VELIKA BBC ANALIZA O KOVIDU: Ovo je početak kraja, uskoro bacamo maske, ukidamo testiranja i sve mere! EVO KAKO ĆEMO UBUDUĆE ŽIVETI S KOVIDOM, jer on - OSTAJE ZAUVEK!
Podeli vest
Ima li nekoga ko u poslednje dve godine još nije postavio pitanje 'Da li je pandemija konačno gotova?' ili 'Kada ćemo konačno moći da nastavimo normalno da živimo?'
Tako započinje velika analiza BBC-jevog novinara specijalizovanog za zdravstvene i naučne teme Džejmsa Galagera koji odmah navodi da je on postavio oba pomenuta pitanja pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao da bude isti: "Vrlo skoro".
Zamenik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da je nemoguće zaustaviti širenje omikrona i dodaje da će brojke u narednim danima sigurno biti veće od 10.000, 20.000 ili možda 30.000 zaraženih
05.01.2022
11:19
Sve je snažnije uverenje da omikron Ujedinjeno Kraljevstvo gura prema samoj završnici pandemije. Ali, što sledi posle toga? Neće se dogoditi da neko pucne prstima i da virus zatim nestane. Umesto toga, moraćemo da se naviknemo na novu sveprisutnu reč - 'endemski', što zapravo znači da kovid definitivno ostaje s nama.
Jesmo li, dakle, zaista na pragu nove ere kovida i šta će to značiti za naše živote?
- Gotovo da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu - smatra profesor Džulijan Hiskoks, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Univerzitetu u Liverpoolu.
- Mislim da će nam se životi tokom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vreme - dodaje.
Ono što se menja je naš imunitet. Novi korona virus pojavio se pre dve godine u kineskom Vuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus s kojim naši imunološki sistemi nisu imali dodira, a nismo imali ni vakcina ni lekova koji bi mogli da pomognu u borbi s njim. Posledica je bila kao da je neko pucao iz bacača plamena u fabrici pirotehnike. Kovid se svetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može da gori istim intenzitetom večno.
Od početka su postojale dve opcije - ili ćemo istrebiti kovid, kao što se učinilo s ebolom u zapadnoj Africi, ili će se sam primiriti, ali ostati s nama dugoročno i pridružiti se čitavom nizu endemskih zaraza - od obične prehlade preko HIV-a, boginja i malarije do tuberkuloze - koje su uvek prisutne.
Neizbežna opcija
Za mnoge se ova druga opcija - s obzirom da je reč o virusu koji se širi zrakom, i to i pre nego što se kod zaraženih pojave simptomi - od početka činila neizbežnom.
- Endemičnost je ugravirana u ovaj virus - kaže dr. Elizabeta Gropeli, virolog sa Univerziteta u Londonu St. George.
- Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji u kojoj virus cirkuliše, a pritom vodimo brigu o zaštiti najugroženijih, dok ćemo za sve ostale prihvatiti da će se zaraziti. Prosečnoj osobi neće se dogoditi ništa - pojasnila je dr. Gropeli.
Epidemiolozi neku zarazu najčešće smatraju endemskom kada je njeno širenje konzistentno i predvidljivo, a da nema iznenadnih eksplozija 'slučajeva' kakve smo gledali u raznim talasima ove pandemije. Ali, profesorka Azra Gani, epidemiološkinja s londonkog Imperial Collegea, kaže da drugi ljudi koristeći izraz 'endemski' misle na život s kovidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći 'jako brzo'.
- Čini se da je dugo trebalo do ove faze, ali prošlo je samo godinu dana od početka vakcinacije, a već smo i zbog toga slobodniji nego pre - kaže Gani.
Jedino što bi moglo da poremeti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante korona virusa koja bi mogla da preuzme dominaciju nad omikronom i pritom izaziva značajno teže kliničke slike.
Važno je reći, napominje Gani, da ako je zaraza endemska to ne znači nužno da je bolest blaga.
- Imamo nekih stvarno opakih ubojitih zaraznih bolesti koje smatramo endemskim. Boginje su bile endemske vekovima, ali svejedno su ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva - pojašnjava Gani.
Manje smrtonosan
Kada je reč o kovidu, već su vidljivi znakovi da on postaje manje smrtonosan s protokom vremena tokom koga se ljudski organizmi 'upoznaju' s korona virusom i 'uče' kako da se bore s njime. U Ujedinjenom Kraljevstvu građanima je ponuđena vakcina, uključujući i buster dozu, a kroz populaciju su prošli talasi četiri različite varijante istog virusa.
- Kada omikron odradi svoje, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu biće visok, i to barem neko vreme - smatra profesorla Elenor Rajli, imunološkinja sa Univerziteta u Edinburgu.
