Nema dana a da ne dođe neko od Srba! OVO JE MOJE GROBLJE, TU SAM ROĐEN, TRAŽIĆU DA TU BUDEM I SAHRANJEN!
Podeli vest
Nema boljeg naroda od srpskog naroda, samo treba da ima više sreće, kaže čuvar srpskog vojničkog groblja iz Prvog svetskog rata Zeitinlik iz Soluna, Ðorđe Mihailović, koji sutra treba da primi nagradu "Majka Srbija" za izuzetan doprinos u oblasti odnosa matične države i dijaspore
Popularnom Deda Ðorđu tu nagradu sutra će u Konzulatu u Solunu uručiti ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.
Svečana dodela nacionalnih priznanja uglednim ličnostima iz dijaspore i regiona koje su doprinele promovisanju Srbije biće upriličena danas i sutra, a ministar spoljnih poslova Nikola Selaković je izjavio za NOVO JUTRO TV PINK da se ona dodeljuju prvi put otkako je zakonski regulisano njihovo dodeljivanje i definisano koja su to priznanja
10.11.2021
11:39
- Ja sam čuvar srpskog vojničkog groblja u Solunu Ðorđe Mihailović, treća generacija. Moj deda je bio borac na Solunskom frontu, Srbin iz Crne Gore. Kada je završen rat ostao je čuvar ovde na groblju, a zatim ga je nasledio moj otac, Ðuro Mihailović. On je umro 1960. i ja sam ga nasledio - kaže Mihailović.
Rođen sam ovde i tražiću da budem sahranjen ovde
On je rekao da je čuvar groblja od tada, i da će raditi dokle god bude mogao. Ljudi ga, kako kaže, često pitaju zašto je tako star još uvek tu i nema naslednika.
- Zato što hoću da ovde bude neki Mihailović. Prvi put koji pamtim je kada sam išao sa ocem po kocku za groblje. To je moje groblje, rođen sam ovde i tražiću da budem sahranjen ovde. Ceo život sam proveo ovde - priča Deda Ðorđe.
On je pre šest godina teško oboleo i dva meseca bio u bolnici.
- Kao i svi stari ljudi. Pustili su me iz bolnice misleći da ću da umrem, neki mediji su čak objavili da sam umro. I dalje primam terapiju, imam teško oboljenje pluća. Bolje ne može da bude, biće samo gore - rekao je deda Đorđe.
Mihajlović se ne žali jer na groblju "uvek ima posla", a tada je dobio i zamenika Predraga Nedeljkovića.
- On radi do tri popodne, a ja do zatvaranja. To je dobro sada, kada se smrkava u pet, ali leti je dan i do devet - dodaje on.
Deda Đorđe ističe da je na Zeitinliku sahranjeno 21.000 boraca, Srba, Francuza, Italijana, Engleza i Rusa. Srba ima 8 hiljada, odnosno trećinu.
To su grobovi njihovih dedova
- Dve hiljade su grobovi onih koji su umrli od posledica ranjavanja u bolnicama, a 6.000 su posmrtni ostataci boraca koji su poginuli u borbi i oni se nalaze u kosturnicama ispod spomenika - objasnio je on.
Srbi imaju, kaže Mihajlović, centralno mesto, najlepši i najinteresantniji spomenik i najviše posetilaca.
- Nema dana, a da ne dođe neko od Srba, nekad manje, nekad više, jer su to grobovi njihovih dedova. Pogledajte Francusko groblje, tamo i po dva meseca niko ne dođe - priča Mihailović.
On podseća da je groblje izgrađeno 1928. na mestu gde je bila srpska poljska bolnica i sav materijal je donet iz Srbije. Tada je to, priča, bila periferija, jer je Solun imao 150.000 stanovnika. Sada ih ima milion i po.
Deda Ðorđe objašnjava što se dogodilo na Solunskom frontu. Preko 200.000 Francuza i otprilike isto toliko Engleza došlo je u septembru 1915. da pomognu srpskoj vojsci u povlačenju, kaže.
