• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer

30.07.2024

14:58

Dejan Nestorović: Kritične mineralne sirovine i vetroparkovi su koenzim razvoja moderne evropske Srbije

Printscreen

Društvo

Dejan Nestorović: Kritične mineralne sirovine i vetroparkovi su koenzim razvoja moderne evropske Srbije

Podeli vest

Srbija je na putu ka održivoj energetskoj i ekoloskoj budućnosti. Da bi zaista imali zelenu energetiku i novi model rasta, moramo mnogo raditi na dekarbonizaciji privrede i industrije, do 2050. godine tj. da se rešimo štetne emisije zagadjenja vazduha iz naftnih derivate i čvrstih goriva, rekao je aktivista i borac za ljudska i ekološka prava Dejan Nestorović.

- Dekarbonizacija nije italijanski specijalitet sa slaninicom, već je to proces gde moramo da svedemo upotrebu fosilnih goriva na minimum, jer se njihovim sagorevanjem stvara CO2 ugljen dioksid,zbog čijeg uticaja imamo efekat staklene baste u izuzetnom porastu,što osecamo kroz pretopla leta na svojoj koži,ali i cela priroda trpi katastrofalne klimatske posledice - kazao je Nestorović i dodao:

- Srbija je bogata mineralnim sirovinama i njihova procenjena vrednost je 250 milijardi dolara. U pitanju su kriticne mineralne sirovine (boksit,antimon , nikl, zlato, srebro, molibden, litijum i dr), bez kojih nema nove paradigme razvoja u svetu - zelenog razvoja i zelenih visokokvalifikovanih radnih mesta.

Prema njegovim rečima, nesporno je da će rezerve i eksplatacija kritičnih mineralnih sirovina, među kojima gotovo najznačajnija ruda jadarit koja če promeniti budućnost Srbije, zbog čega je potrebno da se odreknemo gubitničkog mentaliteta i da gledamo u budućnost.

- Došlo je vreme da postepeni raskrstimo sa emisijom gasova CO2 iz čvrstih goriva i nafte i okrenemo se održivim izvorima energije, a time zdravijem i čistijem vazduhu - rekao je za Pink.rs Dejan Nestorović.

Nestorović podržava strateški ekološki pristup i plan ka upotrebi obnovljivih izvora energije zbog zdravije životne sredine i zdravlja ljudi.

- Srbija bi mogla da obezbedi do 45 odsto energije iz obnovljivih izvora za šest godina i da ide u korak sa evropskim ciljem nulte emisije ugljen-dioksida do 2040, a preko 70% do 2050. godine - kazao je Nestorović i dodao:

- Ekologija nije skupljanje papirića, niti sadnja drvoreda u oktobru, to je komunalna kultura i promena razmišljanja.To je svest o životnoj sredini i kako ona utiče na živa bića i obrnuto. Treba da razumemo nema ekologije bez mineraknih sirovina niti mineralnih sirovina bez ekologije.Ekoloska svest nam je potrebna da bi razumeli eksploataciju i iskorišćavanje mineralnih sirovina u biotopu (životnom staništu), kao i kakav odnos će to imati na životnu zajednicu (biocenozu). Uprošćeno rečeno, iz prirode možeš da uzmeš prirodni kapital, ali moraš i da daješ, i obrnuto - objašnjava Nestorović.

Srbija, prema njegovim rečima, mora da iskoristi svoje prirodne resurse litijuma kako bi podržala svoju, i buduću svetsku i lokalnu potražnju za električnim vozilima i baterijama.

- Benefite od 85 odsto proizvodnje istih na svojoj teritoriji Srbija treba da iskoristi za razvoj infrastrukture, obrazovanje i viši standard građana, ali mora da uloži ekološke projekte u saniranje lokalnih deponija i biorevitalizaciju istih, kao i prečišćavanje otpadnih voda i sadnju genetskih otpornih šuma na klimatske promene - rekao je Nestorović i dodao:

- Najbolji primer je pretrpana deponija đubreta u Kragujevcu, koja bi mogla da se reši reciklažnom,tačnije eko-fabrikom tako da se otpad prerađuje, a da se na njenom mestu posadi kvalitetna šuma sa drvećem koje bi proizvodilo veliku biomasu,a time i kiseonik.Potrebno je saditi kvalitetne šume genetski otporne na klimatske promene tj.čupanje vetra,suše i oluje koje nam prete - navodi Nestorović.

Tehnološki razvoj i inovacije siguran korak Srbije u EU

- Upotreba litijum-jon baterija ne samo da pomaže u smanjenju globalne emisije CO2, već doprinosi i održivom razvoju kroz podršku čistijoj tehnologiji i energetskoj efikasnosti. Srbija ima priliku da postane ključni igrač u globalnom pokretu ka zelenijoj budućnosti, dok istovremeno ostvaruje ekonomske koristi koje podržavaju njenu dugoročnu stabilnost i prosperitet - objašnjava aktivista i borac za ljudska i ekološka prava.

Nestorović kaže da eksploatacija jadarita i proizvodnja litijuma predstavljaju strategijski važan korak za Srbiju.

- Kroz ovo ulaganje u sopstvene prirodne resurse i otvaranje vrata ka novim mogućnostima u industriji automobila, elektronskih uređaja i energetskih tehnologija, Srbija ne samo da može da smanji svoju zavisnost od uvoza, već i da postane lider u regionalnoj i globalnoj tranziciji ka održivoj energiji - ističe naš sagovornik.

Smanjenje emisija i integracija obnovljivih izvora energije

Prema novom planu, Srbija se obavezuje da će do 2030. godine smanjiti svoje emisije CO2 za 40 odsto u odnosu na nivo iz 2020. godine.

- Do 2050. godine Srbija teži postizanju nulte neto-emisije. Ključni deo strategije je povećanje udela obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu, kao što su solarna energija, vetroparkovi, hidroelektrane i biomasa, koji bi trebalo da čine najmanje 70 odsto do 2050. godine - navodi Nestorović.

Pored infrastrukturnih i tehnoloških ulaganja, Srbija će, prema rečima Nestorovića, raditi na jačanju regulatornog okvira koji podržava energetsku tranziciju i smanjenje emisija.

- Uvođenje novih regulativa i podsticajnih mera, kao i edukacija javnosti o značaju održivog razvoja i klimatskih promena, biće ključni faktori u ostvarivanju ciljeva novog energetsko-klimatskog plana.

- Srbija, kao i čitav svet, suočena je sa efektom staklene bašte, koji je nastao od preteranog zagađenja vazduha. Sada je neophodno da shvatimo, svi kao društvo, da moramo da budemo u lokomotivi, a ne u zadnjem vagonu kada su u pitanju ekološki zdravi izvori energije - kazao je Nestorović i dodao:

- Ako pogedamo samo istoriju narod je uvek živeo u gubitničkom mentalitetu,njemu se klanjao i molio i služio mu.Kada je krenuo da ide prvi voz kroz Srbiju,narod ga je kamenovao,mislio je da će mu ubiti stoku,kada je postavljen spomenik ,,Pobedniku” žene su ga kamenovale jer, ga je umetnik Meštrović napravio obnaženog,a danas je on simbol grada Beograda,a kada je Dositej Obradović doneo krompir iz Amerike, tadašnja crkva je bila protiv njegove sadnje.

- Vreme je bez predrasuda da se pogledamo i pustimo stručnjake sa najvećih univerziteta i fakulteta u Evropi,Nemačkoj i Beogradu da nam garantuju sigurnu ekonomsku budućnost kroz dobre savremene tehnologije.Jer ne postoje ekološki standardi več postoje tehnološki standardi koji će biti u balansu sa ekologijom i ekološkim pravom - ističe Dejan Nestorović.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

TV

Hronika

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija