• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer

15.06.2021

20:58

EKSKLUZIVNO PROČITAJTE! IZDVOJENO MIŠLJENJE SUDIJE NIJAMBE! GDE JE SVE PRETRESNO VEĆE POGREŠILO U SLUČAJU MLADIĆ?! Evo šta piše u drugom delu specijalnog dodatka! Samo u Informeru!

printscreen

Politika

EKSKLUZIVNO PROČITAJTE! IZDVOJENO MIŠLJENJE SUDIJE NIJAMBE! GDE JE SVE PRETRESNO VEĆE POGREŠILO U SLUČAJU MLADIĆ?! Evo šta piše u drugom delu specijalnog dodatka! Samo u Informeru!

Podeli vest

S poštovanjem se ne slažem sa odlukom većine da se odbace sve osnove žalbe gospodina Mladića. Smatram da je trebalo odobriti žalbu gospodina Mladića po svim osnovima, osim po Osnovu 6.2008 Moj stav je zasnovan na razlozima koji slede. S obzirom na složenost i veličinu predmetnog slučaja i žalbe, i ograničena zahtevima da se ekspeditivno postupa i radi na daljinu, baviću se samo greškama koje je učinilo Pretresno veće za koje smatram da su najgrublje, napisala je na početku izlaganja sudija Priska Matimbe Nijambe

Njeno izdvojeno mišljenje prenosimo u tri dela. Ovo je drugi, a prvi PROČITAJTE OVDE.

 


C. Osnov 3 – Sveobuhvatni UZP
1. Privremeni geografski opseg sveobuhvatnih UZP-a
639. Smatra se da su Sveobuhvatni UZP trajali od 1991. do 30. novembra 1995. godine, i ograničeni su na geografski opseg Bosne i Hercegovine.2105 Osnovno je načelo krivičnog zakona da postoji vremenska koegzistencija između actus reus i mens rea navedenih postupaka.2106 Prema drugostepenoj presudi u slučaju Nahimana et al.:
Tribunal bi trebalo da bude nadležan za osuđivanje optuženog samo ako su prisutni svi elementi koji su potrebni za pokazivanje njegove krivice. […] Postupci i propusti optuženog kojima se utvrđuje njegova odgovornost prema bilo kojem od vidova odgovornosti iz člana 6(1) i 6(3) Statuta [MKSR] dogodili su se 1994. godine, i u vreme činjenja takvih postupaka ili propusta,


2105 Videti prvostepenu presudu, stavovi 4232, 4610; T. 25. avgust 2020. str. 41.
2106 Videti T. 25. avgust 2020. str. 41.
 
11827

optuženi je imao potrebnu nameru (mens rea) na osnovu koje bi mogao biti osuđen u skladu sa relevantnim vidom odgovornosti.2107
640. Prema drugostepenoj presudi u slučaju Simba:
nije upitno da li je konkretna namera bila formirana pre izvršenja dela, već da li su u trenutku izvršenja počinioci posedovali potrebnu nameru.2108
641. Žalbeno veće MKSJ-a u drugostepenoj presudi u predmetu Naletilić and Martinović, sledilo je isti pristup:
Načelo individualne krivice podrazumeva da optuženi može biti osuđen za krivično delo samo ako njegov mens rea sadrži actus reus zločina. Osuđivati ga bez dokazivanja da je znao za činjenice koje njegovo ponašanje mogu učiniti krivičnim delom znači uskratiti mu pravo na pretpostavku nevinosti. Specifično potrebno mentalno stanje će varirati, naravno, u zavisnosti od krivičnog dela i vida odgovornosti. Ali osnovni princip je isti: da bi neko ponašanje podrazumevalo krivičnu odgovornost, mora biti moguće da pojedinac ex ante, na osnovu njemu dostupnih činjenica, utvrdi da je takvo ponašanje krivično delo. U najmanju ruku, da bi se optuženi osudio za krivično delo, on mora biti svestan činjenica koje njegove ili njene postupke čine krivičnim delom.2109
642. Sudija Tuzmukhamedov, podržao je ovakav pristup u svom neslaganju sa drugostepenom presudom u slučaju Šainović et al., gde je naveo da ni postupci pre perioda udruženog zločinačkog poduhvata, niti bilo kakvi postupci optuženog nakon toga, ne mogu razumno predstavljati značajan doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu.2110
643. Pretresno veće je pogrešilo u svom pristupu, posebno utoliko što je zaključilo postojanje mens rea kod gospodina Mladića, na osnovu izjava koje prevazilaze opseg Sveobuhvatnih UZP-a iz 1991. godine u Hrvatskoj, a ne u Bosni i Hercegovini.2111
644. U optužnici se navodi da se gospodin Mladić nije smatrao delom Sveobuhvatnih UZP-a sve do 12. maja 1992. godine, kada je imenovan za šefa Glavnog štaba VRS-a.2112 Pre tog meseca, on nije bio ni na teritoriji Bosne i Hercegovine, niti u komandnoj strukturi VRS, jer je u to vreme bio u Hrvatskoj i u JNA.2113 Po mom mišljenju, prva greška Pretresnog veća je ta što je prekršilo pomenutu sudsku praksu tvrdeći da su se govori gospodina Mladića desili u Bosni i Hercegovini 1991. godine, a on nije ni vremenski ni geografski povezan sa tim događajima.2114 U to vreme, gospodin Mladić nije bio u lancu komandovanja za primanje izveštaja o događajima,
2107 Videti Nahimana et al. drugostepenu presudu, stav 313; T. 25. avgust 2020. str. 41, 42.
2108 Videti Simba drugostepenu presudu, stav 266; T. 25. avgust 2020. str. 42.
2109 Videti Naletilić and Martinović drugostepenu presudu, stav 114; T. 25. avgust 2020. str. 42.
2110 Videti Šainović et al. drugostepenu presudu, Protivno mišljenje sudije Tuzmukhamedova, stav 8; T. 25. avgust 2020. str. 42, 43.
2111 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 304; T. 25. avgust 2020. str. 43.
2112 Videti Optužnicu, stav 5; T. 25. avgust 2020. str. 43.
2113 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 203; T. 25. avgust 2020. str. 43.
2114 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 203; T. 25. avgust 2020. str. 43.
 
