SRBIJA MORA VRATITI VOJNI ROK, BALKAN JE OVO! ZAPAD ĆE POLUDETI, ALI... ! Stopiranje redovnog služenja vojske jedna je od NAJVEĆIH PREVARA NAŠEG NARODA!
Podeli vest
Ponovno uvođenje redovnog služenja vojnog roka nije dilema nego imperativ, jer navodno „zamrzavanje" redovnog služenja bilo je jedna od najvećih prevara srpskog naroda
Zapadni agresori najpre nisu mogli da shvate, a zatim nisu mogli da prihvate, da su Treća armija i njen Prištinski korpus uspeli da sačuvaju glavninu ljudstva i teškog naoružanja u uslovima besomučnih dejstava iz vazduha i kopnenog napada šiptarskih i NATO snaga na prostor KiM. Bilo je jasno da, i pored neuporedive nadmoći, nisu porazili srpsku vojsku, ali zaključili su još nešto - da ta vojska predstavlja latentnu opasnost za njihove interese na Balkanu. Zato što su oni duboko zadirali ne samo u vitalne nacionalne interese Srbije nego i u njenu celovitost. Zbog toga „zamrzavanje" redovnog služenja vojnog roka treba prepoznati kao perfidni plan i podli mehanizam da se uništi ono što nisu uspeli uništiti vojnom agresijom.
Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
28.02.2021
16:45
Pokušavali su, i na kraju uspeli, da na čelo Srbije dovedu političku garnituru koja će njihove planove destrukcije vojne moći i odbrambene sposobnosti Srbije prihvatiti kao svoje, i realizovati ih u praksi upravo onako kako je njima odgovaralo. Pod lažnom parolom da „Srbija nema neprijatelja" i da joj treba „mala, dobro naoružana i efikasna profesionalna vojska", 2011. godine krenuli su u „projekat" kojim su Vojsci Srbije naneti daleko veći gubici nego prilikom agresije. Na primer, vojska je sa 400 bataljona spala na 100, a sa 1.029 tenkova na 239. U stvari, plan im je bio da naprave malu, slabo naoružanu, neopremljenu, nemotivisanu, i potpuno neefikasnu vojsku, i u tome su uspeli.
Suština prevare krila se u terminu „zamrzavanje" (redovnog služenja vojnog roka). Sve je prikazano kao nekakav eksperiment od koga se svakog trenutka može odustati, a svima koji su u tome videli opasnost po Srbiju zatvarali su usta pričom da „služenje vojnog roka nije ukinuto nego samo zamrznuto". Čudnim preformacijama pretvarali su brigade u bataljone (brigada ima četiri do šest bataljona), a neke su jednostavno ugasili. Tako su stvorili ogromne viškove teškog i lakog naoružanja za koje su zaključili da ga „nije rentabilno" konzervirati i čuvati nego ga treba uništiti. Tako je veštački stvoren i višak oficirskog kadra, koji su grubo počistili iz vojske. A prvi na udaru bili su oni koji su branili Srbiju „od onih koji će nam doneti blagostanje".
Nakon oružja i kadrova smišljeno je uništena i infrastruktura koja omogućava redovno služenje vojnog roka. Kasarne i drugi vojni objekti potpuno su uništeni neodržavanjem, nečuvanjem, nebrigom i prodajom, tako da svako vraćanje na normalnu situaciju zahteva ogromna ulaganja koja opljačkana i ekonomski oslabljena Srbija nije imala. Namerno je pravljena vojska koja ne može da odbrani Srbiju, nego da služi za potrebe NATO-a, kao uvek dostupna rezerva vojnika i starešina za prljave vojne misije po svetu. Znalo se da će vreme potpuno onemogućiti popunu ratnih jedinica rezervnim sastavom. Dobrovoljno služenje vojnog roka samo je zamaglilo perfidno razvojničavanje Srbije.
Revitalizacija vojske
Stanje u kome je aktuelna vlast zatekla Vojsku Srbije može opisati jedna reč - katastrofalno. Odluka da se najpre na visok nivo opremljenosti i uvežbanosti dovede ono što smo jedino imali - profesionalna vojska - bilo je logično. Ratni sastav figurirao je samo na papiru, i nakon mobilizacije trebalo bi mnogo truda da se on dovede na prihvatljiv nivo za operativnu upotrebu.
Revitalizaciju je trebalo početi od nule, i zato je plan koji su postavili (i realizovali) predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji ministar odbrane Aleksandar Vulin bio veoma hrabar, kako po obimu kupovine savremene opreme i naoružanja, tako i po dinamici. Uspešna vojnotehnička saradnja s Rusijom, kroz skupe donacije i kupovinu modernih borbenih sistema, rešila je najteže probleme oporavaka RV i PVO, i osnažila kopnenu vojsku jačanjem oklopno-mehanizovanih formacija.
