Navršava se 25 godina od 9. juna 1999. kada je potpisan Vojno-tehnički sporazum na vojnom aerodromu kod Kumanova, čime je obustavljena agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Sporazum je potpisan kasno noću 9. na 10, posle petodnevnih teških pregovora.
Potpisnici su bili: Majk Džekson, britanski general, odmah potom komandant KFOR-a (do oktobra 1999) u ime NATO, Svetozar Marjanović general-pukovnik Vojske Jugoslavije i Obrad Stevanović general-potpukovnik policije Srbije, u ime SRJ.
Delegacija SRJ insistirala je da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije mora biti sinhronizovano sa rasporedom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostoru Kosova i Metohije, pod okriljem UN, kako bi se onemogućio bezbednosni vakum i obezbedilo stabilno okruženje i sigurnost svih građana na KiM.
Predstavnici SRJ zastupali su čvrsto stav da međunarodno bezbednosno prisustvo mora biti isključivo pod okriljem UN, kako je bilo predviđeno mandatom Narodne skupštine Srbije i izjavom savezne vlade.
Predlog mirovnog plana je predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Beograd doneo predsednik Finske Marti Ahtisari, u svojstvu zastupnika EU i generalnog sekretara UN.
Foto: printskrin/youtube
Slobodan Milošević
Potpisivanju je prethodila i serija pregovora Slobodana Miloševića sa Viktorom Černomirdinom (1938-2010) ruskim diplomatom, koji je bio lični izaslanik tadašnjeg predsednika Rusije Borisa Jeljcina. Mirovni plan je 3. juna 1999. odobrila Skupština Srbije, kao i tadašnja Savezna vlada.
Ključne odredbe postignutog sporazuma podrazumevale su: Prekid neprijateljstava između NATO formacija i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije, potom povlačenje snaga SRJ sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana. Sporazum je odredio i uspostavljenje zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom unutar centralne Srbije i Crne Gore, i to zona vazdušne bezbednosti, od 25 kilometara, i zona kopnene bezbednosti, pojas širine pet kilometara. KFOR se obavezao na razoružanje tzv. OVK.
Prema Sporazumu, međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Pošto je Havijer Solana, tadašnji generalni sekretar NATO-a, sutradan, 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, poslednji projektili tokom agresije NATO na Srbiju pali su na području sela Kololeč, nedaleko od Kosovske Kamenice, u 13.30, i na kasarnu u Uroševcu oko 19.35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Srbiju, odnosno SRJ.
Savet bezbednosti UN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, a na Kosovo i Metohiju je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da obezbede mir, bezbednost i povratak izbeglih.
Foto: EPA
KFOR vojnici na Kosovu i Metohiji
Dva dana potom, 12. juna 1999. počelo je povlačenje snaga Srbije i SRJ, a Kumanovskim sporazumom je definisan rok za njihovo povlačenje od 11 dana. Povlačenje je okončano četiri dana kasnije.
Vojsku SRJ i policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici KFOR. U prvo vreme sa njima se nalazio i neveliki ruski kontingent, koji je u sastavu SFOR-a prethodno bio stacioniran na prostoru BiH.
Sporazumom iz Kumanova predviđen je i povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što je potvrđeno i Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244. Međutim, povratak pripadnika osoblja SRJ i Srbije na KiM nikada nije realizovan. Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
Decembra 2008. godine, na Kosovo i Metohiju došli su pripadnici EULEKS, civilne misija EU, sastavljene od policajaca i sudija, čija uloga je, kao i u slučaju KFOR, određena kao statusno neutralna. Pripadnici Euleksa imali su mandat da sprovode aktivnosti vezane za vladavinu prava na Kosovu.
U sastavu KFOR-a, na vrhuncu, nalazilo se oko 50.000 pripadnika. Danas KFOR sačinjava oko 4.000 pripadnika iz 27 zemalja. U aktuelnim prilikama KFOR je jedini garant bezbednosti Srba na KiM.
Nišlijka Slađana Stanković je kao dobrovoljac otišla da brani svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju, od najezde šiptarskih terorističkih grupacija. Nažalost, na današnji dan 5. juna 1999. godine preminula je od posledica teškog ranjavanja.
Crni dan za vojsku i oficire tadašnje Jugoslavije koji su stajali na braniku otadžbine, na granici sa Albanijom, upisan je datum 1. jun 1999. godine, kada je pored sedam boraca poginuo i heroj potpukovnik Boško Lemić u okršaju sa NATO agresorima.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je sa generalom Aleksusom Grynkevičem, komandantom NATO snaga u Evropi i američkih Oružanih snaga za Evropu i naglasio da je NATO "odbrambeni savez" u kojem Hrvatska učestvuje vodeći se sopstvenim interesima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nišlijka Slađana Stanković je kao dobrovoljac otišla da brani svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju, od najezde šiptarskih terorističkih grupacija. Nažalost, na današnji dan 5. juna 1999. godine preminula je od posledica teškog ranjavanja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbrusio je novinaru N1 tokom konferencije za novinare nakon što je primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026".
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Operacije potapanja četiri barže u Dunavu u Rumuniji kako bi se povećao protok u elektrani Černavoda biće nastavljene danas, nakon što je ta operacija u sredu odložena zbog jakih struja.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.