11826
i sigurno nije mogao da šalje komande licima van svog lanca komandovanja, niti da izvrše ove zločine, niti da kazne počinioce.2115
645. Druga greška je u tome što prvostepena presuda vrši analizu onoga što su drugi, poput političara, policije ili drugih oružanih grupa, govorili ili radili u vremenskom periodu pre dolaska g. Mladića u Bosnu i Hercegovinu.2116 Mnogi zločini na kojima se zasniva Sveobuhvatni UZP desili su se u ovom vremenskom periodu, pre nego što je gospodin Mladić boravio u Bosni i Hercegovini i pre VRS.2117 Po mom mišljenju, ovo krši gore navedenu sudsku praksu jer je Pretresno veće koristilo događaje koji su prethodili imenovanju i geografskom položaju gospodina Mladića da utvrdi njegovu mens rea i doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu, u kome se actus reus desio pre njegovog fizičkog i vremenskog prisustva.2118 Analiza prvostepene presude u vezi sa Sveobuhvatnim UZP-om u velikoj meri se oslanja na presuđene činjenice.2119 Zločini koji su se dogodili pre nego što su gospodin Mladić i njegova VRS imali hijerarhijsku i vojnu komandu i kontrolu u svim regionima Bosne i Hercegovine, ne mogu se koristiti za utvrđivanje njegove mens rea, čak i ako se pokaže da su actus reus počinili drugi.2120

Foto: printscreen


2. Upotreba posrednih dokaza
646. Odbrana tvrdi, i ja se slažem, da je Pretresno veće pogrešilo što je svoju analizu navodnog doprinosa gospodina Mladića Sveobuhvatnom UZP-u zasnovalo na posrednim dokazima.2121 Koristeći ovaj modus, ovi zaključci su bili jedini dostupni razumni zaključci. Prema drugostepenoj presudi u slučaju Lukić i Lukić, Žalbeno veće MKSJ-a je podsetilo da:

kako bi uspešno osporio procenu pretresnog veća u postupku po žalbi, žalilac mora pokazati da nijedan razuman presuditelj ne bi mogao utvrditi da je zaključak pretresnog veća jedini razuman zaključak.2122
647. Žalbeno veće MKSJ-a u drugostepenoj presudi u slučaju Boškoski i Tarčulovski slično je primetilo da tamo gde je presuda zasnovana na posrednim dokazima, zaključak do kojeg se dođe mora biti „jedini razumni zaključak”.2123


2115 Videti T. 25. avgust 2020. str. 43.
2116 Videti T. 25. avgust 2020. str. 43-45.
2117 Videti T. 25. avgust 2020. str. 45.
2118 Videti T. 25. avgust 2020. str. 45.
2119 Videti T. 25. avgust 2020. str. 46.
2120 Videti T. 25. avgust 2020. str. 46.
2121 Videti, npr., T. 25. avgust 2020. str. 46.
2122 Videti Lukić i Lukić drugostepenu presudu, stav 149; T. 25. avgust 2020. str. 46.
2123 Videti Boškoski i Tarčulovski drugostepenu presudu, stav 99; T. 25. avgust 2020. str. 46.
 
11825
648. Bilo je direktnih dokaza da g. Mladić nije delio zločinačku nameru u skladu sa Sveobuhvatnim UZP-om, naime, njegova naređenja VRS-u da poštuje Ženevske konvencije i sporazume o prekidu vatre, kao i njegove sveske,2124 čiji će sadržaj biti razrađen gde je to relevantno u analizi dole. Pretresno veće ovo nije prihvatilo jer je smatralo da ima posrednije dokaze koji govore suprotno.2125 Ovo zanemarivanje direktnih dokaza u korist posrednih dokaza je očigledna greška.2126 Krši pomenutu sudsku praksu i princip in dubio pro reo, koji kaže da, ukoliko postoji bilo kakva sumnja, trebalo bi je rešiti u korist okrivljenog.2127
649. Priznajući da postoje direktni dokazi koji pokazuju nedostatak zločinačke namere ili mens rea u vezi sa gospodinom Mladićem, i ako su zaista ovi neposredni dokazi potkrepljeni drugim posrednim dokazima, kako je izloženo u Mladićevom žalbenom podnesku,2128 nijedan razuman presuditelj ne bi mogao da ignoriše ove neposredne dokaze i da se odluči za „više“ posredne dokaze koji kažu da „jedini“ dostupan zaključak ukazuje na krivicu.2129 Posredni dokazi ne mogu biti važniji od direktnih dokaza. Dalje napominjem da su mnogi direktni dokazi koji su bili dostupni Pretresnom veću i koji su zanemareni, uključivali sveske za koje je Pretresno veće tvrdilo da im je autor sam gospodin Mladić. Skrećem pažnju na primere izložene u stavovima 202, 234 i 309 Mladićevog žalbenog podneska.2130 S tim u vezi, sveske gospodina Mladića sadržale su direktne dokaze o ograničenjima koja je iskusio radeći u opštinama, kao i o tome kako je nameravao da zaštiti bosanske Muslimane i bosanske Hrvate,2131 o opadanju discipline u VRS i rasformiranju MUP-a,2132 kao i o njegovim naporima da spreči da pobunjene vojne formacije počine zločine.2133 Na primer, gospodin Mladić je:
i. pisao u svojoj beležnici o problemima sa paravojnim jedinicama i zločinima koji su počinjeni;2134



2124 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 202, 234, 309, 311, 312, pozivajući se, između ostalog, na dokaze P352, P354, P356, P358, P474, D451; T. 25. avgust 2020. str. 46, 47.
2125 Videti T. 25. avgust 2020. str. 46, 47.
2126 Videti T. 25. avgust 2020. str. 47.
2127 Videti T. 25. avgust 2020. str. 47; Tužilac protiv Duška Tadića, Slučaj br. IT-94-1-A, Odluka po zahtevu žalioca za produženje roka i prihvatanje dodatnih dokaza, 16. oktobar 1998. (Odluka u slučaju Tadić od 16. oktobra 1998), stav 73.
2128 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 312, br. 463; T. 25. avgust 2020. str. 47.
2129 Videti T. 25. avgust 2020. str. 47.
2130 Videti T. 25. avgust 2020. str. 47.
2131 Videti Dokaze P356, str. 179, 180, 218; D1514; D187.
2132 Videti Dokaz P358, str. 242.
2133 Videti Dokaze P352, str. 331, 338; P354, str. 48.
2134 Videti Dokaz P356, str. 179, 180.
 
11824
ii. izdao naredbu da se muslimansko stanovništvo u pojedinim selima zaštiti od mogućeg nasilja od strane pojedinaca, jer su izrazili lojalnost Republici Srpskoj;2135 i
iii. izdao naredbu, između ostalog, kojom se zabranjuje okrutno postupanje i zlostavljanje civila, ratnih zarobljenika i članova međunarodnih organizacija, i koja nalaže da se sa svim ratnim zarobljenicima mora postupati u skladu sa međunarodnim ratnim pravom.2136
650. Po mom mišljenju, Pretresno veće je zakonski pogrešilo primenom ove neispravne metode koja je rezultirala zaključkom da je mens rea gospodina Mladića utvrđena van razumne sumnje, na osnovu posrednih dokaza i zanemarujući neposredne dokaze, i smatram da je on ispunio svoje žalbeni teret s tim u vezi.2137
651. Prva greška bila je u tome što je Pretresno veće donelo zaključke o mens rea gospodina Mladića pre nego što je uspostavljen actus reus.2138 Da bi utvrdilo actus reus element udruženog zločinačkog poduhvata, Pretresno veće mora utvrditi postojanje i opseg zajedničke zločinačke svrhe koju deli više osoba. Ovo je neophodan preduslov za utvrđivanje da li su radnje koje je izvršio žalilac povezane i doprinele učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu.2139
652. Doktrina udruženog zločinačkog poduhvata podrazumeva da je gospodin Mladić dao značajan doprinos zločinima za koje je osuđen.2140 To zahteva da presuditelj karakteriše doprinos gospodina Mladića zajedničkoj zločinačkoj svrsi.2141
653. Pretresno veće je iznelo pretpostavke i izvuklo zaključke da gospodina Mladića na posredan način poveže sa zločinima na osnovu njegovog položaja u VRS i dokaza o postupcima njegovih navodnih podređenih, da bi kroz takvu odgovornost opravdalo krivicu g. Mladića.2142 Pretresno veće se takođe oslonilo na posredne „veze“, umesto da je pronašlo nekivid stvarne saglasnosti gospodina Mladića da podrži bilo koji aspekt Sveobuhvatnog UZP-a.2143
654. Prema protivnom mišljenju sudije Tuzmukhamedova u drugostepenoj presudi u slučaju Šainović et al.:
2135 Videti Dokaz D1514, str. 1.
2136 Videti Dokaz D187, str. 1.
2137 Videti T. 25. avgust 2020. str. 47.
2138 Videti T. 25. avgust 2020. str. 47.
2139 Videti Stanišić i Simatović drugostepenu presudu, stav 82; T. 25. avgust 2020. str. 48, pozivajući se na, između ostalog, Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 271-285.
2140 Videti Krajišnik drugostepenu presudu, stav 215; Brđanin drugostepena presuda, stav 430; T. 25. avgust 2020. str. 48.
2141 Videti Brđanin drugostepenu presudu, stav 430; T. 25. avgust 2020. str. 48.
2142 Videti T. 25. avgust 2020. str. 48, pozivajući se na, između ostalog, prvostepenu presudu, stavovi 3561, 4218-4239.
2143 Videti T. 25. avgust 2020. str. 49.
 
11823

niko ne snosi krivičnu odgovornost samo na osnovu toga što je autoritet ili sposoban za izdavanje naređenja. Odgovornost koja opravdava krivičnu osudu može se pripisati samo osobama koje su svoja ovlašćenja zaista koristile za izvršenje krivičnih dela ili su propustile da izvrše uticaj na počinioce. To je ono što bi Tužilaštvo trebalo da dokaže van razumne sumnje, i što presuditelj treba da utvrdi na osnovu obrazloženog mišljenja u presudi.2144
655. Kada se utvrdi actus reus, od Pretresnog veća se traži da ispita da li se iz saznanja, dela, reči i interakcija sa drugima gospodina Mladića može zaključiti da je postojala zajednička namera za ostvarivanjem zajedničkog zločinačkog cilja.2145 Pretresno veće treba da utvrdi objektivne actus reus elemente udruženog zločinačkog poduhvata pre nego što se subjektivni element mens rea može uzeti u obzir.2146
656. Druga greška u analizi Pretresnog veća bila je kada je donelo zaključke mens rea dok je još razmatralo actus reus.2147
657. Posledica ovoga je da ako se zaključci mens rea donesu pre uspostavljanja actus reus, ne samo da je to u suprotnosti sa utvrđenom metodom objašnjenom u prvoj grešci, već i kako onda Pretresno veće može, prelazeći na razmatranje mens rea, ostati objektivno kada su već doneti nalazi o i protiv mentalnog stanja gospodina Mladića?2148 Oslanjanje na zaključke koji su već doneti o krivici g. Mladića ne pruža objektivnu ili uravnoteženu analizu njegove mens rea.2149 Umesto toga, Pretresno veće je automatski primenilo ove nalaze kako bi zaključilo krivicu gospodina Mladića, čime je neizbrisivo „uprljalo“ svoje nalaze.2150
658. U svetlu gore navedenog, smatram da je metoda koju je Pretresno veće koristilo za utvrđivanje različitih elemenata Sveobuhvatnih UZP-a pogrešna, što poništava nalaze u vezi sa ovim udruženim zločinačkim poduhvatom.2151 Takav pristup uskratio je gospodinu Mladiću prava po principu in dubio pro reo, prema  kojem, ukoliko postoji bilo kakva sumnja, ona treba da bude rešena u korist okrivljenog,2152 uz poštovanje pravičnosti suđenja.2153 Dalje smatram da Pretresno veće nije uspelo da artikuliše na koji način je gospodin Mladić bio umešan u zločine ili je podržao zajedničku zločinačku svrhu.2154 prvostepena presuda nije pravilno okarakterisala kroz koje konkretne postupke je g. Mladić doprineo sveobuhvatnom UZP-u tokom relevantnog perioda 
2144 Videti Šainović et al. drugostepenu presudu, Protivno mišljenje sudije Tuzmukhamedova, stav 34; T. 25. avgust 2020. str. 49.
2145 Videti Stanišić i Simatović drugostepenu presudu, stav 82; T. 25. avgust 2020. str. 49, 50.
2146 Videti Stanišić i Simatović drugostepenu presudu, stav 82; T. 25. avgust 2020. str. 50.
2147 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 262-290; T. 25. avgust 2020. str. 50.
2148 Videti T. 25. avgust 2020. str. 50, 51.
2149 Videti T. 25. avgust 2020. str. 51.
2150 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 291; Mladićev sažetak odgovora, stav 55; T. 25. avgust 2020. str. 51.
2151 Videti T. 25. avgust 2020. str. 51.
2152 Videti Tadić Odluku od 16. oktobra 1998, stav 73.
2153 Videti T. 25. avgust 2020. str. 51.
 
11822
dok je bio u Bosni i Hercegovini i VRS-u.2155 Koristeći nejasnu i pomućenu analizu, remeteći actus reus analizu i mens rea analizu, Pretresno veće je na kraju ostavilo otvoreno pitanje da li je gospodina Mladića smatralo odgovornim za aktivne postupke, propuste ili za oboje.2156

Foto: printscreen


3. Kontrola nad paravojnim jedinicama i MUP-om
(a) Paravojne formacije
659. Pretresno veće je identifikovalo oko 60 paravojnih grupa na teritoriji Republike Srpske, sa ukupno između četiri i pet hiljada muškaraca, zaključno sa julom 1992. godine.2157 Takođe je priznalo napore gospodina Mladića da razoruža i raspusti te jedinice i grupe, navodeći:
na dan 28. jula 1992, Mladić je naredio razoružanje svih paravojnih formacija, grupa i pojedinaca na teritoriji Republike Srpske do 15. avgusta 1992. godine, kako bi sve oružane formacije i pojedince stavio pod jedinstvenu komandu VRS.2158
660. Nijedan razuman presuditelj ne bi ignorisao stalne pokušaje gospodina Mladića i njegove VRS da iskorene paravojne formacije, uključujući i dela koja su navodno počinile te iste paravojne formacije, koje su imenovane kao učesnici u Sveobuhvatnom UZP-u.2159 Gospodin Mladić se nije mogao boriti za iskorenjivanje srpskih paravojnih formacija, istovremeno doprinoseći njihovim akcijama i na taj način značajno doprinoseći navodnom zajedničkom cilju, baš kroz te paravojne formacije.2160 Slažem se sa Odbranom da Pretresno veće nije dalo dovoljnu težinu mnogim naredbama gospodina Mladića prema podređenima, da razbiju, razoružaju i likvidiraju srpske paravojne grupe i uhapse one koji su počinili zločine.2161 Na primer:
i. U svojoj naredbi od 30. jula 1992, gospodin Mladić je naredio da se svim paravojnim formacijama sa časnim namerama ponudi da se pridruže VRS-u, a oni koji to odbiju ili „vrše nedela, pljačke ili druga krivična dela“, treba da budu „razoružani, uhapšeni i procesuirani“;2162


2154 Videti T. 25. avgust 2020. str. 51.
2155 Videti T. 25. avgust 2020. str. 51.
2156 Videti T. 25. avgust 2020. str. 51, 52.
2157 Videti prvostepenu presudu, stav 3855; T. 25. avgust 2020. str. 52.
2158 Videti prvostepenu presudu, stav 3855; T. 25. avgust 2020. str. 52.
2159 Videti T. 25. avgust 2020. str. 52.
2160 Videti T. 25. avgust 2020. str. 52.
2161 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 309, 310; prvostepena presuda, stavovi 3840, 3847, 3852, 4419, pozivajući se na Dokaze P5112 (Mladićevo naređenje da se razoružaju sve paravojne formacije, 28. jul 1992), P5116 (Mladićevo naređenje o izveštajima o razoružanju paravojnih formacija, 17. avgust 1992), D1499 (Naređenje Mladića komandama Korpusa VRS u vezi sa disciplinom, 22 maj 1993); T. 25. avgust 2020. str. 52.
2162 Videti Dokaz P5112, str. 3 (naglašeno).
 
