Srbija u središtu nove evropske zelene industrijske politike
Podeli vest
Suštinske poruke predsednice Evropske komisije odnosile su se na “zelenu tranziciju” i na potrebu da proširena Evropa, čiji je i Srbija deo, mora da obezbedi otklon od fosilnih goriva, kako bi sačuvala planetu za narednu generaciju.
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, govorila je ovog septembra o stanju EU. Obratila se svima koji će od 6-9. juna 2024. glasati o sastavu novog parlamenta Evropske Unije, ali je posebno želela da je čuju najmlađi građani EU, oni koji će birati prvi put, rođeni 2008.
Optužbe lažne države Kosovo protiv sina predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, za umešanost u incidente na KiM kao i neefikasnost Zapada da umiri tenzije u regionu, komentarisala je gošća Info jutra potpredsednica SRS Vjerica Radeta.
10.10.2023
11:29
Verovatno i zbog njih, fokusirala se na četiri teme:
- rat u Ukrajini i kako on utiče na Uniju
- Skrivene opasnosti digitalnog dobaSkrivene opasnosti digitalnog doba
- dramatičan uticaj stanovnika Planete na klimatske promene, koje dovode u pitanje naš opstanak,
Prema popisima stanovništva od 1953. do 2002. godine beleži se konstantan porast broja stanovnika, a samim tim i produžavanje životnog veka koji je u velikoj meri uslovljen kvalitetom i načinom života.
Velika petorka u kojoj se nalaze izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i emisari predsednika SAD, Francuske i Nemačke, kao i italijanske premijerke, dolaze do kraja meseca ponovo u posetu Srbiji.
10.10.2023
08:30
- izazovi koje opet stanovnici Planete čine sebi, razvojem veštačke inteligencije i konačno,
- kakva je ekonomska i socijalna budućnost mladih u EU.
Podsetila je na svoje obraćanje u 2019. godini, kada je preuzimala čelnu poziciju u Evropskoj komisiji i kako je tada govorila o Zelenoj EU, i o tome da je "EU Green Deal", rezultat na koji je ponosna, na to kako su ciljevi u njemu postavljeni i sredstva opredeljena za njihovo ostvarenje, a kojima će upravljati i naredna Evropska komisija koja će preuzeti mandat 2024. godine.
Za "EU Green Deal" rekla je da predstavlja "evropski odgovor izazovu istorije da sačuvamo planetu koja kuva". Otuda je prvi korak bio postavljanje ciljeva u zaštiti životne sredine i umanjenju uticaja na klimatske promene, koje bi valjalo ostvariti do 2050. godine, a za koje je rekla da su u međuvremenu postali u punoj meri ne samo klimatski, već i ekonomski ciljevi. To je ilustrovala brojkom od 38 potpuno ekološki čistih čeličana u EU, podsećajući da je zajednica nastala na uglju i čeliku i da svoj napredak vidi u unapređenju proizvodnje samo ekološki prihvatljivih, čistih industrija i tehnologija. U tom kontekstu je spomenula i da je EU najveći investitor u industriju hidrogena, te da upravo kreće prvi brod koji će imati pogon na metanol, koji je proizveden isključivo iz solarnih elektrana. Kako je rekla, da bi Evropa mogla da nastavi tim putem, u središtu naredne faze EU Green Deal-a nalazi se Critical Raw Material Acts (CRMA), jer on vodi EU ka novoj industrijalizaciji, neophodnoj za dalji rast Evrope, ali u skladu sa najvišim ekološkim standarima i samo s tehnologijama, koje doprinose ostvarenju ciljeva postavljenih u Agendi 2050 za očuvanje planete Zemlje, borbom protiv klimatskih promena kroz smanjenje efekta staklene bašte i smanjenje emisije ugljen dioksida.
Strategija industrijalizacije EU, koju je spomenula, predviđa da se o ekosistemima svake od ovih industrija razgovara u okviru Dijaloga o čistoj tranziciji (Clean Transition Dialogues), sa zahtevom za dekarbonizacijom svakog od sektora.
U središtu ovog procesa tranzicije, kako je rekla, nalazi se elektrifikacija saobraćaja, proizvodnja vozila na električni pogon. Priznala je da u ovom trenutku Kina daleko prednjači i brojem i kvalitetom električnih vozila, koja isporučuje širom sveta. Pretpostavila je da je delom to posledica državne podrške, ali je zaključila i da veliki udeo u ubrzanju te utakmice ima kineska proizvodnja kritičnih sirovina, neophodnih za elektrifikaciju (kao na primer galijum i germanijum, koji su neophodni za solarne panele i semikonduktore, a čiji izvoz Kina već ograničava, upravo kako bi sačuvala svoju prednost).
