Navršava se 25 godina od 9. juna 1999. kada je potpisan Vojno-tehnički sporazum na vojnom aerodromu kod Kumanova, čime je obustavljena agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Sporazum je potpisan kasno noću 9. na 10, posle petodnevnih teških pregovora.
Potpisnici su bili: Majk Džekson, britanski general, odmah potom komandant KFOR-a (do oktobra 1999) u ime NATO, Svetozar Marjanović general-pukovnik Vojske Jugoslavije i Obrad Stevanović general-potpukovnik policije Srbije, u ime SRJ.
Delegacija SRJ insistirala je da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije mora biti sinhronizovano sa rasporedom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostoru Kosova i Metohije, pod okriljem UN, kako bi se onemogućio bezbednosni vakum i obezbedilo stabilno okruženje i sigurnost svih građana na KiM.
Predstavnici SRJ zastupali su čvrsto stav da međunarodno bezbednosno prisustvo mora biti isključivo pod okriljem UN, kako je bilo predviđeno mandatom Narodne skupštine Srbije i izjavom savezne vlade.
Predlog mirovnog plana je predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Beograd doneo predsednik Finske Marti Ahtisari, u svojstvu zastupnika EU i generalnog sekretara UN.
Foto: printskrin/youtube
Slobodan Milošević
Potpisivanju je prethodila i serija pregovora Slobodana Miloševića sa Viktorom Černomirdinom (1938-2010) ruskim diplomatom, koji je bio lični izaslanik tadašnjeg predsednika Rusije Borisa Jeljcina. Mirovni plan je 3. juna 1999. odobrila Skupština Srbije, kao i tadašnja Savezna vlada.
Ključne odredbe postignutog sporazuma podrazumevale su: Prekid neprijateljstava između NATO formacija i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije, potom povlačenje snaga SRJ sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana. Sporazum je odredio i uspostavljenje zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom unutar centralne Srbije i Crne Gore, i to zona vazdušne bezbednosti, od 25 kilometara, i zona kopnene bezbednosti, pojas širine pet kilometara. KFOR se obavezao na razoružanje tzv. OVK.
Prema Sporazumu, međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Pošto je Havijer Solana, tadašnji generalni sekretar NATO-a, sutradan, 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, poslednji projektili tokom agresije NATO na Srbiju pali su na području sela Kololeč, nedaleko od Kosovske Kamenice, u 13.30, i na kasarnu u Uroševcu oko 19.35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Srbiju, odnosno SRJ.
Savet bezbednosti UN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, a na Kosovo i Metohiju je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da obezbede mir, bezbednost i povratak izbeglih.
Foto: EPA
KFOR vojnici na Kosovu i Metohiji
Dva dana potom, 12. juna 1999. počelo je povlačenje snaga Srbije i SRJ, a Kumanovskim sporazumom je definisan rok za njihovo povlačenje od 11 dana. Povlačenje je okončano četiri dana kasnije.
Vojsku SRJ i policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici KFOR. U prvo vreme sa njima se nalazio i neveliki ruski kontingent, koji je u sastavu SFOR-a prethodno bio stacioniran na prostoru BiH.
Sporazumom iz Kumanova predviđen je i povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što je potvrđeno i Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244. Međutim, povratak pripadnika osoblja SRJ i Srbije na KiM nikada nije realizovan. Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
Decembra 2008. godine, na Kosovo i Metohiju došli su pripadnici EULEKS, civilne misija EU, sastavljene od policajaca i sudija, čija uloga je, kao i u slučaju KFOR, određena kao statusno neutralna. Pripadnici Euleksa imali su mandat da sprovode aktivnosti vezane za vladavinu prava na Kosovu.
U sastavu KFOR-a, na vrhuncu, nalazilo se oko 50.000 pripadnika. Danas KFOR sačinjava oko 4.000 pripadnika iz 27 zemalja. U aktuelnim prilikama KFOR je jedini garant bezbednosti Srba na KiM.
Nišlijka Slađana Stanković je kao dobrovoljac otišla da brani svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju, od najezde šiptarskih terorističkih grupacija. Nažalost, na današnji dan 5. juna 1999. godine preminula je od posledica teškog ranjavanja.
Crni dan za vojsku i oficire tadašnje Jugoslavije koji su stajali na braniku otadžbine, na granici sa Albanijom, upisan je datum 1. jun 1999. godine, kada je pored sedam boraca poginuo i heroj potpukovnik Boško Lemić u okršaju sa NATO agresorima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nišlijka Slađana Stanković je kao dobrovoljac otišla da brani svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju, od najezde šiptarskih terorističkih grupacija. Nažalost, na današnji dan 5. juna 1999. godine preminula je od posledica teškog ranjavanja.
Predsednik SAD Donald Tramp krenuo je u otvoreni ideološki obračun sa komunizmom, poručujući da su komunisti „bezbožnici“ i da predstavljaju najveću pretnju Sjedinjenim Državama od osnivanja zemlje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Blokaderi su doživeli potpuni šok, a zatim pobesneli i zakukali na sav glas kada su videli rezultate najnovijeg istraživanja političkog rejtinga i koliku podršku građana Srbije posle 14 godina na vlasti uživa predsednik Aleksandar Vučić.
Pukla je istina na blokadersko-tajkunskoj televiziji N1 - ni blokaderi više ne veruju u priče o navodnoj upotrebi zvučnog topa na skupu 15. marta 2025. u Beogradu.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je u petak komentarisao mogućnost da hrvatski predsednik Zoran Milanović zabrani bataljonu počasne garde da prisustvuje vojnoj paradi u Parizu, rekavši da bi bilo najbolje da predloži da se "sledeće godine u Moskvu na paradu pošalje malo jači kontingent Hrvatske vojske".
Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je juče da je njenom potpredsedniku i predsedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću zabranjen ulazak na teritoriju Kosova i Metohije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa poslanikom i liderom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem, koji mu je doneo na poklon sliku Cetinjski manastir.
Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv M.M, osumnjičenog za krivična jela trgovina ljudima i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Srđana Popovića kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je 22. septembra 2016. godine iz snajperske puške ubio pripadnika "škaljarskog klana" Dalibora Đurića u krugu zidina spuškog zatvora dok je trenirao u poluotvorenom odeljenju.
Samo u prvih pet meseci ove godine vozači pod dejstvom droga izazvali 70 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe izgubile život, a 27 je teško povređeno.
Reke, jezera i bazeni mesto su gde provodimo najlepše letnje dane. Međutim, da bi nam ovi dani ostali u najlepšem sećanju, bezbednost nikada ne smemo prepuštati slučaju.
Iran je saopštio da su pomorske snage Korpusa čuvara islamske revolucije izvele udare na položaje američke vojske u regionu, kao odgovor na američki napad na iransku obalu posle incidenta u Ormuskom moreuzu.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Uz ovaj način pakovanja više neće biti gnjavaže oko izgubljenog prtljaga, a ponećete sasvim dovoljno garderobe da vam ništa ne nedostaje. Saznajte što je 5-4-3-2-1 metoda.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Pevačica Vera Matović i u svojoj 79. godini oduševljava javnost svojim izgledom, a njena tajna mladolikosti i vitalnosti je u disciplini, zdravoj ishrani i svakodnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Pevačica Suzana Jovanović pojavila se sinoć na koncertu "Južnog vetra", a pre nastupa govorila je o karijeri i životu, te je odgovorila i na pitanje o odnosu sa Lepom Brenom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.