OD PRVOG SLUČAJA VARIOLA VERE U JUGOSLAVIJI PROŠLO JE 50 GODINA! Evo po čemu se ta pandemija razlikuje od epidemija kovida!
Podeli vest
U zemlji je tada u rekordnom roku 18 miliona stanovnika, a obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo
Od epidemije variola vera u nekadašnjoj Jugoslaviji, čiji je prvi slučaj potvrđen 14. marta 1972. godine, prošlo je 50 godina, a epidemiolog Zoran Radovanović, koji je bio angažovan u suzbijanju širenja virusa velikih boginja, kaže da je zdravstveni sistem bio pripremljen za borbu protiv takve zarazne bolesti koja je iskorenjena hitnom, masovnom vakcinacijom.
Broj amputacija nogu i ruku koje uradimo zbog tromboze i gangrene je 10 puta veći, pa čak i više od toga, nego u periodu pre korone. Kovid je u osnovi mikrovaskularna bolest, tokom koje virus prvenstveno napada male krvne sudove, male arterije i male vene, ali može biti i makrovaskularna, pa kad pacijent ima dodatni faktor, kao što je hronično oboljenje, korona može da napadne i velike krvne sudove. Nažalost, veliki je broj slučajeva u kojima smo, kao poslednju meru spasavanja života, morali da radimo amputacionu hirurgiju, kaže u intervjuu za Kurir pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, vaskularni hirurg, načelnik Grupe kabineta za hirurške bolesti Klinike za vaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije (VMA)
13.03.2022
23:15
Foto: Jutjub
Radovanović kaže da je Jugoslavija pre epidemije velikih boginja imala iskustvo sa zaraznim bolestima, pre svega, sa malarijom od koje je, podseća, 1946. godine obolelo 1,2 miliona obolelih u zemlji, dok je iste godine, kaže, u zemlji bilo 900 preminulih od pegavog tifusa.
Poseća i da je godinama vođena borba da se i ta bolest iskoreni.
- Bili smo svesni da je od variole vere do tada, u 20. veku, umrlo 500 miliona ljudi. To je bila zarazna bolest koja je imala najveći negativni uticaj u istoriji civilizacije od svih zaraznih bolesti. Znali smo da je u toku iskorenjivanje variole što je ostvareno 1977.godine, a zvanično proglašeno 1980.godine - kaže Radovanović.
Foto: Jutjub
Međutim, tada je, navodi, veći strah bio od kolere koja je, kaže, sedam puta u istoriji pravila pandemije, prvi put 1817. godine, dok je poslednja pandemija krenula 1961.godine i još uvek se širila planetom. Iz tih razloga, lekari su insistirali da se na hadžiluk ide samo avionom i da se izbegne zaražavanje tokom puta, što je bila preporuka, a ne naredba budući da su, kaže, godinu ranije proglašeni ustavni amandmani i smanjena federalna ovlašćenja. Međutim, Ibrahim Hoti iz Ðakovice na Kosovu je sa verskog putovanja doneo virus velikih boginja u Jugoslaviju.
Foto: beograd.rs
''Mi smo taj pelcer uzeli i primenili kod nas"
Radovanović ističe da je država bila pripremljena za takvu situaciju i da je slala stručnjake u tropske zemlje da stiču iskustva iz borbe protiv variole, kolere, kuge...
Takođe, po izbijanju epidemije velikih boginja u Nemačkoj Jugoslavija je poslala ekipu lekara da nauči kako Nemci organizuju protivepidemijsku borbu.
- Mi smo taj pelcer uzeli i primenili kod nas. Unapred smo odredili da će karantin biti motel Čarapićev brest ispod Avale, a odredili smo i za ostale gradove, poput Požarevca, Čačka... Sve je bilo unapred određeno što nismo imali kada se pojavio kovid 19, pa se reklo da će to biti kasarna, onda centar za smeštaj migranata što nisu bila dobra rešenja - kaže Radovanović.
Međutim, kako kaže, nulti slučaj variola vera je ostao neprepoznat, a epidemija je, kaže, otkrivena u jeku drugog talasa.
Foto: beograd.rs
Kako objašnjava, Hoti je bio vakcinisan u vojsci i imao je delimičnu zaštitu, a zarazio je 11 osoba koje su, takođe, bile vakcinisane i imali su blagi oblik bolesti.
"Obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo"
U zemlji je tada u rekordnom roku 18 miliona stanovnika, a obaveznoj vakcinaciji se nije protivilo.
- To je bilo vreme kada se verovalo lekarima i nije se postavljalo pitanje ako kažu da je nešto potrebno, to se bezpogovorno prihvatalo. Nije bilo čudaka koji u novinama ili na televiziji iznose svoja čudna viđenja, a i da je bilo takvih ne bi dobijali publicitet - kaže Radovanović.
Foto: Printscreen You Tube/TV Happy
Zoran Radovanović
Ističe da je iz te epidemije izvučena pouka da je važno pripremiti se za epidemiju zaraznih bolesti što se, kaže, pokazalo i na primeru kovida 19.
- Svetska zdravstvena organizacija je pre tri godine upozorila da će pre ili kasnije doći do ovakve situacije, a od osam bolesti koje su nabrojali skoro sve imaju veću smrtnost. Mi smo relativno dobro prošli, ali smo ignorisali te preporuke i zato smo bili iznednađeni kada se bolest kod nas pojavila - kaže Radovanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Broj amputacija nogu i ruku koje uradimo zbog tromboze i gangrene je 10 puta veći, pa čak i više od toga, nego u periodu pre korone. Kovid je u osnovi mikrovaskularna bolest, tokom koje virus prvenstveno napada male krvne sudove, male arterije i male vene, ali može biti i makrovaskularna, pa kad pacijent ima dodatni faktor, kao što je hronično oboljenje, korona može da napadne i velike krvne sudove. Nažalost, veliki je broj slučajeva u kojima smo, kao poslednju meru spasavanja života, morali da radimo amputacionu hirurgiju, kaže u intervjuu za Kurir pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, vaskularni hirurg, načelnik Grupe kabineta za hirurške bolesti Klinike za vaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije (VMA)
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Novinar Uroš Piper raskrinkao je pakleni plan blokadera za sutra, 28. decembar, za kada su oni koji pokušavaju da ruše Srbiju najavili novi protest u gradovima širom zemlje, kao i nekakvo sakupljanje potpisa za izbore na štadovima na više lokacija.
Bivši predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac po svoj prilici vrlo je nezadovoljan zašto ta partije nije bila deo takozvane pro-EU opozicije koja je nedavno formiralan nekakav savez.
Srbija izražava punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Savezne Republike Somalije i ohrabruje sve napore usmerene ka očuvanju mira, stabilnosti i inkluzivnog političkog dijaloga, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Prevremeni parlamentarni izbori u samoproglašenoj Republici Kosovo verovatno neće dovesti do promena u položaju lokalnih Srba, posebno na severu regiona, izjavio je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko u intervjuu za RIA Novosti.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Izrael je priznao Somalilend, otcepljeni region Somalije, kao „nezavisnu i suverenu državu“, čime je postao prva zemlja koja je to učinila, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
Britanska vlada predstavila je program plaćene „vojne pauze“ namenjen mladima mlađim od 25 godina, sa ciljem da poveća interesovanje za službu u Oružanim snagama.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je uoči sutrašnjeg sastanka sa predsednikom SAD Donaldom Trampom na Floridi da Kijev neće priznati nikakve teritorijalne ustupke niti rusku kontrolu nad Zaporoškom nuklearnom elektranom.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države neće brzo slediti Izrael u priznanju nezavisnosti Somalilenda, navodeći da je to pitanje koje tek treba "detaljno proučiti" "Sve je predmet razmatranja.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Nova godina i Božić su sve bliži, a ako ste već okitili jelku ili planirate uskoro, imamo sjajnu vest - jedan ukras se vraća u velikom stilu. Reč je o mašnama - prelepim detaljima koji svakoj dekoraciji daju završni pečat.
Voditeljka Ana Radulović vodi sudski spor protiv Nađe Rakić bivše devojke Nenada Marinkovića Gastoza, koja se ponovo nije pojavila na zakazanom ročištu.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Milica Živanović, poznatija kao Mimi Oro, doživela je nezgodu u svom stanu zbog čega je potražila pomoć u Urgentnom centru.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar