminišemo dobrim delom jedan od efekata mogućeg teškog stanja, i izbegnemo miksovanje ta dva virusa.
Kada će početi vakcinacija protiv gripa?
- Sada je velika navala i na tu vakcinu. Nismo samo mi razmišljali u tom pravcu. Razmišljali su i drugi pogotovo one zemlje koje imaju proizvođače, oni prvo sebe zbrinjavaju. Tako će i sa kovid vakcinom da bude. Prvo će svoje stanovništvo da štite pa onda da prodaju vakcinu drugima. Ali, sa vakcinacijom protiv virusa gripa trebalo bi krenuti makar polovinom oktobra, odnosno što ranije to bolje.
Kada će nam korona postati kao sezonski grip?
- Moguće je vrlo i sada, do kraja godine, odnosno, tačnije, ono što sam rekao, ako se pojavi tamo negde početkom sledeće godine, može biti negde, na tom nivou Sada posmatramo ovo što se dešava u SAD, Brazilu, i Australiji... Od toga koliko će oni uspeti da se izbore i da smanje mogućnost prenošenja, moći će da se proceni da li će nam doći kao neki oslabljeni, mnogo manje opasan virus nego što je to bilo do sada kod nas. Međutim, u Brazilu je dosta velika stopa obolevanja, pa i umiranje. To važi i za SAD. Ali, ja posmatram pre svega južnu poluloptu, taj obrnuti proces kao kod gripa.
- Kod gripa mi posmatramo šta se dešava tamo, pa dođe kod nas. A u slučaju korone sa naše strane, sa severne je prešlo na južnu poluloptu. Imamo Argentinu koja se nešto mnogo ne pojavljuje u podacima. Australija se dobro bori, imaju organizovan sistem. Oni su čak zatvorili ceo Melburn. Višemilionski grad je bio u karantinu, a zatvorili su i neke svoje pokrajine. E, ako to bude urađeno kako valja, i na taj način se smanji mogućnost prenošenja, onda možemo da dobijemo jedan oslabljeni virus, manji udar koji možemo uvek kontrolisati.
Ali, kao što ste rekli krajem ove, početkom sledeće godine?
- Da. S tim da će tu ulogu igrati i to kada ćemo dobiti vakcinu. U najboljem slučaju, ako je dobijemo do kraja godine, prvi efekat te vakcinacije može se videti tek tamo za 2, 3 meseca.
U kom momentu će korona moći da se konstatuje pacijentu sa sigurnošću, ali bez testa?
- To je teško pitanje. Lično smatram da mi imamo sada u toku jedan prirodni proces prokužavanja. To ne znači da mi puštamo takozvani švedski model. Radimo testiranje, i to sveobuhvatno. U samom evropskom vrhu se nalazimo po broju testiranih, a da ne pričamo o regionu, bolji smo čak i od Hrvatske i Slovenije. S te strane mi imamo odličan obuhvat. E, sad, da li za nekoga može da se tvrdi da ima koronu, bez testa, teško je zbog asimptomatskih slučajeva, koji su veliki problem. Nije opravdano ni uvesti testiranje svih. Testiraju se oni koji imaju tegobe.
- Važno je da ljudi budu svesni da ako su bili u kontaktu sa osobom koja je bolesna, za koju znaju da je pozitivna, da bi trebalo da provere svoj status. Ako nemaju nikakvih tegoba, makar da budu oprezni, da koriste sve mere - masku, fizičko rastojanje, dezinfekciju... To je rizik. A taj rizik će postojati i nadalje. Taj rizik nikada nećemo moći da eliminišemo. Biće sastavni deo života. I, takođe, onaj koji je bio u kontaktu, došao sa mora gde ima dosta obolelih poput Hrvatske, Crne Gore, Grčke, trebalo bi da razmišlja malo drugačije, prvo o sebi, a onda i o ostalima.
To znači da bi trebalo da budu u samoizolaciji?
- Tako je, da budu u nekoj vrsti kućne izolacije ali danas je to teško, jer ljudi smatraju da je to prevaziđeno, što je veliki problem - završava Tiodorović za Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
zasto niste uveli obavezan test za sve koji dolaze iz podrucja gde je povecan broj zarazenih.kazete dobro smo prosli! Pitajte porodice koji su izgubili najmilije da li smo dobro prosli!
Epidemiolog dr Branislav Tiodorović u razgovoru za RTV Pink govorio je o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Srbiji i istakao da je virusi i dalje tu i da nikako ne sme da bude opuštanja
Oružane snage Ukrajine, ako se nastavi granatiranje ruske teritorije, moraće da se pomere dublje u Ukrajinu za najmanje 250 kilometara, odbrojavanje će početi od granica novih regiona, i to će biti sanitarna zona o kojoj je govorio ruski predsednik, rekao je za RIA Novosti savetnik šefa DNR Jan Gagin.
Neka ukrajinska sela i manji gradovi izgubili su većinu svojih odraslih muškaraca zbog agresivne taktike mobilizacije kijevskih vlasti koje pokušavaju da popune svoje vojne jedinice, piše "Vašington post".