11821
ii. U svojoj naredbi od 17. avgusta 1992, g. Mladić je naredio korpusima VRS da podnose izveštaje o razoružanju paravojnih formacija u njihovim zonama odgovornosti;2163
iii. U svojoj naredbi od 22. maja 1993, g. Mladić je odredio disciplinske mere za nedolično ponašanje i naveo da će paravojne grupe „biti uhapšene i eliminisane, a u slučaju otpora, fizički likvidirane“.2164
661. Pristup gospodina Mladića da ne toleriše bilo kakve akcije ili postojanje paravojnih grupa, potkrepljen je raznim sastancima evidentiranim u sveskama koje su mu pripisane.2165 Mladićevo protivljenje postojanju i aktivnostima paravojnih grupa evidentirano je i dokumentovano tokom čitavog perioda od kako je došao u Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, do kraja navodnog Sveobuhvatnog UZP-a 1995. godine.2166
662. Umesto da donese zaključke u korist gospodina Mladića prema direktnim dokazima o njegovom protivljenju paravojnim formacijama, Pretresno veće je pokušalo da nekako prikaže nepostojeće veze i ostavi utisak da je sa VRS pokušao da ostvari zajedničke zločinačke ciljeve, kroz dvosmislenu terminologiju zasnovanu na posrednim dokazima, koju je nemoguće pravilno analizirati prema članu 7(3) Statuta MKSJ-a, koristeći reči poput „delovao u saradnji“, „radio koordinirano“ i „radio u saradnji“ sa jedinicama VRS.2167
663. Međutim, direktni dokazi pokazuju nešto drugo. Na primer, elitnu jedinicu VRS-a, koja je bila direktno potčinjena gospodinu Mladiću, 65. zaštitni puk, on lično je poslao u Ilidžu i angažovao ih da se obračunaju sa paravojnom grupom. Ovo se zasniva na svedočenju svedoka Vladimira Radojčića, u kojem je on izjavio da je pripadnika te paravojne grupe bilo više nego pripadnika vojne policije koji su bili na raspolaganju komandantu brigade, koji je tražio pomoć od gospodina Mladića da se izbori sa ovom grupom.2168
664. Izdata su mnoga naređenja za njihovo razoružanje i hapšenje, uključujući Dokaze P5112, P5116 i D1499, navedene u prvostepenoj presudi i opisane u gore navedenom stavu 660.2169 Samo onima koji nisu počinili zločine bilo je dozvoljeno da se potčine pravilima ratovanja i 

2163 Videti Dokaz P5116.
2164 Videti Dokaz D1499, str. 2 (naglašeno).
2165 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 309, br. 452 i tamo navedene reference; T. 25. avgust 2020. str. 52.
2166 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 310; T. 25. avgust 2020. str. 52, 53.
2167 Videti prvostepenu presudu, stavovi 3859, 3863, 3866, 3873; T. 25. avgust 2020. str. 53.
2168 Videti T. 26. jun 2014. str. 23055; T. 25. avgust 2020. str. 53.
2169 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 309, 310; prvostepena presuda, stavovi 3840, 3847, 3852, 4419, pozivajući se na Dokaze P5112 (Mladićevo naređenje da se razoružaju sve paravojne formacije, 28. jul 1992), P5116 (Mladićevo naređenje o izveštajima o razoružanju paravojnih formacija, 17. avgust 1992), D1499 (Naređenje Mladića komandama Korpusa VRS u vezi sa disciplinom, 22. maj 1993); T. 25. avgust 2020. str. 53.
 
11820
podvrgnu vojsci, i oni su bili odvojeni, raspoređeni u različite jedinice kako ne bi radili zajedno.2170 Stav VRS-a i gospodina Mladića po pitanju paravojnih formacija je bio „da su patriotski motivi gore pomenutih pojedinaca sporedni, a nezakonito bogaćenje i pljačka jedini razlozi njihovog prisustva na tom području“.2171
(b) MUP

665. Pogrešan pristup Pretresnog veća najočigledniji je u upotrebi presuđenih činjenica i manjkave logike, da bi se utvrdilo da je gospodin Mladić imao komandu i kontrolu nad MUP-om.2172 Ova greška je najbolje ilustrovana u prvostepenoj presudi gde Pretresno veće priznaje da ne može praviti razliku između radnji i zločina koje su počinili VRS ili pripadnici MUP-a i ostali, već ih umesto toga povezuje namećući im zajedničko ostvarivanje Sveobuhvatnog UZP-a.2173 Na primer, u stavu 4239 prvostepene presude, Pretresno veće je navelo:
mnoge od navedenih zločina počinili su pripadnici VRS, koji su bili pod operativnom komandom jednog od korpusa, i na kraju Glavnog štaba VRS-a. Mnoga druga krivična dela počinili su pripadnici MUP-a, bilo pod operativnim nadzorom VRS-a ili pod nadzorom MUP-a. Neke zločine počinili su pripadnici [Teritorijalne odbrane], pod nadzorom [Ministarstva odbrane] bosanskih Srba. Zločine su takođe činile i paravojne grupe potčinjene VRS-u ili MUP-u.2174
666. Pretresno veće je u sudskoj praksi izumelo potpuno novi vid odgovornosti za komandovanje i kontrolu - „operativni nadzor“.2175 Na osnovu čega u zakonu i sudskoj praksi on proizilazi? Pretresno veće po ovom pitanju ćuti.2176 Dokazi koji govore suprotno ne ćute.2177
667. Pre svega, primećujem da su podneti dokazi kojima se pobijaju presuđene činjenice u pogledu komandovanja i kontrole.2178 Drugo, zapis je prepun pouzdanih i verodostojnih dokaza da koordinirano delovanje MUP-a sa VRS nije dovelo do ponovnog potčinjavanja, pod komandom vojske.2179 To uključuje svedočenje svedoka veštaka Tužilaštva, svedoka Teunensa.2180 Svedok Teunens je u izjavi rekao:
 

Foto: Tanjug/AP





2170 Videti T. 25. avgust 2020. str. 53.
2171 Videti T. 25. avgust 2020. str. 54 (naglašeno).
2172 Uporediti Mladićev žalbeni podnesak, st. 218-221 sa prvostepenom presudom, st. 3794. Videti T. 25. avgust 2020. str. 54.
2173 Videti T. 25. avgust 2020. str. 54.
2174 Videti takođe T. 25. avgust 2020. str. 54.
2175 Videti T. 25. avgust 2020. str. 55.
2176 Videti T. 25. avgust 2020. str. 55.
2177 Videti T. 25. avgust 2020. str. 55.
2178 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 218; T. 25. avgust 2020. str. 55.
2179 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 221; T. 25. avgust 2020. str. 55.
2180 Videti T. 10. decembar 2013. str. 20615-20617; T. 25. avgust 2020. str. 55.
 
11819

kada jedinica A i jedinica B moraju da koordiniraju svoje operacije, ne postoji odnos podređenosti između jedinice A i jedinice B. Međutim, iznad ove dve jedinice, naravno, postoji komandant koji naređuje i upućuje kako će ove dve jedinice koordinirati svoje operacije.2181
668. Dokazi su pokazali da su u svakom trenutku, efikasna kontrola, izveštavanje i disciplina jedinica MUP-a, ostali u nadležnosti komandanta MUP-a i Ministarstva.2182
669. Na osnovu ovih dokaza o MUP-u i u skladu sa zahtevima principa in dubio pro reo, bilo je nerazumno, pa samim tim i greška Pretresnog veća, da utvrdi da je gospodin Mladić delio nameru MUP-a ili da je doprineo zajedničkoj zločinačkoj svrsi Sveobuhvatnog UZP-a, delovanjem preko MUP-a.2183
4. Legitimni vojni ciljevi VRS
670. Pretresno veće je pogrešilo u zaključcima, povezujući legitimne aktivnosti gospodina Mladića sa političkim ciljevima političara.2184 Pretresno veće je utvrdilo da je gospodin Mladić mogao da utiče na političko rukovodstvo.2185 Ipak, u isto vreme, ukazivalo je i na dokaze da je gospodin Mladić neprekidno bio izložen uticaju političkog rukovodstva.2186 Pretresno veće je selektivno odabralo izjave autsajdera UN-a, koji su tumačeći ponašanje gospodina Mladića često bili međusobno kontradiktorni.2187
671. Na primer, iako se Pretresno veće oslanjalo na svedoka Vilsona,2188 i koristilo i preterano pojednostavljivalo na drugim mestima u prvostepenoj presudi postojanje Vrhovne komande za sve zadatke i ciljeve oružane borbe, isti dokument koji je korišćen tokom celog postupka donošenja prvostepene presude, Dokaz P338, jasno govori da je Glavni štab VRS-a g. Mladića formulisao sopstvene vojne zadatke, tj. sedam ukupnih vojnih ciljeva, umesto šest strateških ciljeva, koje su formulisali političari.2189 Sedam ukupnih vojnih ciljeva su bili sledeći:
i. „odbrana srpskog naroda od genocida, od strane muslimansko-hrvatskih snaga“;
ii. „zaštita imovine i kulturne baštine srpskog naroda“;

2181 T. 10. decembar 2013. str. 20616.
2182 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 221, br. 327 i tamo navedene reference; T. 25. avgust 2020. str. 55.
2183 Videti T. 25. avgust 2020. str. 55.
2184 Videti T. 25. avgust 2020. str. 55, 56.
2185 Videti prvostepenu presudu, stav 4474; Mladićev žalbeni podnesak, stav 204; T. 25. avgust 2020. str. 56.
2186 Videti prvostepenu presudu, stav 4466, 4472-4474; T. 25. avgust 2020. str. 56.
2187 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 204; T. 25. avgust 2020. str. 56.
2188 Videti prvostepenu presudu, stav 4473; T. 25. avgust 2020. str. 56.
2189 Videti Dokaz P338 (Izveštaj o analizi borbene gotovosti i aktivnosti VRS-a 1992. godine, 5. april 1993), str. 159; T. 25. avgust 2020. str. 56.
 
11818

iii. „oslobađanje teritorija koje su naše i koje pripadaju [srpskom narodu] istorijskim pravom rođenja“;
iv. „nanošenje najvećih mogućih gubitaka muslimansko-hrvatskim snagama, kroz neutralisanje i uništavanje njihovog osoblja i borbenih sredstava“;
v. „neutralizacija objekata na neprijateljskoj teritoriji ili njihovo uništavanje“;
vi. „suprotstavljanje neprijateljskim snagama preko širokog područja na svim bojnim poljima bivše Bosne i Hercegovine“; i
vii. „postepena erozija neprijateljske ofanzivne moći, odnosno razbijanje njihovih snaga i preuzimanje inicijative i stvaranje uslova za odlučne ofanzivne operacije u cilju poraza njihovih snaga i proterivanja sa područja koja su oduvek pripadala [srpskom narodu], istovremeno sprečavajući velike gubitke u [srpskim] redovima”.2190
672. Nije im bilo pripojeno nikakvo zlonamerno značenje.2191 To su jednostavno bili formulisani legitimni vojni zadaci.2192
673. prvostepena presuda, pored spekulativnih narativa, ne sadrži zaključke niti važnu analizu da li su politički strateški ciljevi ili A/B varijante dokumenata, bili kriminalni per se.2193 drugostepena presuda u slučaju Perišić navodi na zaključak da sprovođenje strateških ciljeva Republike Srpske nije podrazumevalo sistematsko počinjenje zločina.2194
674. Samo citiranje i špekulisanje o ciljevima političke prirode ne zadovoljava standard za dokaze, dovoljan da bi se utvrdilo postojanje zajedničkog zločinačkog plana.2195 Prema drugostepenoj presudi u slučaju Martić, političke namere nisu dovoljne da bi se ostvario udruženi zločinački poduhvat.2196





2190 Videti Dokaz P338 (Izveštaj o analizi borbene gotovosti i aktivnosti VRS-a 1992. godine, 5. april 1993), str. 159.
2191 Videti T. 25. avgust 2020. str. 56.
2192 Videti T. 25. avgust 2020. str. 56.
2193 Videti T. 25. avgust 2020. str. 56, 57.
2194 Videti Perišić drugostepenu presudu, stavovi 100-102; Mladićev žalbeni podnesak, stav 243; T. 25. avgust 2020. str. 57.
2195 Videti T. 25. avgust 2020. str. 57.
2196 Videti Martić drugostepenu presudu, stavovi 123, 124; T. 25. avgust 2020. str. 57.
 
11817

Foto: Tanjug/AP


675. U stavu 3707 prvostepene presude, vidi se odsustvo bilo kakve korelacije ili identične agende između gospodina Mladića i VRS-a s jedne strane i političkih vlasti s druge, a kamoli zajedničkog kriminalnog cilja.2197 Pretresno veće je navelo:
Na sastanku sa Karadžićem, Krajišnikom i komandantima korpusa, 8. novembra 1992. godine, Mladić je primetio da je Krajišnik izjavio da „[imamo] nesrazmerno angažovanje vojske u odnosu na strateške ciljeve. Nismo postigli: Neretvu, more i područje Podrinja. Postigli smo: Koridor i razdvajanje sa muslimanima.2198
676. Umesto da analizira jasnu razliku između političkih i vojnih ciljeva, prvostepenoj presudi nedostaju odgovarajuća analiza i primena principa in dubio pro reo.2199
677. Obavljanje rutinskih poslova u izolaciji, nedovoljno je da bi se utvrdila krivica i to ne može zameniti neophodne actus reus ili mens rea u smislu Sveobuhvatnog UZP-a.2200 Pretresno veće nije uspelo da objasni kako je obavljanje rutinskih vojnih dužnosti gospodina Mladića zapravo uticalo i kako je značajno doprinelo aktivnostima počinilaca tokom obavljanja zločina u cilju postizanja zajedničkog cilja.2201 Bez takve analize, Pretresno veće nije moglo da artikuliše do koje mere je gospodin Mladić bio umešan u zločine počinjene u cilju ostvarivanja navodnog zajedničkog cilja.2202 Smatram da je došlo do očigledne greške u obrazloženju zaključka Pretresnog veća da je gospodin Mladić dao značajan doprinos Sveobuhvatnom UZP-u.2203 Dalje napominjem da je, prema drugostepenoj presudi u slučaju Perišić, potvrđeno da je VRS organizacija koja sama po sebi nije kriminalna i koja preduzima zakonite borbene aktivnosti.2204 S tim u vezi, Žalbeno veće MKSJ u slučaju Perišić „podvlači da je VRS učestvovala u zakonitim borbenim aktivnostima i da to nije bila čisto zločinačka organizacija“.2205
678. Čak i vrlo kontroverzna doktrina udruženog zločinačkog poduhvata podrazumeva da je gospodin Mladić  morao dati značajan doprinos zločinima, što podrazumeva doprinos optuženog zajedničkom cilju.2206 Kako su postupci i ponašanje gospodina Mladića, koji je obavljao svoje rutinske dužnosti vojnog zapovednika, opipljivo uticali na zločine počinjene u cilju postizanja




2197 Videti T. 25. avgust 2020. str. 57.
2198 Prvostepena presuda, stav 3707.
2199 Videti T. 25. avgust 2020. str. 57.
2200 Videti T. 25. avgust 2020. str. 57, 58.
2201 Videti T. 25. avgust 2020. str. 58.
2202 Videti T. 25. avgust 2020. str. 58.
2203 Videti T. 25. avgust 2020. str. 58.
2204 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 206, br. 308, pozivajući se na drugostepenu presudu u slučaju Perišić, stavovi 57-69; T. 25. avgust 2020. str. 58.
2205 Perišić drugostepena presuda, stav 57.
2206 Videti drugostepenu presudu u slučaju Brđanin, stav 430; T. 25. avgust 2020. str. 58.
 
11816
zajedničkog cilja, ostaje potpuno neodgovoreno.2207 Ovo je greška.2208
679. Pretresno veće je ignorisalo razumne komentare i govore gospodina Mladića na 16. zasedanju Skupštine, kada je on prvi put dobio titulu u VRS, kada je izjavio: „mi ne želimo rat protiv muslimana kao naroda ili protiv Hrvata kao naroda“.2209 Ovo je rečeno nakon što je Karadžić proglasio šest strateških ciljeva, i tad je jasno objašnjeno da će se u rat ulaziti samo kada budu napadnuti i uvek protiv boraca, a ne protiv civila, što je legitiman stav.2210

680. Naredbe Glavnog štaba VRS predstavljene u dokazima, posebno one od strane gospodina Mladića, bile su u potpunosti zakonite i legitimne.2211 Bile su specifične do te mere da se mogu protumačiti kao da su vojne prirode.2212 Njihova svrha ni na koji način ne može biti povezana sa bilo kojim zločinačkim planom ili ciljem.2213 Na primer:
i. U Direktivi Glavnog štaba VRS od 6. juna 1992, gospodin Mladić je pružio najnovije informacije o vojnom i političkom razvoju događaja, dao uputstva o daljim vojnim akcijama koje je potrebno preduzeti i, između ostalog, ukazao na cilj da se osigura bezbednost vazduhoplova koji donose humanitarnu pomoć i obezbedi normalno snabdevanje civilnog stanovništva hranom i lekovima;2214
ii. Gospodin Mladić je 23. juna 1992. godine izdao Direktivu Glavnog štaba VRS u vezi sa proširenjem koridora između Romanije i Semberije i oslobađanjem puteva u centralnom vodotoku reke Drine;2215
iii. Pismo Glavnog štaba VRS od 17. oktobra 1993, koje je potpisao g. Mladić, odnosilo se na nedostatak kontrole srpskih snaga nad ilegalnim prebacivanjem ljudi i robe, uključujući prelazak linije fronta izbeglica koje su dolazile sa teritorije pod kontrolom neprijatelja i omogućavanje njima i licima iz mešovitih brakova da putuju kroz Republiku Srpsku;2216
iv. Gospodin Mladić je 16. aprila 1994, primetivši pažnju globalnih medija, naredio da se bolje postupa sa civilima i ratnim zarobljenicima u Goraždu, da su „okrutni postupci 
2207 Videti T. 25. avgust 2020. str. 58.
2208 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 235; T. 25. avgust 2020. str. 58.
2209 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 325, br. 475, pozivajući se na Dokaz P431, str. 33 (naglašeno); T. 25. avgust 2020. str. 58, 59.
2210 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 326; T. 25. avgust 2020. str. 59.
2211 Videti, npr, Dokaze P474; P3673; P4145; D187; D726; D1514; T. 25. avgust 2020. str. 59.
2212 Videti T. 25. avgust 2020. str. 59.
2213 Videti T. 25. avgust 2020. str. 59.
2214 Videti Dokaz P474. 2215 Videti Dokaz P3673. 2216 Videti Dokaz P4145.
 
11815
strogo zabranjeni, kao i zlostavljanje i fizičko uništavanje civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika i članova međunarodnih organizacija“, i da „sa svim ratnim zarobljenicima treba postupati u skladu sa međunarodnim ratnim pravom“;2217
v. Naredbom Glavnog štaba VRS od 14. maja 1993, gospodin Mladić je zahtevao, između ostalog, nesmetan prolazak humanitarne pomoći i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, uključujući Ženevske konvencije;2218
vi. Naredbom Glavnog štaba VRS od 16. juna 1993, gospodin Mladić je naredio da ispostave na svim nivoima moraju osigurati dostavu humanitarne pomoći i omogućiti slobodu kretanja svim međunarodnim humanitarnim organizacijama;2219 i
vii. Naredbom Glavnog štaba VRS od 28. novembra 1992, gospodin Mladić je zahtevao, između ostalog, da muslimansko stanovništvo u određenim selima bude zaštićeno od nasilja, jer je izrazilo lojalnost prema Republici Srpskoj.2220
681. Počevši od naredbe izdate 6. juna 1992. godine, nakon preuzimanja komande nad VRS-om, gospodin Mladić je neprekidno insistirao da se treba pridržavati Ženevskih konvencija i pravilno postupati sa civilima i ratnim zarobljenicima.2221 Ove naredbe ukazuju na to da je gospodin Mladić naređivao svojim podređenima da se pridržavaju međunarodnog prava i nije im naređivao da ispunjavaju bilo kakve zajedničke kriminalne ciljeve.2222
682. S obzirom na to da je Pretresno veće potpuno zanemarilo ovaj direktni dokaz zakonitih naredbi g. Mladića, Žalbeno veće je dužno da interveniše u mens rea analizi Pretresnog veća, jer ovaj neposredni, važan dokaz nije dobio dovoljnu težinu.2223
5. Zaključak
683. Iz ovih razloga, ja bih ukinula osuđujuće presude Pretresnog veća u vezi sa Sveobuhvatnim UZP-om i odobrila bih Osnov 3 žalbe gospodina Mladića.