Opremanje savremenim borbenim sistemima pratila je vrhunska uvežbanost jedinica. Mnogo toga je urađeno i po pitanju standarda vojnika, podoficira i oficira kroz povećanje ličnih primanja i izgradnju stanova. Naše najbolje specijalne jedinice, kao što su 72. specijalna i 63. padobranska brigada, vraćene su u pravu formaciju. Ponovo su potencirane prave društvene vrednosti kao što su hrabrost, patriotizam i spremnost za odbranu zemlje, vrednosti koje su godinama unazad zanemarivane i ismevane, a sve to zajedno podiglo je borbeni moral na zavidan nivo ne samo u vojsci nego i kod civilnog dela društva.
Naša profesionalna vojska je kroz obučenost i uvežbanost pokazala da se isplati svaki dinar ulaganja, podvrgnuta je najtežem obliku provere kroz vežbu „Sadejstvo 2020" i položila je ispit (sadejstvo je nešto na čemu padaju i najsavremenije vojske sveta jer se dešava da u dinamici bitke, kada su u pitanju pokret i vatra, neko pogreši i dođe do stradanja od „prijateljske vatre"). Bila bi velika greška sada tu profesionalnu vojsku ukinuti. Ona treba da ostane kao najoperativniji i najubojitiji deo neke buduće vojske, koja podrazumeva profesionalni i regrutni sastav. Uostalom, većina vojno najsnažnijih država bira upravo takav, kombinovani model.
Društveni dijalog
Inicijativa za vraćanje redovnog služenja vojnog roka jača i u državama EU koje su takav model odavno odbacile. Zašto bi ta inicijativa bila sporna za Srbiju, koja sama brine o svojoj bezbednosti i zato mora imati jaku i modernu vojsku? Profesionalna vojska je skupa, a omogućava delimičnu popunu samo u mirnodopskoj, a ne i u ratnoj formaciji. Iako vrhunski naoružana i obučena, ona može zaustaviti samo prvi udar agresije neprijatelja, ali ne može dobiti rat. Trebalo bi da omogući mobilizaciju rezervnog sastava i popunu ratnih jedinica, a koga mi to možemo mobilisati kada se rezervni sastav godinama topio i uskoro ga neće biti. Moderni ratovi su toliko dinamični i orijentisani na dejstva iz vazduha da neka isforsirana masovna obuka regruta na početku rata nije moguća. Posledice uvođenja u borbu neobučenih regruta ne treba objašnjavati, gine ih i deset puta više od obučenih vojnika, a o nekim efikasnim odbrambenim ili napadnim operacijama s takvim sastavom nema ni govora.
Oni koji su Srbiju razoružali i razvojničili spremaju se za najavljeni društveni dijalog kako bi bar pravili pometnju i ometali jačanje srpske vojske, ako već ne mogu nastaviti tamo gde su stali. Spremaju „stručna" objašnjenja da će se budući ratovi voditi dronovima i zato ne treba zamajavati mladiće i obučavati rezervni sastav. Ponudiće drugačija rešenja za bezbednost Srbije, da težište odbrane treba prebaciti na polje diplomatije a ne „zveckati oružjem". Imaju oni mnogo takvih „bisera", ali im ne treba dozvoliti da ponovo vrše destrukciju odbrambene moći Srbije.
Zašto bismo otvarali društveni dijalog o odmrzavanju redovnog služenja vojnog roka, ako dijaloga nije bilo kada je zamrznuto? Sve to treba tretirati kao propao eksperiment o kome ne treba raspravljati. Ako obavezni vojni rok imaju Finska, Švedska, Norveška, Danska, Austrija, Švajcarska, Litvanija, Estonija, Rusija, Ukrajina, Belorusija, Grčka, Turska, Kipar..., a niko od njih nije ni približno izložen pritiscima i pretnjama kao Srbija, onda treba odbaciti sve dileme. Ako su Švajcarci na tri referenduma odbili da ukinu redovno služenja vojnog roka, iz toga treba nešto zaključiti.
Jaka i obučena vojska je potrebna i u miru. U ovo vreme brzih klimatskih promena koje izazivaju povećan obim prirodnih katastrofa, i u vreme borbe s pandemijom, svima postaje jasno da nam jaka i mobilna vojska treba jer je osposobljena da urgentno pomogne, da spasava živote i umanjuje patnje ljudi. I naša mala profesionalna vojska pružila je, i pruža, ogromnu pomoć ugroženim građanima, a sigurno možemo očekivati da će te mogućnosti biti daleko veće kada nam bude osposobljen veći deo vojno sposobnog stanovništva.