Đilasov kandidat za gradonačelnika Beograda i opozicionar, Vladeta Janković, zapretio je na tajkunskoj N1 televiziji bojkotom izbora i nasiljem na ulicama.
Tajkunska opozicija koju predvodi Dragan Đilas samo još muzičku želju nije zatražila, s obzirom na to da kako im se ispuni jedan zahtev, oni smisle novi, a sve u cilju kako bi posle rekli da im nešto nije učinjeni te da na taj način ponovo pravdaju izborni debakl.
Konstitutivna sednica Skupštine Srbije na kojoj treba da se izabere predsednik parlamenta održana je juče, a za tu funkciju je predložena potpredsednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke, Sandra Božić, istakla je da će se o izborima u Beogradu jedino i isključivo pitati stanovnici glavnog grada Srbije, Beograda.
Tema Info večeri bili su izbori u Rusiji i velika pobeda Putina, ali i reakcije Zapada na to, a o tome su pričali prof dr Bojan Dimitrijević, prof. dr Velibor Stević, pukovnik u penziji i Marko Petrović iz Ruske stranke.
U Glavnom dnevniku Informera, pored aktuelnih dešavanja u svetu i našoj zemlji, govorili smo sa gostom članom Predstavništva SNS-a Nebojšom Bakarecom o divljanju đilasove opozicije u Skupštini Srbije.
O pobedi Putina na izborima u Rusiji i aktulenim političkim dešavanjima u svetu, govorili su publicista Dejan Lučić, analitičar Luka Stajić i predsednik Matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.
Mladić B. K. (21) nastrado je u stravičnoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u mestu Brezjak kod Loznice, kada je automobil marke "seat" kojim je uprvljao N.J. (24) sleteo sa puta.
Jezivi zločin koji je šokirao javnost kada su Lav i Martina P. S. ubili svoja dva sina stara jednu i tri godine a zatim izvršili samoubistvo skokom sa solitera i dalje ne prestaje da intrigira javnost.
Muške i ženske košarkaške reprezentacije Srbije saznaće danas svoje protivnike na Olimpijskim igrama u Parizu (26. jul - 11. avgust) pošto će u švajcarskom gradu Miju biti održan žreb od 19 časova.
Aleksandar Mitrović (29) u Saudijskoj Arabiji, vodi konstantnu trku za najboljeg strelca sa Kristijanom Ronaldom. Portugalac trenutno vodi, ali Mitar mu nikad nije bio bliži.
Najveća vojna baza NATO-a u Evropi, koja se gradi na rumunskoj teritoriji, neće predstavljati veliku pretnju za Rusiju, ali Zapad može pokušati da izvede provokaciju u Pridnjestrovlju kako bi Moskvu uvukao u sukob sa Moldavijom, rekao je načelnik Centra za proučavanje vojno-političkih sukoba Andrej Klincevič.
Ako se Ukrajini ne pruži dovoljno pomoći da se zaustavi Rusija, „mi ćemo biti sledeći“, izjavio je Šarl Mišel, šef Evropskog saveta u intervjuu za La Libre.
Naše kolege Lidija Makragić i Svetozar Čubrilo javili su se uživo u program "Informera" sa drugog kraja Moskve. Oni su posetili Međunarodni sajam turizma odakle su preneli prve utiske sa otvaranja ove manifestacije.
Problem evropskih zemalja sa brojem vojnika svodi se ne toliko na regrutaciju regruta koliko na ubeđivanje postojećih snaga da ne napuštaju vojsku, piše Politiko. Ove nedelje, francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu predstavio je plan za zadržavanje vojnika kako bi podstakao vojno osoblje da ostanu u službi.
Nakon godinu dana nezaboravnog muzičkog putovanja kroz Srbiju Stefana Đokovića, u sklopu projekta "Na krilima muzike", pod pokroviteljstvom prve dame gđe Tamare Vučić, koji je obišao dvanaest gradova naše zemlje, zakazan je spektakularan nastup u MTS Dvorani.
Kejt Midlton mesecima nije bila viđena u javnosti zbog čega su krenule da kruže razne teorije zavere, a jedna od njih je da su se ona i princ Vilijam razveli zbog manekenke Sare Rouz Henberi.
Mari Žozef Roz de la Pageri, najbolje zapamćena u istoriji kao Žozefina, i Napoleon Bonaparta imali su čuvenu strastvenu vezu, a njihove avanture iz spavaće sobe očarale su Francusku, a očaravaju i istoričare dan-danas.
Voditelj Zoran Pejić Peja govorio je o važnosti garderobe i istakao da se u njegovom slučaju odelom pokazuje poštovanje publici, ali i kritikovao muzičare koji na svadbena veselja dolaze obučeni "kao da su pošli na plažu".
Tamara Petrović iz Topole početkom marta otišla je na redovno odsluženje vojnog roka u Valjevo a onda joj se na nedavnom polaganju zakletve dogodilo još nešto...
Jedan narodni običaj postao je u Svilajncu atrakcija čak i deo turističke ponude. O tradicionalnom Pokladnom maskenbalu još se tamo priča, a oni koji su na društvenim mrežama videli defile stotine ljudi i dece u živopisnim kostimima, pitaju se da li su snimici zaista iz Srbije....
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.