On je upitao zbog čega EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha
Istraživač na Kembridž univerzitetu Timoti Les smatra da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom.
- Šta znači kada EU u jednom trenutku prizna da njena politika prema Balkanu ne funkcioniše, a zatim počne da se ponovo zalaže za sprovođenje iste te politike? Da li je to znak optimizma ili očaja - upitao je Les u autorskom tekstu za beogradski Medija centar.
On je naveo da ovo pitanje postavlja zbog obnovljenog zalaganja političara širom Evrope da se još jednom pokuša proširenje EU.
Les je podsetio da je prošlog meseca Evropska komisija izdala novi strateški dokument u kojem se traži „povećano angažovanje" na Balkanu, te da je na zahtev Hrvatske, Savet Evrope održao vanrednu diskusiju u Briselu o načinu postupanja prema ovom regionu.
- Političari su takođe pokrenuli inicijativu za omogućavanje integracije Albanije i Sjeverne Makedonije. Njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas posetio je obe države i zahtevao pokretanje pregovora o članstvu u junu. Portugalija kao predsedavajuća država EU objavila je predlog za rešavanje spora između Skoplja i Bugarske povodom pitanja da li su Makedonci zapravo Bugari. Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji zahtevao je da se zahtevi Albanije i Severne Makedonije za članstvo u EU razdvoje kako bi bar jedna od njih mogla da nastavi pregovore. Austrija, Češka Republika i Slovenija izdale su izjavu kojom podržavaju zahtev Severne Makedonije za članstvo u EU, a holandska vlada se više ne protivi nastavku integracije Albanije - naveo je Les.
On je naglasio da je sve ovo dosledno zvaničnoj politici EU prema Balkanu tokom poslednjih dvadeset godina koja posmatra integraciju ovog regiona kao način za rešavanje otvorenih etničkih problema.
- Smatra se da nagrada u vidu konačnog članstva u EU podstiče pozitivan proces unutrašnjih reformi koje podrazumevaju demokratiju, vladavinu prava i dovoljan stepen napretka da bi se smirile skrivene etničke tenzije. Ukoliko problemi podeljenih nacija i dalje ostanu aktuelni, smatra se da bi članstvo trebalo da ih reši integrisanjem regiona u veći entitet bez unutrašnjih granica, u kome će Albanci, Hrvati i Srbi moći da ostvare svojevrsno nacionalno ujedinjenje - ocenio je Les.
Ipak, dodao je on, direktan pokretač ovog obnovljenog pokušaja integracije Balkana nije nada, već panika koju podstiče „slovenački non pejper".
- Posle objavljivanja tog dokumenta, političari u čitavoj EU su jedan za drugim osudili njegove osnovne ideje. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel diskusiju o novim granicama opisao je kao 'opasnu i neprihvatljivu'. U Evropskom parlamentu, Viola Fon Kramon-Taubadel odbacila je 'ideje etničke podele i otcepljenja'. Miroslav Lajčak je izjavio da se promenama granica rizikuje 'rat u regionu'. Da bi se sve to sprečilo, političari su još jednom odlučili da obnove dugoročnu politiku EU o integraciji Balkana koji, po njihovom uverenju, može da spreči navodno zlo nacionalizma - istakao je Les.
Foto: Public
Kao što je objašnjeno u strateškom dokumentu Komisije, dodao je on, ovo se može postići ako sve uključene strane budu pokazale veću političku volju.
- Članice EU moraju da imaju više entuzijazma za ideju o integraciji Balkana. Države regiona kao što je Srbija moraju da ulože veće napore u ispunjavanje uslova EU tako što će rešiti pitanje statusa Kosova, uspostaviti demokratiju i vladavinu prava i uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU - naglasio je Les.
On je u tekstu za beogradski Medija centar naveo da je u svemu ovome čudno to što, i pored toga što ličnosti poput Borela insistiraju na novim pokušajima proširenja EU, njegov strateški dokument priznaje da data politika ne funkcioniše.
- Tačnije, u dokumentu se kaže da je proces proširenja blokiran 'složenim nizom uslova i procedura zbog kojih zapadni Balkan nikako da pobegne od svoje Sizifove sudbine'. Ovo je zaista tačno. Osam godina od pokretanja pregovora, najnaprednija država u regionu, Crna Gora, zatvorila je samo tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja EU, a posle nje sledi Srbija, sa dva od 35 poglavlja. Nasuprot tome, države Srednje Evrope započele su i završile proces za manje od četiri godine, od 1998. do 2002. godine. Štaviše, male su šanse da će ovaj zastoj biti prevaziđen. Region je paralisan nizom nerešenih nacionalnih problema koji sprečavaju njegovu integraciju u EU. BiH ne može da postane članica EU zbog toga što je proces integracije postao još jedno poprište u unutrašnjem političkom ratu u pogledu budućnosti - ili nepostojanja budućnosti ove zemlje - naveo je Les.
Prema njegovim rečima, Srbija ne može da dobije članstvo sve dok je u sukobu sa Briselom po pitanju spoljnih granica.
- EU kaže da Srbija isključuje Prištinu. Srbi se očigledno ne slažu i tvrde da je ovo na kraju važnije za njih nego ulazak u EU, te sklapaju savez sa nezapadnim silama kao što su Rusija i Kina. Priština se ne može nadati ulasku u EU zbog toga što je još nije priznalo pet članica EU - pojasnio je Les.
On je upitao zbog čega onda EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha, te zašto EU udvostručuje politiku koja je, po njenom sopstvenom priznanju, nemoguća misija?
- Jedini prihvatljiv zaključak koji se može doneti jeste da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom. Razlog za zastoj u integraciji su nerešeni problemi državnosti koji sprečavaju zemlje u regionu da ispune uslove za ulazak u EU. Međutim, kao što pokazuju reagovanja na slovenački 'non pejper', najglasnije se u EU čuju oni koji se aktivno protive rešavanju ovih problema menjanjem regionalnih granica - smatra Les.