Ipak, visoka stopa zaraze imala je i visoku cenu - u UK je preminulo više od 150.000 ljudi. Ali zaraza je u našim imunološkim sistemima ostavila i zaštitu. Taj imunitet će s vremenom slabiti tako da valja očekivati da ćemo od kovida obolevati i u budućnosti, ali i oslabeli imunitet bi trebalo da smanji mogućnost razvijanja ozbiljnije bolesti.
Profesor Hiskoks, inače član posebnog savetodavnog odbora britanske vlade za nove respiratorne viruse, pojašnjava da to znači da ogromna većina zaraženih u budućnosti neće imati većih problema.
Šmrcanje i glavobolja
- Bila to nova ili stara varijanta, većina nas će, baš kao kad se zarazimo korona virusom koji izaziva običnu prehladu, šmrcati i imaće možda blagu glavobolju, a nakon toga ćemo ozdraviti - kaže Hiskoks.
Biće ljudi, najčešće u starijoj populaciji ili onih imunokompromitovanih, koji će umirati i od endemskog kovida. Tako da će se morati odlučiti kako živeti uz tu činjenicu.
- Ako ne želite da tolerišete nijednu smrt od kovida, onda ovo nije gotovo i na stolu je čitava lepeza restrikcija - upozorava Hiskoks.
- Ali, gledajte, u nešto težoj sezoni gripa imamo po 200-300 mrtvih na dan [u Britaniji] i niko ne nosi ni masku ni praktikuje socijalno distanciranje. To je možda linija koju bismo morali da povučemo i kod kovida - pojašnjava Hiskoks koji ne očekuje da bismo u budućnosti zbog kovida ponovno imali zaključavanja ili ograničavanja velikih okupljanja. Isto tako, on očekuje da će ove godine masovna testiranja na kovid biti ukinuta.
Ono što je gotovo sigurno je da će vakcinisanje protiv korona virusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.
- Moraćemo da prihvatimo činjenicu da će sezona gripa ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov - smatra dr. Gropeli.
Ne možete umreti dvaput
Ipak, još je neizvesno koliko će teške zime biti i hoće li biti teže od uobičajenih s obzirom da i od kovida i od gripa najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan naučnik rekao, podseća BBC, "ne možete umreti dvaput".
Profesorka Rajli smatra da posle omikrona neće više biti potrebe za nošenjem maski iako veruje da ljudi koji ih nose neće više biti tako redak prizor, baš kao u nekim delovima Azije gde ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.
- Izvestan scenario je da nam životi neće izgledati puno drugačije nego što su izgledali 2019. godine - dodaje Rajli.
BBC konačno upozorava da dobar deo planete, za razliku od Britanije, još nije u ovoj fazi. Odnosi se to najpre na siromašnije države u kojima vakcinisanje još nije uzelo maha, ali i na države s tvrdim karantinima koje imaju manjak prirodne imunosti u populaciji.
Svetska zdravstvena organizacija takođe smatra da još treba dosta vremena da prođe da bi se kovid nazvao endemskim.
- Za svet je to još uvek pandemija i akutna hitna situacija - zaključila je dr. Gropeli.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Niš Radmilo Janković kaže da je nemoguće zaustaviti širenje omikrona i dodaje da će brojke u narednim danima sigurno biti veće od 10.000, 20.000 ili možda 30.000 zaraženih
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Kina nije dovela do ukrajinske krize niti je njen deo i stoga Sjedinjene Države treba da prekinu da neselektivno uvode jednostrane sankcije kineskim preduzećima, rekao je šef Odseka kineskog MIP za Severnu Ameriku i Okeaniju Jan Tao.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Grad Beograd uspeo je da obezbedi više od 120 miliona evra za brojne socijalne mere, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Miodrag Lazić, ratni hirurg i nekadašnji direktor Urgentnog centra Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dobiće svoj dokumentarni film, saopštila je uoči godišnjice njegove smrti niška producentska “Citi grupa”.
Na delu teritorije gradova Čačak i Kraljevo ponovo je proglašena opasnost od zarazne bolesti afričke kuge svinja. Kritična situacija je u selima Tavnik u Kraljevu i Bresnica u Čačku. Ova odluka o proglašenju zaraženog područja, doneta je na osnovu rešenja, koje je donelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za veterinu.
Najmasovniji međunarodni sportski događaj na ulicama našeg glavnog grada - Beogradski maraton, održava se u nedelju 28. aprila sa već tradicionalnim startom kod Crkve Svetog Marka i ciljem na Terazijama. Beogradski maraton ove godine okupiće rekordnih preko 13.000 učesnika, i to na distancama od 10, 21 i 42 kilometra, a u Beograd dolazi i 2.500 stranaca iz 72 zemlje širom sveta.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.