Pitanje obuke
Postoje u našem društvu i oni koji drugačije gledaju na vojnu obuku srpskih mladića, ne iz zle namere nego imaju drugačiju ideju. Oni smatraju da se vojna obuka može kvalitetno obaviti na fakultetima ili već negde, bez redovnog služenja vojnog roka. Međutim, mnoge značajne faktore koji utiču na borbenu sposobnost većih formacija oni uopšte ne uzimaju u obzir. Usredsredili su se na neke početne stvari i smatraju da je dovoljno naučiti mladiće da upotrebe lično naoružanje, da nauče da gađaju i osposobe se za pojedine specijalnosti. To, naravno, nije ni približno dovoljno.
Foto: Ministarstvo odbrane republike Srbije
Potrebno je da se svaki regrut-vojnik uklopi u kolektivni život svog voda, da uvežba svoje mesto i ulogu u odeljenju, vodu, četi u odbrani i napadu, kretanje na bojištu, brzo pronalaženje prirodnih zaklona, da nauči da sluša, pravilno tumači i izvršava komande, kako da nastupa u napadu, kako da se povlači a da to ne preraste u paniku i rasulo, i mnoge druge stvari. Različite specijalnosti imaju različitu obuku, neki će naučiti šta je to vatrena priprema i kako izgleda vatrena podrška, drugi kako da prate oklopne jedinice u borbi, treći će biti specijalci i padobranci i tako redom, do predviđene popune rezervom svih ratnih jedinica. To se na fakultetima i u kabinetskim uslovima ne može postići, nego samo kroz redovno služenje vojnog roka. Jer nije stvar u tome da treba naučiti nego sve to i uvežbati.
Postoji još jedna veoma važna vrsta obuke koja čuva ili upropašćava živote vojnika i doprinosi pobedi ili porazu u borbi, a koju mnogi u svojim razmišljanima zanemaruju i jednostavno je ne vide - obuka komandnog kadra i štabova. Uvek treba imati u vidu da komandovanje nije nauka nego veština, i zato se mora redovno uvežbavati i trenirati. Pravo uvežbavanje i prava provera sposobnosti komandira, komandanata i štabova je objektivna samo ako se odvija u što je moguće bliže nekoj stvarnoj ratnoj situaciji.
Imaćemo mnogo više uvežbanih štabova i oficira koji su osposobljeni da istog časa uspešno „uskoče" u svaki štab. To čuva ljudstvo i donosi pobede u ratu, a ne samo obučenost vojnika pojedinačno. Krupnim vojnim formacijama može da komanduje samo onaj oficir koji je decenijama sticao i usavršavao veštinu komandovanja. Nikada više ne sme da operativnim jedinicama komanduje neko ko nema iskustva u komandovanju, jer se dešavalo da nam stranci čak za načelnika Generalštaba namerno nametnu oficire koji u svojoj vojnoj karijeri nisu komandovali jedinicom većom od voda ili čete.
Model služenja
Zato vredi raspravljati samo o modelu redovnog služenja vojnog roka, a ne o tome da li je to potrebno. Vredi raspravljati jer njega ne diktiraju samo potrebe, nego i drugi faktori, pre svega stanje infrastrukture, mogućnost opremanja i naoružavanja rezervnog sastava i finansijske mogućnosti Srbije u ovom trenutku. Dobro je što naš državni i vojni vrh o tom pitanju nemaju dileme, već uveliko razmišljaju o vremenskom periodu služenja vojnog roka.
Generalštab se zalaže da to bude šest do osam meseci, a Ministarstvo odbrane, koje mora razmišljati i o finansijskim mogućnostima (orijentacioni proračun troškova je od 50 do 100 milijardi dinara godišnje), predlaže period od tri do četiri meseca. Znači, realno bi u aktuelnim mogućnostima bilo negde od četiri do šest meseci, ali period u prvo vreme i nije toliko bitan.
Foto: www.mod.gov.rs
Bitno je da se uspostavi sistem koji se kasnije, u skladu s optimalnim potrebama i finansijskim mogućnostima, može produžavati ili skraćivati. Dužina služenja vojnog roka odrediće i nivo obučenosti i uvežbanosti vojnika, i brojno stanje operativne vojske koja u svakom trenutku stoji na braniku otadžbine. Tako, na primer, Grčka sada produžava vreme služenja vojnog roka sa devet na 12 meseci, jer se oseća ugroženom od Turske. Naravno da će joj to povećati i brojno stanje vojnika i kvalitet odbrane.
