Na današnji dan 1994. godine, poginuo je srpski heroj i borac Boško Perić Peša, koji je sa svojom jedinicom tokom rata devedesetih branio Republiku Srpsku od terora hrvatskih i muslimanskih ekstremističkih trupa.
Boško Perić Peša rođen je 1971. godine u selu Ražljevo, pod obroncima Majevice, negdje na sredini puta između Brčkog i Bijeljine.
Svoje školovanje je započeo u rodnom selu Ražljevo. Bio je primeran i vredan đak. Osnovnu školu je završio 1986. godine poznat kao, već tada, snalažljiv momak, dalje školovanje je nastavio u Sloveniji kod rođaka, u Ljubljani. Srednju školu je završio 1989. godine i po završetku školovanja odlazi na služenje vojnog roka u tadašnji Titograd. Iz vojske se vraća kući u Ražljevo sa činom desetara. Ubrzo zatim opet odlazi u Sloveniju, u Kopar, gde nalazi zaposlenje u svojoj struci.
Po izbijanju ratnih sukoba u Hrvatskoj, odlučuje da se vrati u rodno mesto, a čim se vratio u svoj zavičaj, stavio se na raspolaganje rezervnom sastavu tadašnje JNA. Prvo vatreno krštenje mu je bilo u proleće 1992. godine u oslobađanju Šamca. U okviru rezervnog sastava, tada još JNA, pred sam početak rata u Brčkom formirana je elitna jedinica crvenih beretki po uzoru na jedinice kapetana Dragana u Krajini. U toj jedinici se nalazio i Boško Perić.
Foto: facebook.com
Boško Perić Peša
Već u prvim akcijama istakao se kao hrabar borac, što dokazuje način na koji je prvi put ranjen, prilikom zauzimanja prigradskog naselja Klanac, Boško nošen svojom mladalačkom žestinom uspravio se i s mitraljezom u rukama krenuo prema muslimanskim položajima:
Ispred njega je bila čistina i dok je tako uspravno išao pucajući, sasekao ga je rafal. Dobio je tri metka, jedan u nogu, dva u ruke, ali se još držao na nogama. To je bilo prvo ranjavanje od ukupno šest. Drugo ranjavanje u avgustu 1992. je ponovo izdržao na nogama i iako ga je brovning pogodio u prsa, želja da odbrani svoj narod za divno čudo ga je održala u životu.
Po izlasku iz bolnice osniva interventni vod koji tada broji 19 vojnika, ostvaruje značajne podvige u probijanju „Koridora Života“ koji je bio jedina veza sa zapadnim delom Republike Srpske.
Foto: facebook.com
Boško Perić Peša
U martu 1993. godine odlukom Prve Posavske brigade ujedinili su se svi interventni vodovi u jednu elitnu diverzantsku jedinicu. Niko se nije mnogo dvoumio o komandovanju takvom jedinicom, Boško Perić Peša bio je čini se, svojim rođenjem, predodređen za takvu odluku. Čak je pao predlog i da jedinica nosi njegovo ime, kao simbol jednog poimanja rata, časti i poštenja koji su krasili mladića koji će do kraja svog kratkog života na telu imati više rana nego što je proživeo godina.
Konačno u istom mesecu, udruženjem više interventnih vodova, formirana je specijalna jedinica “Peša“ Boško Perić, nadimak Peša je dobio po stricu koji je bio četnik u Drugom svetskom ratu. Pod komandom Boška Perića Peše, specijalna jedinica je bila hrabra i disciplinovana, i kao takva je bila uzor ostalim srpskim jedinicama. Specijalna jedinica „Peša“ uspešno je branila svetu srpsku zemlju na svim frontovima širom RS.
Foto: facebook.com
Boško Perić Peša
U poslednji juriš Peša je krenuo hrabro da izvuče opkoljene drugove. Pred naletom Pešinih specijalaca pali su prvi muslimanski rovovi. Ispred svojih boraca jurišao je Peša, kao da je krilat, a onda prasak bombe i fatalni geleri zaustavljaju orla u letu. Okončan je život ratnika, heroja, legende iz hiljadu bitaka, život u kome je bilo utkano hiljade života. Zbog fatalnih gelera,prestalno je da kuca srce čoveka kome su Bog ili sudbina, odredili životni put herojstva i čojstva. Šest rana je mlado telo uspelo da nadjača, ali sedma je bila fatalna.
U trenutku pogibije imao je samo 23 godine, ali je svojim junaštvom u tako kratkom životu, uspeo da zaduži srpski narod i Republiku Srpsku.
