Suštinske poruke predsednice Evropske komisije odnosile su se na “zelenu tranziciju” i na potrebu da proširena Evropa, čiji je i Srbija deo, mora da obezbedi otklon od fosilnih goriva, kako bi sačuvala planetu za narednu generaciju.
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, govorila je ovog septembra o stanju EU. Obratila se svima koji će od 6-9. juna 2024. glasati o sastavu novog parlamenta Evropske Unije, ali je posebno želela da je čuju najmlađi građani EU, oni koji će birati prvi put, rođeni 2008.
Verovatno i zbog njih, fokusirala se na četiri teme:
- rat u Ukrajini i kako on utiče na Uniju
- Skrivene opasnosti digitalnog dobaSkrivene opasnosti digitalnog doba
- dramatičan uticaj stanovnika Planete na klimatske promene, koje dovode u pitanje naš opstanak,
- izazovi koje opet stanovnici Planete čine sebi, razvojem veštačke inteligencije i konačno,
- kakva je ekonomska i socijalna budućnost mladih u EU.
Podsetila je na svoje obraćanje u 2019. godini, kada je preuzimala čelnu poziciju u Evropskoj komisiji i kako je tada govorila o Zelenoj EU, i o tome da je "EU Green Deal", rezultat na koji je ponosna, na to kako su ciljevi u njemu postavljeni i sredstva opredeljena za njihovo ostvarenje, a kojima će upravljati i naredna Evropska komisija koja će preuzeti mandat 2024. godine.
Za "EU Green Deal" rekla je da predstavlja "evropski odgovor izazovu istorije da sačuvamo planetu koja kuva". Otuda je prvi korak bio postavljanje ciljeva u zaštiti životne sredine i umanjenju uticaja na klimatske promene, koje bi valjalo ostvariti do 2050. godine, a za koje je rekla da su u međuvremenu postali u punoj meri ne samo klimatski, već i ekonomski ciljevi. To je ilustrovala brojkom od 38 potpuno ekološki čistih čeličana u EU, podsećajući da je zajednica nastala na uglju i čeliku i da svoj napredak vidi u unapređenju proizvodnje samo ekološki prihvatljivih, čistih industrija i tehnologija. U tom kontekstu je spomenula i da je EU najveći investitor u industriju hidrogena, te da upravo kreće prvi brod koji će imati pogon na metanol, koji je proizveden isključivo iz solarnih elektrana. Kako je rekla, da bi Evropa mogla da nastavi tim putem, u središtu naredne faze EU Green Deal-a nalazi se Critical Raw Material Acts (CRMA), jer on vodi EU ka novoj industrijalizaciji, neophodnoj za dalji rast Evrope, ali u skladu sa najvišim ekološkim standarima i samo s tehnologijama, koje doprinose ostvarenju ciljeva postavljenih u Agendi 2050 za očuvanje planete Zemlje, borbom protiv klimatskih promena kroz smanjenje efekta staklene bašte i smanjenje emisije ugljen dioksida.
Strategija industrijalizacije EU, koju je spomenula, predviđa da se o ekosistemima svake od ovih industrija razgovara u okviru Dijaloga o čistoj tranziciji (Clean Transition Dialogues), sa zahtevom za dekarbonizacijom svakog od sektora.
U središtu ovog procesa tranzicije, kako je rekla, nalazi se elektrifikacija saobraćaja, proizvodnja vozila na električni pogon. Priznala je da u ovom trenutku Kina daleko prednjači i brojem i kvalitetom električnih vozila, koja isporučuje širom sveta. Pretpostavila je da je delom to posledica državne podrške, ali je zaključila i da veliki udeo u ubrzanju te utakmice ima kineska proizvodnja kritičnih sirovina, neophodnih za elektrifikaciju (kao na primer galijum i germanijum, koji su neophodni za solarne panele i semikonduktore, a čiji izvoz Kina već ograničava, upravo kako bi sačuvala svoju prednost).
Upravo da bi se omogućio proces zelene energetske tranzicije, EU je donela propis o kritičnim sirovinama, CRMA, i za kraj ove godine predvidela prvi sastanak Critical Raw Materials Club-a, koji će okupiti sve one u Evropi i veliki broj onih izvan Evrope (uključujući i Srbiju zajedno sa Nemačkom, Slovačkom, Portugalom, itd.), koji proizvode sirovine od kritične važnosti za proizvodnju električnih vozila, za elektrifikaciju saobraćaja, za razvoj tehnologija proizvodnje električne energije iz vetra, sunca i hidrogena. Ovime je poslala snažnu poruku da su elementi evropskog Green Deal-a, i sunce i vetar i voda i biomasa i rudarenje kritičnih sirovina, neophodnih za unapređenje zelenih tehnologija, koje bi trebalo da odlučujuće smanje zagađenje životne sredine i uticaj klimatskih promena.
Da li smo je čuli u Srbiji? Znači li i nama ono o čemu je govorila, da li se i nama obraćala?