U odsustvu navedenog, dodao je Les, oni ne mogu da učine ništa drugo do da pozivaju sve da pokažu više političke volje kako bi politika funkcionisala, te da će ako svako uloži više napora, kako tvrde, na kraju biti sve dobro.
- Drugačija vrsta organizacije EU mogla bi da ponudi alternativne opcije za ove dve koje su trenutno u okviru. Ako prepreku u integraciji predstavljaju razni uslovi EU za ulazak, EU bi mogla da ih ukine i da prizna region u njegovom neizmenjenom obliku, čime bi se problem prevazišao jednim potezom. Događaji se, međutim, odvijaju u suprotnom pravcu - ukazao je Les.
On je naveo da je po nalogu Francuske, EU pooštrila uslove za ulazak tako što je implementirala novu „metodologiju" proširenja koja postavlja visoke standarde za poštovanje „vladavine prava" - subjektivno definisane - i državama članicama dozvoljava da zaustave ili promene pravac procesa integracije ukoliko kandidati ne ispune te uslove.
Na ovaj način, istakao je on, Francuska može beskonačno da odgađa proširenje.
- Drugo, EU bi mogla da razvije svoj novi plan o regionalnom carinskom savezu i da podstakne lokalnu mini Šengen inicijativu kako bi uspostavila svojevrsni novi ekonomski ili politički entitet na Balkanu, čvrsto povezan sa EU. Ovo bi potencijalno moglo da umanji značaj spornih regionalnih granica i da omogući brži ekonomski razvoj.
Foto: fotomontaža
Međutim, ovakva promena u strateškom pristupu je malo verovatna, imajući u vidu trenutno stanje u EU - organizacije koja je konstantno na silaznoj putanji, čije je članstvo sve podeljenije i sukobljenije kada treba da se saglasi o bilo kojem suštinskom pitanju. U takvim okolnostima je teško zamisliti da će se EU složiti o bilo čemu u vezi sa Balkanom - ocenio je Les.
To bi, kaže on, moglo da ukaže na postojanje samo jedne dostupne opcije.
- Ako je proširenje EU zaista Sizifov posao, kao što tvrdi Komisija, onda je taj proces osuđen na propast. Međutim, ako jedino to stoji na putu idejama sadržanim u slovenačkom 'non pejperu', kao što njegovi kritičari izgleda veruju, kada politika integracije napokon bude prestala da važi, promene granica biće jedino što preostaje - zaključio je Les.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Indijske rafinerije očekuju novi pad isporuka ruske nafte tokom oktobra i novembra, pošto Kina sve agresivnije kupuje raspoložive ruske količine, rezerviše terete unapred i pristaje na više cene nego kupci iz Indije.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, to jest zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, otkrili su naučnici sa Državnog univerziteta u Surgutu i Nacionalnog centra za biotehnologiju Kazahstana.
Italijanska policija uhapsila je na granici sa Slovenijom državljanina Srbije (32) za kojim se tragalo čak 14 meseci zbog sumnje da je sa saučesnikom izveo oružanu pljačku luksuzne zlatare u Portofino.
Istražitelji MUP-a Kantona Sarajevo proveravaju sve okolnosti jezivog zločina u Petrakijinoj ulici u Sarajevu, gde je u stanu pronađeno telo starije žene, a za njeno ubistvo osumnjičen je njen sin.
Damjan Gvozdenović (24) koji je s maskom Gavrila Principa na licu u Rakovici ubio vršnjaka Aleksandra Tatalovića (21) 23. februara 2022. osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 10 godina zatvora.
Težak slučaj nasilja u porodici dogodio se u Ugrinovcima, u nedelju, kada je D. V. (64), u stanju teške alkoholisanosti maltretirao i fizički napao svoju suprugu K. V. (78).
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da razgovor norveškog premijera i predsednika Finske sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazuje samo želju Evropljana da se nekako uključe u pregovarački proces o ukrajinskoj krizi.
Ukupna stopa fertiliteta u Evropskoj uniji pala je 2024. godine na 1,34 deteta po ženi, što je najniži nivo od početka vođenja statistike 2001. godine, pokazuju podaci Evrostata u koje je uvid imao Sputnjik.
Ruske kompanije pripremaju slanje četvrtog tankera sa dizel gorivom iz Rusije u Sjedinjene Američke Države, koji bi trebalo da isplovi 28. oktobra, izjavio je danas ruski vicepremijer Aleksandar Novak.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Lav važi za najvećeg zavodnika Zodijaka, njegov šarm, samopouzdanje i harizma osvajaju na prvi pogled, a kada mu se neko dopadne, zna kako da privuče pažnju.
Medicinska sestra Džuli Mekfeden, čija je specijalnost palijativna nega prisustvovala je smrti stotina ljudi, a jedan od obrazaca koji redovno primećuje jeste fenomen koji naziva "vizijama pred odlazak".
Da li je maštanje o drugoj osobi tokom intimnih trenutaka sa partnerom samo bezazlena fantazija ili znak da u vezi nešto nedostaje? Odgovor nije uvek jednostavan, a granica između misli i neverstva zavisi od vas.
Jovana Jeremić uživa u luksuznom odmoru sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom koji ju je povodom rođendana iznenadio egzotičnim putovanjem, a njene fotografije sa plaže privukle su veliku pažnju javnosti.
Suzana Jovanović odlučila je da utehu za najveću bol u životu potraži tamo gde je mir najdublji - u svetinjama, a njeni najbliži i dalje svedoče koliko joj je vera pomogla da prebrodi najteže dane.
Komentari