Upravo da bi se omogućio proces zelene energetske tranzicije, EU je donela propis o kritičnim sirovinama, CRMA, i za kraj ove godine predvidela prvi sastanak Critical Raw Materials Club-a, koji će okupiti sve one u Evropi i veliki broj onih izvan Evrope (uključujući i Srbiju zajedno sa Nemačkom, Slovačkom, Portugalom, itd.), koji proizvode sirovine od kritične važnosti za proizvodnju električnih vozila, za elektrifikaciju saobraćaja, za razvoj tehnologija proizvodnje električne energije iz vetra, sunca i hidrogena. Ovime je poslala snažnu poruku da su elementi evropskog Green Deal-a, i sunce i vetar i voda i biomasa i rudarenje kritičnih sirovina, neophodnih za unapređenje zelenih tehnologija, koje bi trebalo da odlučujuće smanje zagađenje životne sredine i uticaj klimatskih promena.
Da li smo je čuli u Srbiji? Znači li i nama ono o čemu je govorila, da li se i nama obraćala?
Naravno da se i nama obraćala kada je govorila o značajnom uticaju politike proširenja u prethodnim decenijama, na unapređenje kvaliteta života u EU, koje je nazvala “evropski dan dobrodošlice” (European Day of Welcomes), a zatim pozvala sve članice EU i sve nas u susedstvu EU da se spremimo za naredni "evropski dan dobrodošlice". Srbija je u ovom trenutku među onim zemljama koje bi trebalo da se nadaju i koje bi trebalo da rade na tome da budu dobrodošle u prvom narednom koraku proširenja EU, a o kojem danas govore i podnosioci takozvanog Francusko-nemačkog plana, kao i predsedavajući Evropskog Saveta, Luj Mišel, koji to proširenje stavlja u kontekst mandata naredne Evropske komisije, dakle u period oko 2030. godine.
Nije manje važno ni da je predsednica Evropske komisije u svom govoru o stanju “evorpske nacije” od svih zemalja okruženja, samo Srbiju direktno pomenula, kada je (zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom), rekla da smo već uključeni u zajedničku evropsku nabavku prirodnog gasa, i time naznačila da su slične odluke o tome da EU funkcioniše u formatu od 27+ članica moguće i u najskorijoj budućnosti u vezi sa drugim evropskim politikama, i pre odluke o proširenju.
Suštinske poruke predsednice Evropske komisije odnosile su se na “zelenu tranziciju” i na potrebu da proširena Evropa, čiji je i Srbija deo, mora da obezbedi otklon od fosilnih goriva, kako bi sačuvala planetu za narednu generaciju. Jasno je definisala kritične sirovine, kao neophodne za elektrifikaciju saobraćaja, za proizvodnju energije iz vetroturbina i solarnih panela i za skladištenje tako proizvedene energije. I sve to kako bi se smanjio uticaj na klimu. Da bi to postigla, potrebno je da obezbedi snabdevanje svim neophodnim sirovinama na bezbedan način i sa onih prostora i onih zemalja, koje dele iste ciljeve očuvanja planete. To su poruke i za Srbiju.
Ovime je Srbija stavljena u središte nove evropske zelene industrijske politike, kao zemlja koja može imati dvostruku ulogu, i kao deo lanca snabdevanja sirovinom (litijum i borat), ali uz to i kao proizvođač gotovih električnih vozila naredne generacije, rame uz rame sa nemačkim, kineskim i japanskim proizvođačima. Na nama je da izaberemo ovo drugo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Nakon što se trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević osvrnuo na izjavu trenera Radničkog Feđe Dudića o tome da navijači crveno-belih nisu zadovoljni kako srpski šampion pobeđuje, rekavši da "Dudić mora da pazi šta priča, jer je on stranac i prima platu ovde", ponovo se oglasio stručnjak iz Bosne i Hercegovine.
Košarkaši Minesote pobedili su Finiks na gostujućem terenu rezultatom 126:109 i tako su poveli sa 3:0 u četvrtfinalnoj seriji plej-ofa zapadne konferencije.
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Olga Danilović je u drugom kolu turnira u Madridu pružila pružila sjajnu partiju, ipak poražena je od Danijel Kolins sa 4:6, 7:6, 6:4, ali svakako će napredovati posle ovog takmičenja.
Tokom karijere u Ministarstvu odbrane, Ivanov je nabavio kuću od 1.500 kvadratnih metara i raritetnu limuzinu sovjetske marke "ZIS", piše ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na podatke iz antikorupcijske deklaracije za period od 2016. do 2019. godine.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Ukrajina bi mogla da izgubi kontrolu nad skoro polovinom teritorija do kraja specijalne operacije, sugerisao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Deni Hejfong.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Vojvodina je uvek atraktivna destinacija što za jednodnevni izlet, što za produženi vikend za parove ili pak celu porodicu. Dajemo vam nekoliko predloga kako da provedete dane za praznike na najbolji mogući način i uživate u balgodetima naše zemlje.
Bivši zadrugar Dejan Dragojević je posle burnih veza u rijalitiju, prvo javne prevare supruge Dalile, a zatim i propale veze sa Aleksandrom Nikolić - potpuno sredio svoj život.
Plamtela je vatra kikindskim i seoskim sokacima u petak predveče, kada „Lazaricu“, uoči Lazareve subote preskače i staro i mlado. U susret najradosnijem hrišćanksom prazniku Vaskrsu, ovom starom običaju najviše se obraduju deca.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.