Miloš Ćirković, zaboravljeni heroj iz Belog Polja bio je simbol čuvenog srpskog inata. U junu 1999. godine, počelo je povlačenje naše vojske i policije sa Kosova i Metohije, sa njima je bežao i goloruki srpski narod koji je po ko zna koji put bio meta šiptarskog terora, ali ne i on.
U novom Info jutru o skorašnjem napadu na srpske novinare u Hrvatskoj, govorili su kapetan Dragan Vasiljković i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
Budimir Davidović bio je učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, kao podnarednik srpske vojske. Samo u jednom boju zadobio je sedamdeset rana, ostao bez ruke i preživeo bombu bačenu na njega, međutim, ništa ga nije moglo pripremiti za strašnu sudbinu koju je dočekao nakon sukoba.
Podvizi i junaštva srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu uvek zaslužuju da budu spomenuti, a mnoge jednom ispričane priče još uvek čekaju da budu urezane u kolektivno sećanje našeg naroda. Herojski podvig Jevta Jevtovića jedan je od takvih.
Radovan Rade Radović bio je učesnik ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i komandant vojne jedinice "Bilećki dobrovoljci" iz istočne Hercegovine, zbog čega je bio proglašen za četničkog vojvodu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Miloš Ćirković, zaboravljeni heroj iz Belog Polja bio je simbol čuvenog srpskog inata. U junu 1999. godine, počelo je povlačenje naše vojske i policije sa Kosova i Metohije, sa njima je bežao i goloruki srpski narod koji je po ko zna koji put bio meta šiptarskog terora, ali ne i on.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Nakon što je objavljen veliki, ekskluzivni intervju predsednika Vučića za ugledni austrijski "Di Prese" u tajkunsko-blokaderskim brlozima i regionalnim mrziteljskim krugovima nastala je opšta uzbuna i teška histerija.
Blokaderi ne biraju sredstva da svaki razvojni projekat pretvore u jeftinu političku rijaliti predstavu a najnoviji dokaz za to viđen je u Nišu na javnoj raspravi o novom planskom rešenju za Borsku ulicu, gde su stručnjaci predstavili vrhunski plan u interesu naroda, dok su se opozicioni odbornici usredsredili jedino na to kako da naprave skandal i uzbune građane.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra svečanosti povodom promocije najmlađih oficira Vojske Srbije u kasarni "General Jovan Mišković" na Banjici.
Univerzitetski klinički centar Niš nastavlja sa konkretnim merama u cilju povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite i skraćenja vremena čekanja na preglede.
Jedno dete poginulo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u petak oko 14,30 sati dogodila na auto-putu A3 Bregana - Lipovac, u blizini čvora Lužani.
U Beogradu je danas oko 17 časova došlo do saobraćajne nesreće kada se, iz za sada neutvrđenih razloga, prevrnuo jedan putnički automobil kod izlaza za Lastinu autobusku stanicu.
Marko A. (44) iz Vranja, koji je uhapšen u Bosni i Hercegovini zbog optužbi da je bacio bombu na objekat u Kotor Varoši, prema sumnjama istražitelja, bio je angažovan i plaćen za izazivanje eksplozije, a prema nezvaničnim informacijama koje su objavljene, poznat je policiji u Srbiji i više puta je hapšen zbog nasilničkog ponašanja, ali i zbog paljenja automobila.
Oko 29.000 ljudi evakuisano je u centralnjoj Španiji, dok je vlada prvi put u istoriji zbog požara proglasila vanrednu situaciju od nacionalnog značaja i preuzela koordinaciju svih službi za gašenje.
Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da Slovačka nije bila, niti će biti član tzv. "koalicije voljnih", grupe država koje naoružavaju i pomažu vojno Ukrajini.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Kašalj, temperatura i otežano disanje često se javljaju tokom sezone respiratornih infekcija, ali mnogi ne znaju da li imaju bronhitis ili upalu pluća.
Miris domaće proje mnoge vraća u detinjstvo i porodične dane. Ovaj starinski recept krije jednostavan trik zbog kojeg proja dobija savršeno hrskavu koricu, dok unutrašnjost ostaje mekana i sočna.
Visoke letnje temperature mogu predstavljati ozbiljan izazov za pse, ne samo zbog opasnosti od pregrevanja organizma, već i zbog hrane koja se na vrućini mnogo brže kvari.
Pevačica i glumica Olivera Katarina, koja je preminula u 87. godini, svojevremeno se prisetila incidenta kada je albanski političar Mahmut Bakali opsovao "srpsku majku" Lepi Lukić.
Bivša rijaliti učesnica Dragana Mitar otvoreno je progovorila o čak osam operacija nosa, ali i o agoniji kroz koju je godinama prolazila pokušavajući da ispravi grešku koja je pokrenula lavinu problema.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.