DESILE SU SE DVE KOSOVSKE BITKE! Istoričar Ristić otkrio detalje iz srpske istorije koje retko ko zna
Podeli vest
Nikakvog izdajstva nije bilo tokom prve Kosovske bitke 1389. na lokalitetu koji danas nazivamo Gazimestan. Desile su se inače najmanje dve Kosovske bitke, manje više na istom terenu. Prva 1389. i druga 1448. Zato mi istoričari te dve bitke nazivamo prva, odnosno druga Kosovska bitka, kaže srpski istoričar Dejan Ristić
On tvrdi da nikakvog izdajstva 1389. od strane Vuka Brankovića nije bilo što je kako kaže dokazao još krajem 19. veka otac srpske kritičke istoriografije Ilarion Ruvarac.
Početak izvođenja mera zaštite na objektu kompleksa beogradskog Starog sajmišta jasno pokazuje odlučnost i opredeljenost Srbije da trajno sačuva sećanje na žrtve genocida počinjenog nad pripadnicima srpskog, jevrejskog i romskog naroda na području nekadašnje NDH, uključujući tu i oba nacističko-ustaška logora na Starom sajmištu, izjavio je direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić
27.07.2022
11:17
- Tu njegovu tvrdnju su kasnije potvrdili mnogi naši istoričari. Što se tiče Marka Kraljevića, odnosno kralja Marka Mrnjavčevića, tu još nemamo pravi odgovor. Ono što je bitno u prvoj Kosovskoj bitki učestvuju dominantno Srbi s jedne i osmanlije s druge strane. U našem taboru klavne kontigente predvode knez Lazar, Vuk Branković, tu je jedan kontigent koji je poslao bosanski ban i srpski kralj Tvrtko I Veliki i njega je predvodio vojvoda Vlatko Vuković - priča Ristić u intervjuu za Serbian News USA.
Dalje navodi kako je osmansku vojsku predvodio Murat I Pravedni, dok su bočne snage vodili njegovi sinovi Jakub i Bajazit. O tome kakva je uloga bila kralja Marka, Ristić kaže:
- Ono što je zanimljivo u osmanskoj tradiciji, pre toga i nakon toga postojala je obaveza vazala da daju određene jedinice tokom pohoda i tokom bitaka. Mi znamo da je u osmanskoj vojsci bilo Srba poput Dejanovića. Kralj Marko je postao osmanski vazal 1386. godine. Ono što je sreća u nesreći, ako sad mogu da budem Srbin a ne istoričar, ono što je sreća u nesreći je da ne postoje pisani istorijski izvor koji bi posvedočio da je Marko učestvovao u Kosovskoj bici na strani osmanlija, za razliku od Dejanovića za koje znamo da su učestvovali u prvoj Kosovskoj bici - rekao je Ristić.
Tema koja je čini se i dalje sporna u dobrom delu srpske javnosti - da li je Obilić postojao i dali je ubio Murata - Ristić kaže:
- Ukoliko konsultujemo turske izvore i tursku tradiciju Miloš Obilić je taj koji je ubio Murata. I to se prema njima desilo na prevaru. Svi smo gledali film i znamo kako se to desilo, a znamo i iz srpskih epskih pesama. To ubistvo na prevaru je dakle deo osmanske tradicije. Ono što nam kažu srpski pisani izvori nastali nekoliko nedelja nakon Kosovske bitke – oni nam govore o tome da nikakve prevare nije bilo već da je Murat I ubijen u bici na konju. Ubili su ga dvanaestorica zavetovanih srpskih plemića. Koji su to izvori. To su dva pisma koje je Tvrtko I veliki poslao Trogiranima i Fiorentincima obaveštavajući ih o ishodu prve Kosovske bitke naglašavajući da je tom prilikom došlo do ubistva Murata I i da su to učinili 12 zavetovanih srpskih plemića.
Srpski itoričar kaže da je Murat I Pravedni jedini osmanski vladar koji je ikada ubijen u bici. Nijedan drugi.
