On je upitao zbog čega EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha
Istraživač na Kembridž univerzitetu Timoti Les smatra da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom.
- Šta znači kada EU u jednom trenutku prizna da njena politika prema Balkanu ne funkcioniše, a zatim počne da se ponovo zalaže za sprovođenje iste te politike? Da li je to znak optimizma ili očaja - upitao je Les u autorskom tekstu za beogradski Medija centar.
On je naveo da ovo pitanje postavlja zbog obnovljenog zalaganja političara širom Evrope da se još jednom pokuša proširenje EU.
Les je podsetio da je prošlog meseca Evropska komisija izdala novi strateški dokument u kojem se traži „povećano angažovanje" na Balkanu, te da je na zahtev Hrvatske, Savet Evrope održao vanrednu diskusiju u Briselu o načinu postupanja prema ovom regionu.
- Političari su takođe pokrenuli inicijativu za omogućavanje integracije Albanije i Sjeverne Makedonije. Njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas posetio je obe države i zahtevao pokretanje pregovora o članstvu u junu. Portugalija kao predsedavajuća država EU objavila je predlog za rešavanje spora između Skoplja i Bugarske povodom pitanja da li su Makedonci zapravo Bugari. Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji zahtevao je da se zahtevi Albanije i Severne Makedonije za članstvo u EU razdvoje kako bi bar jedna od njih mogla da nastavi pregovore. Austrija, Češka Republika i Slovenija izdale su izjavu kojom podržavaju zahtev Severne Makedonije za članstvo u EU, a holandska vlada se više ne protivi nastavku integracije Albanije - naveo je Les.
On je naglasio da je sve ovo dosledno zvaničnoj politici EU prema Balkanu tokom poslednjih dvadeset godina koja posmatra integraciju ovog regiona kao način za rešavanje otvorenih etničkih problema.
- Smatra se da nagrada u vidu konačnog članstva u EU podstiče pozitivan proces unutrašnjih reformi koje podrazumevaju demokratiju, vladavinu prava i dovoljan stepen napretka da bi se smirile skrivene etničke tenzije. Ukoliko problemi podeljenih nacija i dalje ostanu aktuelni, smatra se da bi članstvo trebalo da ih reši integrisanjem regiona u veći entitet bez unutrašnjih granica, u kome će Albanci, Hrvati i Srbi moći da ostvare svojevrsno nacionalno ujedinjenje - ocenio je Les.
Ipak, dodao je on, direktan pokretač ovog obnovljenog pokušaja integracije Balkana nije nada, već panika koju podstiče „slovenački non pejper".
- Posle objavljivanja tog dokumenta, političari u čitavoj EU su jedan za drugim osudili njegove osnovne ideje. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel diskusiju o novim granicama opisao je kao 'opasnu i neprihvatljivu'. U Evropskom parlamentu, Viola Fon Kramon-Taubadel odbacila je 'ideje etničke podele i otcepljenja'. Miroslav Lajčak je izjavio da se promenama granica rizikuje 'rat u regionu'. Da bi se sve to sprečilo, političari su još jednom odlučili da obnove dugoročnu politiku EU o integraciji Balkana koji, po njihovom uverenju, može da spreči navodno zlo nacionalizma - istakao je Les.
Foto: Public
Kao što je objašnjeno u strateškom dokumentu Komisije, dodao je on, ovo se može postići ako sve uključene strane budu pokazale veću političku volju.
- Članice EU moraju da imaju više entuzijazma za ideju o integraciji Balkana. Države regiona kao što je Srbija moraju da ulože veće napore u ispunjavanje uslova EU tako što će rešiti pitanje statusa Kosova, uspostaviti demokratiju i vladavinu prava i uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU - naglasio je Les.
On je u tekstu za beogradski Medija centar naveo da je u svemu ovome čudno to što, i pored toga što ličnosti poput Borela insistiraju na novim pokušajima proširenja EU, njegov strateški dokument priznaje da data politika ne funkcioniše.
- Tačnije, u dokumentu se kaže da je proces proširenja blokiran 'složenim nizom uslova i procedura zbog kojih zapadni Balkan nikako da pobegne od svoje Sizifove sudbine'. Ovo je zaista tačno. Osam godina od pokretanja pregovora, najnaprednija država u regionu, Crna Gora, zatvorila je samo tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja EU, a posle nje sledi Srbija, sa dva od 35 poglavlja. Nasuprot tome, države Srednje Evrope započele su i završile proces za manje od četiri godine, od 1998. do 2002. godine. Štaviše, male su šanse da će ovaj zastoj biti prevaziđen. Region je paralisan nizom nerešenih nacionalnih problema koji sprečavaju njegovu integraciju u EU. BiH ne može da postane članica EU zbog toga što je proces integracije postao još jedno poprište u unutrašnjem političkom ratu u pogledu budućnosti - ili nepostojanja budućnosti ove zemlje - naveo je Les.
Prema njegovim rečima, Srbija ne može da dobije članstvo sve dok je u sukobu sa Briselom po pitanju spoljnih granica.
- EU kaže da Srbija isključuje Prištinu. Srbi se očigledno ne slažu i tvrde da je ovo na kraju važnije za njih nego ulazak u EU, te sklapaju savez sa nezapadnim silama kao što su Rusija i Kina. Priština se ne može nadati ulasku u EU zbog toga što je još nije priznalo pet članica EU - pojasnio je Les.
On je upitao zbog čega onda EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha, te zašto EU udvostručuje politiku koja je, po njenom sopstvenom priznanju, nemoguća misija?