Kao što je rečeno, za Srbiju je u ovom trenutku najbolji kombinovani model, koji uključuje profesionalni i regrutni sastav. On će biti najbolja garancija bezbednosti Srbije i najsnažniji faktor odvraćanja od agresije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evo mog mišljenja : TO BI BILA NAJVEĆA GLUPOST, LAŽNA SIGURNOST I PODMUKLA ZAMKA DA JE VOJSKA TA KOJOM SE REŠAVAJU POLITIČKI I EKONOMSKI PROBLEMI KAO I NOVI TROŠAK ZA DRŽAVU I NAROD SRBA.
Norveska je pre par godina donela zakon po kojem su i zene obavezne da sluze vojsku. Cak se niko i ne buni, nakon srednje skole uglavnom idu u vojsku a posle nastavljaju skolovanje.
Da naši preci nisu bili vrhunski vojnici srbija nebi postojala pa oko služenja vojnog roka nema dileme več samo kako to organizovati i prilagoditi danasnjem naoružanju!
Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
Sanitetski i medicinski avioni NATO i evropskih zemalja sve češće sleću u poljski Žešov kako bi evakuisali ranjene i poginule strane borce sa teritorije Ukrajine, tvrdi bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor, navodeći da je tokom sukoba stradalo više hiljada vojnika iz zemalja NATO-a koji su ratovali pod ukrajinskom uniformom.
Serija eksplozija usmerenih na policijske objekte zabeležena je u nekoliko velikih gradova Ukrajine i Rusije, pri čemu je više policajaca povređeno, a jedan policijski službenik i napadač su poginuli u Moskvi. Incidenti su izazvali zabrinutost bezbednosnih struktura i međusobne optužbe o odgovornosti.
Svetlana Bojković, glumica i jedna od osnivača Proglasa - udruženja za rušenje aktuelne vladajuće koalicije, gostovala je u podkastu i tom prilikom izjavila nešto što su joj mnogi zamerili.
Nenad Kulačin i Marko Vidojković, voditelji podkasta "Dobar loš zao" na tajkunskoj televiziji, komentarisali su lokalne izbore koje je za 29. mart najavila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas, 25. februara sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Peterom Sorensenom, saopštila je danas Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Devedesete godine u Beogradu ostale su upamćene po brutalnim obračunima kriminalnih grupa. Likvidacije su bile česte, ali su posebnu pažnju javnosti izazivala takozvana mafijaška ubistva, atentati koji su nosili pečat organizovanog podzemlja.
Policija u Podgorica rasvetlila je razbojništvo koje je prošle godine potreslo centar grada, kada je iz jedne zlatare ukraden dragoceni nakit vredan više od 266.000 evra.
Paljenje automobila u Srbiji i regionu već odavno nije sporadičan incident niti delo usijanih glava. Iza zapaljenog vozila gotovo uvek stoji jasna poruka, pažljivo odabrana meta i motiv koji retko ima veze sa impulsom, a mnogo češće sa osvetom, zastrašivanjem ili kriminalnim obračunima.
Zahvaljujući brzoj i koordinisanoj akciji policije sa Stare planine i pripadnika Gorske službe spasavanja, dvojica skijaša koji su se izgubili usled naglog pogoršanja vremenskih uslova su pronađeni i bezbedno evakuisani.
Milioni ljudi na severoistoku Sjedinjenih Američkih Država suočili su se sa posledicama velike snežne oluje koja je izazvala poremećaje u saobraćaju uz otkazivanje letova i ostavila stotine hiljada bez struje.
Turski vojni avion F-16 srušio se rano jutros tokom leta u zapadnoj provinciji Balikesir, a u nesreći je poginuo pilot, saopštilo je tursko ministarstvo nacionalne odbrane.
Serija eksplozija usmerenih na policijske objekte zabeležena je u nekoliko velikih gradova Ukrajine i Rusije, pri čemu je više policajaca povređeno, a jedan policijski službenik i napadač su poginuli u Moskvi. Incidenti su izazvali zabrinutost bezbednosnih struktura i međusobne optužbe o odgovornosti.
Ukrajina bi već u aprilu mogla da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima i nedostatkom sredstava za pokrivanje državnih rashoda, upozorio je predsednik Odbora Vrhovne rade za finansije Danil Getmancev u intervjuu za ukrajinski Forbs.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Od postapokaliptičnih pustinja i svemirskih prostranstava do ratnih rovova i psiholoških drama, ovo su filmovi koji su obeležili savremenu kinematografiju i osvojili najprestižnije svetske nagrade.
Poznati glumački bračni par iz serije "Igra sudbine" , Kristina i Vladan Savić odavno su uplovili u bračne vode, a na njihovom venčanju kum je bio glumac Dragan Vujić Vujke.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina otišla je na još jednu estetsku korekciju, pa slikama iz salona sve šokirala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar