OD PRVOG SLUČAJA VARIOLA VERE U JUGOSLAVIJI PROŠLO JE 50 GODINA! Evo po čemu se ta pandemija razlikuje od epidemija kovida!
Podeli vest
U zemlji je tada u rekordnom roku 18 miliona stanovnika, a obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo
Od epidemije variola vera u nekadašnjoj Jugoslaviji, čiji je prvi slučaj potvrđen 14. marta 1972. godine, prošlo je 50 godina, a epidemiolog Zoran Radovanović, koji je bio angažovan u suzbijanju širenja virusa velikih boginja, kaže da je zdravstveni sistem bio pripremljen za borbu protiv takve zarazne bolesti koja je iskorenjena hitnom, masovnom vakcinacijom.
Broj amputacija nogu i ruku koje uradimo zbog tromboze i gangrene je 10 puta veći, pa čak i više od toga, nego u periodu pre korone. Kovid je u osnovi mikrovaskularna bolest, tokom koje virus prvenstveno napada male krvne sudove, male arterije i male vene, ali može biti i makrovaskularna, pa kad pacijent ima dodatni faktor, kao što je hronično oboljenje, korona može da napadne i velike krvne sudove. Nažalost, veliki je broj slučajeva u kojima smo, kao poslednju meru spasavanja života, morali da radimo amputacionu hirurgiju, kaže u intervjuu za Kurir pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, vaskularni hirurg, načelnik Grupe kabineta za hirurške bolesti Klinike za vaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije (VMA)
13.03.2022
23:15
Foto: Jutjub
Radovanović kaže da je Jugoslavija pre epidemije velikih boginja imala iskustvo sa zaraznim bolestima, pre svega, sa malarijom od koje je, podseća, 1946. godine obolelo 1,2 miliona obolelih u zemlji, dok je iste godine, kaže, u zemlji bilo 900 preminulih od pegavog tifusa.
Poseća i da je godinama vođena borba da se i ta bolest iskoreni.
- Bili smo svesni da je od variole vere do tada, u 20. veku, umrlo 500 miliona ljudi. To je bila zarazna bolest koja je imala najveći negativni uticaj u istoriji civilizacije od svih zaraznih bolesti. Znali smo da je u toku iskorenjivanje variole što je ostvareno 1977.godine, a zvanično proglašeno 1980.godine - kaže Radovanović.
Foto: Jutjub
Međutim, tada je, navodi, veći strah bio od kolere koja je, kaže, sedam puta u istoriji pravila pandemije, prvi put 1817. godine, dok je poslednja pandemija krenula 1961.godine i još uvek se širila planetom. Iz tih razloga, lekari su insistirali da se na hadžiluk ide samo avionom i da se izbegne zaražavanje tokom puta, što je bila preporuka, a ne naredba budući da su, kaže, godinu ranije proglašeni ustavni amandmani i smanjena federalna ovlašćenja. Međutim, Ibrahim Hoti iz Ðakovice na Kosovu je sa verskog putovanja doneo virus velikih boginja u Jugoslaviju.
Foto: beograd.rs
''Mi smo taj pelcer uzeli i primenili kod nas"
Radovanović ističe da je država bila pripremljena za takvu situaciju i da je slala stručnjake u tropske zemlje da stiču iskustva iz borbe protiv variole, kolere, kuge...
Takođe, po izbijanju epidemije velikih boginja u Nemačkoj Jugoslavija je poslala ekipu lekara da nauči kako Nemci organizuju protivepidemijsku borbu.
- Mi smo taj pelcer uzeli i primenili kod nas. Unapred smo odredili da će karantin biti motel Čarapićev brest ispod Avale, a odredili smo i za ostale gradove, poput Požarevca, Čačka... Sve je bilo unapred određeno što nismo imali kada se pojavio kovid 19, pa se reklo da će to biti kasarna, onda centar za smeštaj migranata što nisu bila dobra rešenja - kaže Radovanović.
Međutim, kako kaže, nulti slučaj variola vera je ostao neprepoznat, a epidemija je, kaže, otkrivena u jeku drugog talasa.
Foto: beograd.rs
Kako objašnjava, Hoti je bio vakcinisan u vojsci i imao je delimičnu zaštitu, a zarazio je 11 osoba koje su, takođe, bile vakcinisane i imali su blagi oblik bolesti.
"Obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo"
U zemlji je tada u rekordnom roku 18 miliona stanovnika, a obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo.
- To je bilo vreme kada se verovalo lekarima i nije se postavljalo pitanje ako kažu da je nešto potrebno, to se bezpogovorno prihvatalo. Nije bilo čudaka koji u novinama ili na televiziji iznose svoja čudna viđenja, a i da je bilo takvih ne bi dobijali publicitet - kaže Radovanović.
Foto: Printscreen You Tube/TV Happy
Zoran Radovanović
Ističe da je iz te epidemije izvučena pouka da je važno pripremiti se za epidemiju zaraznih bolesti što se, kaže, pokazalo i na primeru kovida 19.
- Svetska zdravstvena organizacija je pre tri godine upozorila da će pre ili kasnije doći do ovakve situacije, a od osam bolesti koje su nabrojali skoro sve imaju veću smrtnost. Mi smo relativno dobro prošli, ali smo ignorisali te preporuke i zato smo bili iznednađeni kada se bolest kod nas pojavila - kaže Radovanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Broj amputacija nogu i ruku koje uradimo zbog tromboze i gangrene je 10 puta veći, pa čak i više od toga, nego u periodu pre korone. Kovid je u osnovi mikrovaskularna bolest, tokom koje virus prvenstveno napada male krvne sudove, male arterije i male vene, ali može biti i makrovaskularna, pa kad pacijent ima dodatni faktor, kao što je hronično oboljenje, korona može da napadne i velike krvne sudove. Nažalost, veliki je broj slučajeva u kojima smo, kao poslednju meru spasavanja života, morali da radimo amputacionu hirurgiju, kaže u intervjuu za Kurir pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, vaskularni hirurg, načelnik Grupe kabineta za hirurške bolesti Klinike za vaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije (VMA)
Ekipa Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) pronašla je jutros rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. Kako saznajemo, blokaderski rektor krenuo je na tajnu misiju u Berlin.
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, sa kojim je sagledao sve mogućnosti zajedničkog prevazilaženja krize na različitim poljima energetike.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike za regionalna pitanja Miloš Vučević govorio je na Televiziji Studio B o važnosti predstojećih izbora kao i sramotnoj kampanji blokadera.
Aleksandar Jovanović Ćuta, predsednik Ekološkog ustanka opleo je po blokaderima i priznao da na predstojećim izborima ne mogu da pobede predsednika Srbije Aleksandar Vučića.
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione, objavio je danas "N1" Slovenija, navodeći da kompanija Petrol nije uvela nikakve mere.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Tri osobe su uhapšene u nastavku akcije "Armagedon", a u saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za tehniku i Tužilaštva za visokotehnološki kriminal.
U seriji saobraćajnih nesreća u Srbiji život su izgubili mladi, a glavni uzrok je želja za uzbuđenjem, tvrdi za Informer.rs predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović.
Dečak ubica Kosta K. u razgovoru sa timom lekara koji su, prema nalogu suda, obavili njegovo veštačenje, rekao je ne može da se seti pravog razloga zašto je počinio masakr.
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Na pravcu ka Zaporožju ostalo je vrlo malo ozbiljno utvrđenih položaja Oružanih snaga Ukrajine (OSU), zbog čega bi ruska vojska već do kraja godine mogla da izbije na prilaze velikom regionalnom centru, izjavio je ruski vojni reporter Marat Hajrulin.
Rat u Iranu dovodi velike ekonomije poput Kine u složen položaj. Ona je zauzela oprezan stav, izbegava direktno mešanje i nastoji da se predstavi kao neutralan akter, dok njegove javne poruke ostaju uzdržane usled rasta tenzija u regionu.
Nekada najglamuroznija noć u Holivudu postala je sinonim za predvidljivost i dosadu. Nakon još jedne ceremonije koja je razočarala milione, postavlja se pitanje: Da li je prestižna zlatna statua izgubila bitku sa vremenom?
Osim kvalitetne kozmetike i prirodni sastojci mogu biti dragoceni saveznici u nezi kože. Pripremite maske koje hrane kožu i vraćaju joj sjaj od namirnica koje imate u kući.
Dragan Lazić, brat pevača Darka Lazića, tragično je izgubio život u 33. godini u saobraćajnoj nesreći, a sad mu je prijatelj Dejan Nikolić posvetio tetovažu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar