Dinarska i devizna štednja stanovništva u bankama u Srbiji nastavljaju da rastu i ;dostižu svoje najviše nivoe, i to u godini koju karakteriše pojačana neizvesnost i globalna ekonomska kriza izazvana pandemijom COVID-19, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS) i poručila da je isplativija štednja u dinarima nego u devizama.
Dinarska štednja iznosi gotovo 90 milijardi dinara, što je preko pet puta više u poređenju sa krajem 2012. godine, od kada beleži intenzivan rast.
U poslednjih osam godina dinarska štednja je u proseku godišnje povećavana za oko devet milijardi dinara, što je šest puta veći iznos nego u periodu 2002-2012. godina (oko 1,5 milijardi dinara).
"To dovoljno govori da dugoročna monetarna i finansijska stabilnost, koje devetu godinu zaredom obezbeđuje NBS, daju sigurnost građanima da štede u domaćoj valuti bez bojazni da će biti umanjena realna vrednost njihovih uloga, odnosno zarade koju ostvare po osnovu dinarske štednje", navela je centralna banka u saopštenju povodom 31. oktobra, Svetskog dana štednje. ; Dinarska štednja je prošle godine povećana za 18,5 milijardi dinara (oko 30 odsto), dok rast u ovoj godini iznosi 10 milijardi dinara (gotovo 13 odsto).
U proteklih godinu dana (od oktobra prošle godine), štednja u domaćoj valuti povećana je za oko 20 odsto. Prosečan godišnji rast dinarske štednje od 2013. godine iznosi 25 odsto.
Devizna štednja stanovništva je dostigla 11,2 milijarde evra i, nakon povećanja za 800 miliona evra u 2019. godini, u ovoj godini je veća za 400 miliona dinara (3,7 odsto). NBS je istakla da je dinarska štednja isplativija od devizne jer je očuvana monetarna i finansijska stabilnost u zemlji, relativno su više kamatne stopa na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, a kamate na dinarsku štednju se ne oporezuju, dok se kamata na deviznu štednju oporezuje po stopi od 15 odsto.
Po računici NBS, štediša koji je pre godinu dana položio na štednju 100.000 dinara, dobio bi oko 2.200 dinara (ili oko 20 evra) više u odnosu na štedišu koji je u istom periodu oročio na godinu dana 850 evra, odnosno protivvrednost iznosa od 100.000 dinara. Analiza je potvrdila veću isplativost dinarske u odnosu na deviznu štednju, ne samo za godišnje oročavanje, već i za štednju oročenu na kraće i na duže rokove, navela je NBS.
Tokom prethodnih osam godina, kod oročavanja depozita na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u gotovo 90 odsto posmatranih tromesečnih potperioda, dok je u slučaju oročavanja depozita na dve godine, dinarska štednja bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja.
Promovisanjem dinarske štednje i njene veće isplativosti, NBS nastavlja sa dosadašnjom praksom podsticanja procesa dinarizacije i najavila je da će i u narednom periodu nastaviti da u saradnji sa Vladom Srbije preduzima mere i aktivnosti
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin tvrdi da se EU mešala u izbore za Državnu dumu i da je unapred pripremila dokument za osporavanje izbornog procesa.
Oskarovka Suzan Sarandon privedena je tokom protesta u Njujorku, dok je govor izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pred UN-om izazvao burne reakcije.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.