- Jedini prihvatljiv zaključak koji se može doneti jeste da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom. Razlog za zastoj u integraciji su nerešeni problemi državnosti koji sprečavaju zemlje u regionu da ispune uslove za ulazak u EU. Međutim, kao što pokazuju reagovanja na slovenački 'non pejper', najglasnije se u EU čuju oni koji se aktivno protive rešavanju ovih problema menjanjem regionalnih granica - smatra Les.
U odsustvu navedenog, dodao je Les, oni ne mogu da učine ništa drugo do da pozivaju sve da pokažu više političke volje kako bi politika funkcionisala, te da će ako svako uloži više napora, kako tvrde, na kraju biti sve dobro.
- Drugačija vrsta organizacije EU mogla bi da ponudi alternativne opcije za ove dve koje su trenutno u okviru. Ako prepreku u integraciji predstavljaju razni uslovi EU za ulazak, EU bi mogla da ih ukine i da prizna region u njegovom neizmenjenom obliku, čime bi se problem prevazišao jednim potezom. Događaji se, međutim, odvijaju u suprotnom pravcu - ukazao je Les.
On je naveo da je po nalogu Francuske, EU pooštrila uslove za ulazak tako što je implementirala novu „metodologiju" proširenja koja postavlja visoke standarde za poštovanje „vladavine prava" - subjektivno definisane - i državama članicama dozvoljava da zaustave ili promene pravac procesa integracije ukoliko kandidati ne ispune te uslove.
Na ovaj način, istakao je on, Francuska može beskonačno da odgađa proširenje.
- Drugo, EU bi mogla da razvije svoj novi plan o regionalnom carinskom savezu i da podstakne lokalnu mini Šengen inicijativu kako bi uspostavila svojevrsni novi ekonomski ili politički entitet na Balkanu, čvrsto povezan sa EU. Ovo bi potencijalno moglo da umanji značaj spornih regionalnih granica i da omogući brži ekonomski razvoj.
Foto: fotomontaža
Međutim, ovakva promena u strateškom pristupu je malo verovatna, imajući u vidu trenutno stanje u EU - organizacije koja je konstantno na silaznoj putanji, čije je članstvo sve podeljenije i sukobljenije kada treba da se saglasi o bilo kojem suštinskom pitanju. U takvim okolnostima je teško zamisliti da će se EU složiti o bilo čemu u vezi sa Balkanom - ocenio je Les.
To bi, kaže on, moglo da ukaže na postojanje samo jedne dostupne opcije.
- Ako je proširenje EU zaista Sizifov posao, kao što tvrdi Komisija, onda je taj proces osuđen na propast. Međutim, ako jedino to stoji na putu idejama sadržanim u slovenačkom 'non pejperu', kao što njegovi kritičari izgleda veruju, kada politika integracije napokon bude prestala da važi, promene granica biće jedino što preostaje - zaključio je Les.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi paket sankcija kojim ne bi bile pogođene samo ruske kompanije i zvaničnici, već i države koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Ponašanje u crkvi nije samo pitanje pravila, već i izraz poštovanja prema svetinji i bogosluženju. Ključna stvar je stajanje - nije svejedno ako se naslonite na zid, stub ili fresku - bolje je da uradite jednu stvar.
Poznati svetski influenser Kieran Brown podelio je svoje prve utiske o Beogradu i Srbiji, i tom prilikom istakao da je posebno oduševljen atmosferom na ulicama grada, ljudima koji se druže, kafićima, kao i luksuznim krajevima koji oduševe svakog turistu.
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Na meti prevaranata u Vranju, našla se jedna žena kojoj je u četvrtak telefonom saopšteno da joj je ćerka navodno teško povređena i da je hitno potrebna operacija.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Španski premijer Pedro Sančez predsedavaće danas vanrednim koordinacionim sastankom sa nekoliko ministara kako bi se razmotrila situacija u Seuti, nakon masovnog priliva migranata iz Maroka prošle nedelje.
Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da testira čvrstinu i odlučnost NATO ograničenim napadom na neku od zemalja Alijanse u narednih nekoliko godina.
Iransko Ministarstvo obaveštajnih poslova saopštilo je u provinciji Kerman uhapsilo 21 osobu za koju tvrdi da je povezana sa izraelskom obaveštajnom službom Mosad.
Vrhovni verski vođa Irana ajatolah Modžtaba Hamnei je u izuzetno kritičnom stanju i mogao bi da premine u svakom trenutku, prenosi portal IranWire, pozivajući se na dva izvora bliska administraciji predsednika Irana Masuda Pezeškijana.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kaomi Dženigs (28) iz Irske bila je na putovanju iz snova sa svojim suprugom Oliejem na Tajlandu, gde su slavili njegov 30. rođendan. Međutim, idiličan odmor pretvorio se u noćnu moru kada su počeli da se javljaju neobični simptomi, za koje se ispostavilo da su znak terminalnog tumora na mozgu.
Kupovne kore za pitu mogu postati jednako ukusne kao domaće uz samo jedan jednostavan trik. Saznajte kako da napravite sočnu, mekanu i savršeno ukusnu pitu, bez suvih kora i razočaranja.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Poznata voditeljka Ana Radulović bila je gošća emisije "Demanti", u kojoj je prvi put otvoreno govorila o brojnim temama iz privatnog i poslovnog života kao i o odnosu sa roditeljima.
TV lice Ana Radulović u emisiji "Demanti" nije zaobilazila nijednu temu, te nam je oktirla kome je prvo rekla da se razvodi, kao i kakva je reakcija njenih roditelja bila.
Učesnica rijalitija "Elita" Milena Kačavenda trenutno provodi vreme na crnogorskom primorju, gde joj društvo pravi Žana Omnia, a nejn izgled mami poglede pisutnih na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.