- Budući da je on vladar, a vladar je po osmanskoj tradiciji junak nad junacima, a ipak biva ubijen u bici, to znači da je onaj koji ga je ubio bio veći junak od junaka nad junacima. I sad vi to morate da prepakujete. I evo kako nastaje osmanska tradicija – decenijama nakon Kosovske bitke, u drugoj polovini 15. veka, u osmanskoj tradiciji se javlja taj narativ da je Murat I Pravdedni ubijen na prevaru zato što ne možete ubiti osmanskog vladara na viteški način jer je on junak nad junacima - kaže Ristić.
- Sve drugo bi bilo nečasno, sramotno. Zato osmanska tradicija uvodi taj narativ o prevari a ne o ubistvu njihovog vladara u bici. Srpski istorijski izvori govore o tome da je Murat ubijen u bici, na viteški način i da su ga ubila dvanaestorica srpskih plemića. S druge strane, nijedan srpski istorijski izvor ne navodi identitet nijednog od njih. Osmanski kasniji izvori uvode Miloša Obilića pod raznim varijantama njegovog imena - kaže Ristić.
Ristić navodi da je Miloš Obilić mitska a ne istorijska ličnost baš kao što su to i Toplica Milan, Kosančić Ivan, Jug Bogdan.
- Njih u pisanim izvorima nema. U kasnijim izvorima koji pripadaju narodnoj tradiciji i epici uvodi se Obilić. Vidi se da su tvorci naših epskih pesama preuzeli osmansku tradiciju o tom ubistvu na prevaru. To je veoma zanimljivo jer mi nismo poklonili poverenje našim pisanim izvorima nastalim od strane onih koji su bili neposredni svedoci. Mi smo poklonili poverenje pisanim izvorima naših protivnika koji su nastali nekoliko decenija posle bitke koji govore da Srbi nisu tog jedinog osmanskog vladara koji je stradao ikada u bici ubili na dostojan način već su ga ubili na prevaru. Tog ubicu, koga osmanska tradicija naziva Miloš Obilić, oni opisuju najpogrdnijim imenima jer se drznuo ruku na padišaha - kaže Ristić.
Foto: sr.wikipedia.org
Ristić navodi da s jedne strane imate našu narodnu tradiciju koja suštinski glorifikuje taj čin prevare, a da bismo mi u stvari trebalo da glorifikujemo smaknuće protivničkog vladara na viteški način. On takođe kaže da nikava zvona Bororodičine crkve u Parizu nisu zvonila posle Kosovske bitke ali se jesu oglasila u slavu pobede u jednoj drugoj bici.
- To je dokazao još porf. Dr Mihajlo Dimić. U pitanju je bio jedan francuski istorijski izvor – to su zapisi jednog monaha iz manastra Svetog Dionisa iz Pariza koji je bio ujedno ispovednik francuskog vladara. On na jednom mestu beleži da su stigle informacije o pobedi hrišćanske vojske. U tom tekstu nigde ne pominje Srbe, nigde ne pominje Kosovo. Ne pominje nijednu srpsku istorijsku ličnost. On govori o tome da je ugarski kralj odneo pobedu nad osmanskim vladarom, da se pobeda desila na prostoru današnje Rumunije ali pravi jednu grešku kada identifikuje osmanskog vladara navodeći da je u pitanju Murat. U pitanju je bila bitka na Rovinama 1395 - zaključio je Ristić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Početak izvođenja mera zaštite na objektu kompleksa beogradskog Starog sajmišta jasno pokazuje odlučnost i opredeljenost Srbije da trajno sačuva sećanje na žrtve genocida počinjenog nad pripadnicima srpskog, jevrejskog i romskog naroda na području nekadašnje NDH, uključujući tu i oba nacističko-ustaška logora na Starom sajmištu, izjavio je direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je najavio je danas na sastanku sa iranskim kolegom Mohamedom Aštianijem spremnost Moskve da proširi vojnu saradnju sa Teheranom, prenosi RIA Novosti.
Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je reaktor broj 4, a radioaktivni materijal izbačen je visoko u nebo, što je izazvalo ogromnu štetu i posledice po ceo svet.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je Kina "dobavljač broj jedan" za ruski vojno-industrijski sektor i poručio da su SAD spremne da preduzmu dodatne mere da prekinu tu saradnju.
Bivša predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi kaže da iza masovnih antiizraelskih demonstracija na univerzitetima širom SAD stoji ruski predsednik jer želi da Džo Bajden izgubi na izborima i u Belu kuću uđe Donald Tramp.
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.