2217 Videti Dokaz D187. 2218 Videti Dokaz D726. 2219 Videti Dokaz P5219. 2220 Videti Dokaz D1514.
2221 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 311, 312, pozivajući se na, između ostalog, Dokaz P474; T. 25. avgust 2020. str. 59.
2222 Videti T. 25. avgust 2020. str. 59.
2223 Videti T. 25. avgust 2020. str. 59.
 
11814

Foto: Tanjug/AP/printscreen



D. Osnov 4 – UZP u Sarajevu
684. Gospodin Mladić tvrdi, između ostalog, da je Pretresno veće pogrešilo zaključivši da je Tribunal nadležan za krivično delo terora.2224 Primećujem da se argument g. Mladića od početka fokusira na činjenicu da se kriminalizacija terora nije mogla smatrati delom međunarodnog običajnog prava tokom perioda na koji se odnosi optužnica. On ne osporava zaključak da je postojao običaj zabrane terora.2225
685. Pravni osnov na koji se Pretresno veće pozvalo smatrajući da je nadležno za krivično delo terora, nalazi se u stavu 3185 prvostepene presude, gde je zaključeno da je „Žalbeno veće MKSJ potvrdilo da je Tribunal je nadležan za ovo krivično delo“ i navedena su dva slučaja koja potkrepljuju ovaj zaključak - drugostepena presuda u slučaju Galić i drugostepena presuda u slučaju D. Milošević.2226
686. Žalbeno veće u slučaju Galić, prvostepeno je priznalo primedbe generalnog sekretara UN da se „od Međunarodnog suda očekuje da primenjuje „pravila međunarodnog humanitarnog prava koja su, van svake sumnje, deo običajnog prava“.“2227 Žalbeno veće MKSJ-a je zatim objasnilo važnost forenzičke analize sudske prakse, kako bi se izbeglo mešanje običaja zabrane određenog ponašanja i običaja koji takvo ponašanje kriminalizuje.2228 To je navelo zato što „u većini slučajeva, odredbe povelja predviđaju samo zabranu određenog ponašanja, a ne i njegovu kriminalizaciju, ili sama odredba povelje ne definiše dovoljno detaljno elemente zabrane kriminalizovanog ponašanja“.2229
687. Nakon razmatranja domaće prakse, kako bi se utvrdilo da li postoji dovoljna državna praksa kojom bi se definisala norma međunarodnog običajnog prava za kriminalizaciju terora, Žalbeno veće MKSJ-a je u slučaju Galić utvrdilo da se na osnovu državne prakse može definisati pojedinačna krivična odgovornost.2230 Ukazalo je na šest država koje se oslanjaju  na državnu praksu: Obala Slonovače, Čehoslovačka, Etiopija, Holandija, Norveška i Švajcarska.2231 Druge države na koje je ukazalo – Irska, Bangladeš, Sjedinjene Države, Kina i bivša Jugoslavija – pomnijim uvidom, zapravo, nisu kriminalizovale teror, pa se ne može reći da postoji dokaz 
2224 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stavovi 336-349; Mladićev sažetak odgovora, stavovi 67-69; T. 25. avgust 2020. str. 60-64; T. 26. avgust 2020. str. 66-68.
2225 Videti Mladićev žalbeni podnesak, stav 341; T. 25. avgust 2020. str. 60.
2226 Videti prvostepenu presudu, stav 3185, br. 13183, pozivajući se na drugostepenu presudu u slučaju Galić, stavovi 87-90, D. Milošević drugostepena presuda, stav 30; T. 25. avgust 2020. str. 60.
2227 Videti Galić drugostepenu presudu, stav 81 (emphasis added); T. 25 August 2020 p. 61.
2228 Videti Galić drugostepenu presudu, stav 83; T. 25. avgust 2020. str. 61.
2229 Videti Galić drugostepenu presudu, stav 83; T. 25. avgust 2020. str. 61.
2230 Videti Galić drugostepenu presudu, stav 92; T. 25. avgust 2020. str. 61.
 
11813
državne prakse u tom pogledu.2232 Stoga je na osnovu šest, ili u najboljem slučaju 12 država, Žalbeno veće MKSJ-a u slučaju Galić van svake sumnje zaključilo da je kršenje zabrane terora na način koji odgovara dodatnim protokolima Ženevskih konvencija doveo do pojedinačne krivične odgovornosti, prema međunarodnom običajnom pravu.2233 Sudija Šomburg se nije složio,2234 zaključivši da, iako je zabrana krivičnog dela terora nesporno bila deo međunarodnog krivičnog prava,2235 kažnjavanje u tom slučaju nije bilo podržano dovoljnom državnom praksom u vreme kada je Galić počinio svoja krivična dela, pa prema tome pojedinačna krivična odgovornost nije mogla biti po ovom osnovu vezana za Galića.2236
688. Žalbeno veće MKSJ-a u slučaju D. Milošević oslanjalo se na drugostepenu presudu u slučaju Galić da bi zaključilo da je Tribunal nadležan za krivično delo terora, jer je njegova kriminalizacija bila deo međunarodnog običajnog prava.2237 Sudija Liju je imao protivno mišljenje drugostepenoj presudi u slučaju D. Milošević.2238 On je potvrdio analizu drugostepene presude sudije Šomburga u slučaju Galić i zaključio da se običaj kojim se kriminalizuje teror nije mogao uspostaviti zbog nedostatka dovoljne državne prakse.2239 Podržavam analizu sudije Lijua i sudije Šomburga i pridružujem im se u zaključku da se nije mogao uspostaviti običaj kojim se kriminalizuje teror zbog odsustva dovoljne državne prakse u vreme relevantno za Optužnicu.
689. Važno je i poučno razmotriti pristup Žalbenog veća državnoj praksi u slučaju Galić u svetlu presude u slučaju Kontinentalnog šelfa Severnog mora.2240 U ovom slučaju, Međunarodni sud pravde utvrdio je da državna praksa može dokazivati neki običaj samo ako je „i obimna i potpuno uniformna“.2241 Shodno tome, tamo gde državna praksa nije zaključna, ne može se ni utvrditi neki običaj.2242
690. Među šest država na koje je Žalbeno veće u slučaju Galić ukazalo, koje su kriminalizovale teror u to vreme, nije bilo nijedne od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN,
2231 Videti Galić drugostepenu presudu, stavovi 94, 95; T. 25. avgust 2020. str. 61.
2232 Videti Galić drugostepenu presudu, stavovi 94-96; T. 25. avgust 2020. str. 61.
2233 Videti Galić drugostepenu presudu, stav 96; T. 25. avgust 2020. str. 62.
2234 Videti Galić drugostepenu presudu, Izdvojeno i delimično protivno mišljenje sudije Šomburga, stavovi 9-13; Mladićev žalbeni podnesak, stav 68; T. 25. avgust 2020. str. 61.
2235 Videti Galić drugostepenu presudu, Izdvojeno i delimično protivno mišljenje sudije Šomburga, stavovi 7, 19. 2236 Videti Galić drugostepenu presudu, Izdvojeno i delimično protivno mišljenje sudije Šomburga, stavovi 2, 4-24. 2237 Videti D. Milošević drugostepenu presudu, stav 30; T. 25. avgust 2020. str. 62.
2238 Videti D. Milošević drugostepenu presudu, Delimično protivno mišljenje sudije Lijua Dakuna, stavovi 1-13; T. 25. avgust  2020. str. 62.
2239 Videti D. Milošević drugostepenu presudu, Delimično protivno mišljenje sudije Lijua Dakuna, stavovi 1-13; T. 25. avgust  2020. str. 62.
2240 Videti Kontinentalni šelf Severnog mora, Presudu, 20. februar 1969, Izveštaji MSP-a 1969, str. 3 („Presuda u vezi sa Kontinentalnim šelfom Severnog mora“); T. 25. avgust 2020. str. 62.
2241 Videti Kontinentalni šelf Severnog mora, Presudu, stav 74; T. 25. avgust 2020. str. 62.
2242 Videti T. 25. avgust 2020. str. 62.
 
11812
nijedne locirane u Aziji, Amerikama ili Okeaniji.2243 Nije postojalo zajedničko pravo niti drugi pravni sistemi.2244 Državna praksa iz ovih šest država koja se pominje u drugostepenoj presudi u slučaju Galić nedovoljan je dokaz ustaljene prakse, opsežne prakse, ili uniformne prakse, kako je zahtevala Presuda u slučaju Kontinentalnog šelfa Severnog mora.2245 Po mom mišljenju, zaključak u drugostepenoj presudi u predmetu Galić očigledno je nedovoljan da pokaže da je kriminalizacija terora van svake sumnje bila deo međunarodnog običajnog prava u to vreme.2246
691. Četvrti uslov, kako ga je postavilo Žalbeno veće MKSJ-a u Odluci u slučaju Tadić od 2. oktobra 1995, glasi: „kršenje pravila mora podrazumevati, prema međunarodnom običajnom pravu, individualnu krivičnu odgovornost osobe koja krši pravilo“ – na šta su se sudije Šomburg i Liju pozvali u svojim neslaganjima u drugostepenoj presudi u slučaju Galić i u drugostepenoj presudi u slučaju D. Milošević.2247 Gospodin Mladić tvrdi da drugostepena presuda u slučaju Galić nije uspela da utvrdi takav običaj.2248 Slažem se. Tome u prilog ide i izdvojeni stav sudije Šomburga u drugostepenoj presudi u slučaju Galić, kao što sam navela gore u stavu 687,  kao i protivljenje sudije Lijua u drugostepenoj presudi u slučaju D. Milošević, gde on navodi da, prema njemu, „nema osnova da se utvrdi da je zabrana zločina terorizma van svake sumnje bila kriminalizovana prema međunarodnom običajnom pravu u vreme relevantno za Optužnicu“.2249 Na osnovu toga, nalazim sigurne razloge da u tom pogledu odstupim od drugostepene presude u predmetu Galić.
692. Sada ću se osvrnuti na uticaj koji je Pretresno veće imalo na slučaj gospodina Mladića uvažavanjem drugostepene presude u predmetu Galić. Kao što je prikazano u stavu 3185 prvostepene presude, Pretresno veće se oslanjalo na pogrešnu pravnu osnovu ponuđenu drugostepenom presudom u slučaju Galić za kriminalizaciju terora.2250 Na grešku u drugostepenoj presudi u slučaju Galić, Odbrana je ukazala na suđenju, ali Pretresno veće nije uspelo da se pozabavi tim pitanjem i zaključilo je da „u podnescima Odbrane nema ničega što bi moglo navesti na odstupanje od ustaljene sudske prakse“.2251 Da je Pretresno veće sprovelo bilo koji oblik pravne analize, ne bi se moglo van svake sumnje uveriti
2243 Videti Galić drugostepenu presudu, stavovi 94-97; T. 25. avgust 2020. str. 62.
2244 Videti T. 25. avgust 2020. str. 62.
2245 Videti T. 25. avgust 2020. str. 62, 63.
2246 Videti T. 25. avgust 2020. str. 63.
2247 Videti Galić drugostepenu presudu, stav 91; Galić drugostepena presuda, Izdvojeno i delimično protivno mišljenje sudije Šomburga, stav 5; D. Milošević drugostepena presuda, Delimično protivno mišljenje sudije Lijua Dakuna, stav 2; Tadić Odluka od 2. oktobra 1995, stav 94; T. 25. avgust 2020. str. 63.
2248 T. 25. avgust 2020. str. 63.
2249 Videti D. Milošević drugostepenu presudu, Delimično protivno mišljenje sudije Lijua Dakuna, stav 1.
2250 Videti T. 25. avgust 2020. str. 63.
2251 Videti prvostepenu presudu, stav 3185; T. 25. avgust 2020. str. 63.
 
11811
da je kriminalizacija terora bila deo međunarodnog običajnog prava tokom perioda podizanja optužnice protiv gospodina Mladića.2252
693. Generalni sekretar UN je jasno stavio do znanja da princip nullum crimen sine lege zahteva od Tribunala da primenjuje pravila koja su van svake sumnje bila deo običajnog prava u vreme predmetnog krivičnog dela.2253 Kriminalizacija terora ne prelazi ovaj prag.2254 Stoga smatram da je Pretresno veće pogrešilo kada se oslonilo na zaključke iz drugostepene presude u slučaju Galić smatrajući da bi moglo imati jurisdikciju nad krivičnim delom terora, prema članu 3 Statuta MKSJ-a.
694. Iz gore navedenih razloga, ja bih odobrila Osnov 4. Razmatranja u vezi sa zločinom terora nije trebalo da budu deo analize koja se odnosi na UZP u Sarajevu.
 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Ubili mi unuka i uništili kuću"! "Crna udovica" naručila ubistvo muža, a sada se oglasio on: "Presudili su mu mučki, sa leđa"
Istraga u toku

"Ubili mi unuka i uništili kuću"! "Crna udovica" naručila ubistvo muža, a sada se oglasio on: "Presudili su mu mučki, sa leđa"

Telo Dejana P. (33) pronađeno je u zapaljenom automobilu u avgustu prošle godine u Majdanpeku. Iako se najpre mislilo da je nastradao u saobraćajnoj nesreći, tri meseca nakon istrage otkriveno je da je Dejan zapravo ubijen, a pojavile su se sumnje da je u zločin umešana njegova supruga Slađana P. (25) i dvojica mladića - S. M. (25) i maloletnik (17).

01.05.2024

16:18

Sport

Hoće li Nađ biti trener Partizana i naredne sezone? (ANKETA)
Partizan

Hoće li Nađ biti trener Partizana i naredne sezone? (ANKETA)

Trener fudbalera Partizana Albert Nađ imenovan je pre dva dana za šefa stručnog štaba crno-belih i tom prilikom potpisao je ugovor na godinu i po dana. Međutim, to suštinski ne mora ništa da znači i od više faktora zavisi koliko će se Nađ zaista zadržati na poslu o kojem je sanjao.

01.05.2024

14:01

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija

Crnotravci, gde ste, da ste! Srećan praznik!
I dunđeri i neimari

Crnotravci, gde ste, da ste! Srećan praznik!

Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.

01.05.2024

08:15