Međutim, podseća, nisu mogli da pređu granicu jer ih je čekalo pola miliona Bugara, Nemaca i Austrijanaca.
Srpska pešadija je brža od francuske konjice
- Istorija nije uvek istinita. Zašto oni nisu mogli, a Srbi su mogli. Zato što nisu ratovali Francuzi i Englezi, već pola Afrike i Azije, ljudi koji su živeli u njihovim kolonijama i koje su oni porobili. Imaju jednu pušku, ali ne i srce da daju krv za slobodu, samo pare. Svi su se oni zajedno borili, ali Srbi su probili front. A Srbi su ratovali od 1912., bili su nadomak svojih kuća, žena i dece i njima se žurilo - zaključuje Deda Ðorđe.
On podseća na reči francuskog generala Franša D Eperea da je "srpska pešadija brža od francuske konjice".
Deda Ðorđe posebno hvali strategiju vojvode Živojina Mišića. Kaže, on nije išao na polje, već na planinu.
- Hitar je čovek bio Mišić. Koreni iz Crne Gore, znao je šta je planina, tako je išao na Kajmačkalan, visok preko 2.500 metara. Znao je da tamo nema artiljerije, jer tamo ni koza ne može da prođe, a kamoli artiljerija i tako je i probio front - priča Deda Ðorđe.
Deda Ðorđe naglašava da se malo spominju druge srpske grobnice iz Velikog rata - na Krfu, u plavoj grobnici, 12.000 vojnika, na ostrvu Vido 1.200, u Bizerti 1.700 grobova srpskih vojnika ranjenih na Solunskom frontu, zatim u Parizu i Marselju.
Kaže da mu 11. novembar kao datum ne znači tako mnogo, jer je srpska vojska demobilisana tek 19. novembra.
Mihailović kaže da ima dosta nagrada, a da su groblje obišli svi važniji ljudi u srpskoj politici.
- Nije bilo viđenijeg crkvenog poglavara niti političara, koji nije bio ovde. Od onih komunističkih do onih danas - priča Mihailović.
Kaže zasmetao mu je samo jedan detalj.
- Došla je jedna hrvatska delegacija i položila venac na kome je pisalo ''palim jugoslovenskim vojnicima''. Nemojte pogrešno da me shvatite, nemam ništa protiv Jugoslavije, ali to nisu bili jugoslovenski, već srpski vojnici - zaključio je Deda Ðorđe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svečana dodela nacionalnih priznanja uglednim ličnostima iz dijaspore i regiona koje su doprinele promovisanju Srbije biće upriličena danas i sutra, a ministar spoljnih poslova Nikola Selaković je izjavio za NOVO JUTRO TV PINK da se ona dodeljuju prvi put otkako je zakonski regulisano njihovo dodeljivanje i definisano koja su to priznanja
Ruski PVO sistemi stvaraju ozbiljne probleme za borbene avione F-16 koje je Ukrajina dobila od Zapada, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Oleg Starikov u emisiji YouTube kanala "PolitEkspert".
Rusija će vrlo brzo zauzeti grad Krasnoarmejsk (ukrajinski naziv — Pokrovsk), izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom YouTube blogu.
Na listi čekanja za transplataciju organa u Srbiji je 2000 ljudi. Kako izgleda život nakon transplatacije organa, a kako dok se čeka donor? Na ovu temu u "Info jutru" govorile su Biljana Vesković, pacijentkinja na listi čekanja i Ivana Jović, iz organizacije "Donorstvo je herojstvo".
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Zoran Srećković penzionisani policajac koji je 5. oktobra 2000. godine bio u policijskoj stanici u Ulici Majke Jevrosime kada je ona napadnuta, kaže da su političari sa navijačima upali i odneli oružje, koje nikada nije vraćeno i ne zna se gde je završilo i da su pojedinci zbog toga dobili nagrade za unapređenje demokratije, a on se pita: "Kojoj su demokratiji oni doprineli tog 5. oktobra?!"
Muškarac M. M. u Ripnju je 3. oktobra oko 11 sati izgubio kontrolu nad vozilom kada je udario u drvo, a potom i "pokupio" pešaka, jer se vozilo od siline udarca okrenulo.
Nekadašnji igrač Partizana, Dante Egzum, koji trenutno igra za Dalas Maverikse, suočava se sa ozbiljnom povredom koja će ga udaljiti sa terena na duži period.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je na Berlinskom globalnom dijalogu da bi "Evropska unija mogla da umre", a zatim je izdao još strašnije upozorenje o ekonomskoj situaciji zemalja članica.
Zamenik lidera političkog saveta libanske militantne grupe Hezbolah Mahmud Katami izjavio je u toku dana da je ta grupa spremna za izraelsko kopneno napredovanje.
U Donjoj Jablanici, koja je jedno od najpogođenijih mesta katastrofalnim poplavama koje su u noći između četvrtka i petka pogodile delove BiH, meštani ovakvu prirodnu katastrofu ne pamte.
Tokom aktuelne reportaže "Channel 7 News" zabeležio je jeziv prizor iz Gaze u kome se vide porodice i uspaničeni građani koji među ruševinama pokušavaju da spasu svoje najmilije.
U prepunoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, sinoć je predstavljena knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora prof. Dragoslava Ćetkovića u izdanju Obeležja plus i Fondacije Braća Karić a u prisustvu Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, vikara Patrijarha srpskog g. Porfirija, mnogobrojnih uglednih zvanica, predstavnika srpskih kulturnih i javnih institucija, predstavnika medija i znamenitih građana Kosova i Metohije.
Advokat Toni Bazbi, koji planira da pokrene tužbu protiv uhapšenog Šona Didija Kombsa u ime 120 žrtava seksualnog zlostavljanja, tvrdi da je telefonska linija koju je uspostavio ranije ove nedelja bila preplavljena s neverovatnih 12 hiljada poziva za otprilike 24 sata.
Reper Šon Didi Kombs, koji je nedavno uhapšen u Njujorku, poznat je po svojim raskalašnim žurkama koje je organizovao u svojim vilama u Hemptonsu, Los Anđelesu i Majamiju.
Teško da postoji osoba koja ne voli princes krofne. Ipak, mnoge domaćice se libe da ih naprave zbog mišljenja da priprema komplikovana. Ipak, predstavljamo vam starinski recept koji će moći i apsolutni početnici uspešno da ga naprave.
Hale Beri, nekadašnja Bond devojka i dobitnica Oskara, pleni izgledom gde god se pojavi, a tako je bilo i pre nekoliko večeri u Njujorku, kada je očarala prisutne na premijeri filma "Never Let Go".
Osim meseca i vremena rođenja, i godišnje doba ima uticaj na formiranje ličnosti i naših navika. Astrološki znaci izvedeni su iz godišnjih doba, odnosno iz obeležja prirode koja vladaju u tim razdobljima, a naučnici u Mađarskoj sproveli su istraživanje o tome.
Jedna od najvažnijih pravoslavnih monaških zajadnica, posle Svete Gore, su Meteori, ali je srpskoj javnosti malo poznato da je najveći manastir, Velike Meteore, podigao jedan Nemanjić.
Milunka Savić, heroina Balkanskih ratova i Velikog rata, najodlikovanija je žena borac u Prvom svetskom ratu, ali i žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Francuzi su je nazvali srpskom Jovankom Orleankom zbog hrabrosti.
Jovana Lalić (20), nezaposlena medicinska sestra iz Sombora na više od 10 hiljada metara, spasila je život putniku, kome je pozlilo tokom leta iznad Nemačke.
Kad biste proveli bar pola sata u razgovoru sa profesorom Radojicom Aleksićem iz Loznice ne biste verovali da je juče proslavio 100. rođendan! Da! Tačno jedan vek!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.