Naravno da se i nama obraćala kada je govorila o značajnom uticaju politike proširenja u prethodnim decenijama, na unapređenje kvaliteta života u EU, koje je nazvala “evropski dan dobrodošlice” (European Day of Welcomes), a zatim pozvala sve članice EU i sve nas u susedstvu EU da se spremimo za naredni "evropski dan dobrodošlice". Srbija je u ovom trenutku među onim zemljama koje bi trebalo da se nadaju i koje bi trebalo da rade na tome da budu dobrodošle u prvom narednom koraku proširenja EU, a o kojem danas govore i podnosioci takozvanog Francusko-nemačkog plana, kao i predsedavajući Evropskog Saveta, Luj Mišel, koji to proširenje stavlja u kontekst mandata naredne Evropske komisije, dakle u period oko 2030. godine.
Nije manje važno ni da je predsednica Evropske komisije u svom govoru o stanju “evorpske nacije” od svih zemalja okruženja, samo Srbiju direktno pomenula, kada je (zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom), rekla da smo već uključeni u zajedničku evropsku nabavku prirodnog gasa, i time naznačila da su slične odluke o tome da EU funkcioniše u formatu od 27+ članica moguće i u najskorijoj budućnosti u vezi sa drugim evropskim politikama, i pre odluke o proširenju.
Suštinske poruke predsednice Evropske komisije odnosile su se na “zelenu tranziciju” i na potrebu da proširena Evropa, čiji je i Srbija deo, mora da obezbedi otklon od fosilnih goriva, kako bi sačuvala planetu za narednu generaciju. Jasno je definisala kritične sirovine, kao neophodne za elektrifikaciju saobraćaja, za proizvodnju energije iz vetroturbina i solarnih panela i za skladištenje tako proizvedene energije. I sve to kako bi se smanjio uticaj na klimu. Da bi to postigla, potrebno je da obezbedi snabdevanje svim neophodnim sirovinama na bezbedan način i sa onih prostora i onih zemalja, koje dele iste ciljeve očuvanja planete. To su poruke i za Srbiju.
Ovime je Srbija stavljena u središte nove evropske zelene industrijske politike, kao zemlja koja može imati dvostruku ulogu, i kao deo lanca snabdevanja sirovinom (litijum i borat), ali uz to i kao proizvođač gotovih električnih vozila naredne generacije, rame uz rame sa nemačkim, kineskim i japanskim proizvođačima. Na nama je da izaberemo ovo drugo.
Optužbe lažne države Kosovo protiv sina predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, za umešanost u incidente na KiM kao i neefikasnost Zapada da umiri tenzije u regionu, komentarisala je gošća Info jutra potpredsednica SRS Vjerica Radeta.
Prema popisima stanovništva od 1953. do 2002. godine beleži se konstantan porast broja stanovnika, a samim tim i produžavanje životnog veka koji je u velikoj meri uslovljen kvalitetom i načinom života.
Velika petorka u kojoj se nalaze izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i emisari predsednika SAD, Francuske i Nemačke, kao i italijanske premijerke, dolaze do kraja meseca ponovo u posetu Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Konstitutivna sednica novog, 15. saziva Narodne skupštine Republike Srbije završila je današnji rad, a predsedavajući Stojan Radenović nastavak je zakazao za sutra u 10.00 časova.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Četvoro novoosumnjičenih zaposlenih u Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan", lekarka i troje medicinskih tehničara, negiralo je krivicu tokom ispitivanja povodom smrti pacijenta Kristiana Josipa Periša (32).
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je lišeno slobode.
Županijski sud u Puli nepravosnažno je osudio državljanina Bangladeša (31) na kaznu od tri godine i tri meseca zatvora zbog silovanja i drogiranja devojčice (14).
Istraga koju je sprovela Ukrajina, uz pomoć međunarodne organizacije za nadzor hemijskog oružja, zaključila je da su ruske snage koristile dron kako bi bacile kanister sa suzavcem na ukrajinske vojnike, navodi se u izveštaju objavljenom u utorak.
Ukrajinski vojni stručnjaci razvili su plan za nanošenje velikih gubitaka kineskoj ratnoj mornarici u slučaju invazije na Tajvan, zasnovan na iskustvima ukrajinskih napada na rusku Crnomorsku flotu.
Ujedinjenje Moldavije i Rumunije moglo bi da dovede do direktnog vojnog sukoba Rusije sa državom članicom NATO-a, upozorio je bivši zamenik ministra spoljnih poslova Pridnjestrovlja Igor Šornikov.
Tajna mreža koju američka Služba nacionalne bezbednosti (NSA) koristi za svoje interne komunikacije je pala, objavio je danas CNN, pozivajući se na šest obaveštenih izvora.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Sanja Vučić danas je stigla na snimanje emisije "Zvezde Granda", a svojim modnim izdanjem privukla je pažnju čim se pojavila, pa je pomenula i događaj iz vrtića u Titelu.
U porodici pevačice Anastasije Ražnatović i fudbalera Nemanje Gudelja danas je dvostruki razlog za slavlje, njihov sin Ilijan napunio je četiri meseca, dok njegov tata istog dana proslavlja svoj 35. rođendan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.