OPELO ILI DŽENAZA NA IST RIVERU U PALATI UJEDINJENIH NACIJA! Tanasković o sastanku Đukanovića, Komšića i Osmani!
Podeli vest
Zajedno sa kratkim i šturim zajedničkim saopštenjem, region i svet je obišla fotografija sa trojnog sastanka „predsednika Crne Gore i Kosova, Mila Đukanovića i Vjose Osmani, i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića". O čemu, odnosno o kome su razgovarali nije teško pretpostaviti
Nije nikakva tajna ni novost da se vršenje vlasti u savremenim društvima i državama, u kojima se ona u načelu osvaja i gubi na izborima, odvija kroz stalnu, dijalektiktičku dinamiku, neretko i varničenje između legaliteta i legitimiteta
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije izjavio je da je odnos predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Crkvi nastavak odnosa komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito u Crnoj Gori
02.10.2021
11:10
Idealno je da vlast bude demokratski i zakonito uspostavljena na osnovu rezultata ostvarenih na slobodnim izborima, da ispuni svoj mandat do narednih redovnih izbora i da se onda o svemu ponovo odlučuje voljom birača, odnosno naroda. Takav, formalno i suštinski potpuno redovan proces nije, međutim, uobičajen, iako bi trebalo da je normalan. Naime, ako u toku jednog izbornog ciklusa i ne dođe do neke vanredne situacije i revolucionarnog preokreta ili pak bitne promene u odnosu političkih snaga u zemlji, sa posledičnom nemogućnošću dogovora o formiranju koalicije, ukoliko jedna stranka nema parlamentarnu većinu dovoljnu za samostalno vladanje, pa se prevremeni izbori nametnu kao neminovnost, odnos između legaliteta i legitimiteta vlasti retko kada je u potpunom skladu.
Štaviše, prilično su česti slučajevi znatnog, i rastućeg, raskoraka između ovih načela i pretpostavki ostvarivanja vlasti. Po pravilu, bez obzira na sve privide, kao i propagandno i medijski projektovane predstave, vlast, koja je realnošću prinuđena i na povlačenje nepopularnih poteza, a ponekad i objektivno odstupa od predizbornih programskih stavova i konkretnih obećanja, protekom vremena od izbora pomalo ili poviše gubi legitimitet u narodu.
S tim se nekako i računa, a takozvani demokratski deficit u odlučivanju već je postao prećutno prihvaćena konstanta u savremenom sprovođenju predstavničke demokratije. Niko, naravno, ne može gajiti iluziju da bi neka neposredovana, direktna demokratija, kao preslikavanje „volje naroda" u datom trenutku, uopšte bila moguća. Kako, uostalom, pouzdano utvrditi i stalno utvrđivati šta je, u vezi sa nekim određenim pitanjem, a i uopšte, opredeljenje većine građana?
Marginalno okupljanje
Međutim, uprkos ovim ograničenjima, prečesto se ipak dobija neodoljiv utisak da vlast donosi odluke i preduzima mere očigledno suprotne raspoloženju koje prevladava u narodu, a zašta nisu potrebna nikakva egzaktna sociološka i statistička istraživanja, čime se generišu opšta napetost i nervoza u društvu.
Shvatanje demokratskog vladanja kao arogantnog elitističkog predvodništva bez osvrtanja na volju „demosa" bivši američki predsednik Džordž Buš Mlađi aksiomatski je formulisao rečenicom da zadatak lidera nije da sledi (to follow), već da predvodi (to lead) naciju, bez obzira na njenu (zabludelu) volju.
Na bivšem jugoslovenskom prostoru ovakvo shvatanje liderstva najdoslednije i najupornije je primenjivala bivša crnogorska vlast koja je, od problematičnog referenduma o nezavisnosti, preko priznavanja „Kosova", do pristupanja NATO-u, sve ove i te kako bitne odluke donosila uz povećavanje raskoraka sa narodnom voljom.
Zapamćena je ostala izjava jednog visokog časnika iz Podgorice, koji je, u vezi sa priključivanjem NATO-u, ne trepnuvši okom, izjavio da je svestan kako se bar 80 odsto Crnogoraca ovome protivi, ali da je to u nacionalnom interesu bilo nužno učiniti.
Videli smo šta se dogodilo kad je raskorak između ponašanja vlastodržaca i narodne volje postao do apsurdnosti neizdržljiv…
Do koje mere je dijalektika odnosa između legaliteta i legitimiteta na prostoru bivše Jugoslavije poremećena i izvitoperena, izoštreno, gotovo groteskno se moglo sagledati „na marginama" ovogodišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN.
Zajedno sa kratkim i šturim zajedničkim saopštenjem, region i svet je obišla fotografija sa trojnog sastanka „predsednika Crne Gore i Kosova, Mila Đukanovića i Vjose Osmani, i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića".
O čemu, odnosno o kome su razgovarali nije teško pretpostaviti, kao i da je njihova razmena mišljenja bila neuporedivo sadržajnija i živahnija od onog što je preneto izuzetno oprezno sročenim zajedničkim saopštenjem: „Predsednici su izrazili zabrinutost najnovijim dešavanjima u regionu, u kontekstu očuvanja stabilnosti, kao preduslova za evropsku perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana".
Dogovorili su se, takođe, da nastave komunikaciju i dijalog na tu temu, u šta uopšte ne treba sumnjati.
Da parafraziramo onu narodnu: „Troje bez duše, jedan bez glave". Tako bar snuje i priželjkuje ovaj „crni trio", kako su trilateralu na marginama opisali neki, a kao „susret balkanskih lidera na vrhu", pak, drugi mediji. No, da ostavimo po strani očiglednost zajedničkog imenitelja, odnosno doživljaja zajedničkog neprijatelja i glavni motiv ovog marginalnog okupljanja, u čemu nema ničeg novog i neočekivanog.
Opelo u Njujorku
Glavni utisak, potkrepljen vizuelnim svedočenjem „porodične fotografije", jeste da smo prisustvovali još jednom opelu ili dženazi legitimiteta i legaliteta na Ist Riveru, u palati Ujedinjenih nacija, sa čijom se Poveljom savremena svetska politika globalno i lokalno već odavno komotno poigrava.
Kakvim legalitetom i legitimitetom raspolažu učesnici trojnog samita balkanskih marginalaca? Najblaže rečeno, sumnjivim i protivrečnim, a to znači politički nedelotvornim i slabo upotrebljivim.
Milo Đukanović je i dalje legalni predsednik svoje države, pa mu je, uprkos shvatljivim kritičkim glasovima u zemlji, sadašnja vlada omogućila da u Njujorku predstavlja Crnu Goru, što bi se moglo oceniti kao mudar potez. Oduzet mu je argument da je nova vlast revanšistički raspoložena i osvetoljubiva, a da je on, kao legalno izabrani predsednik, njena žrtva.
Sa druge strane, predsednik koji je u svojim izlivima mržnje i neutemeljenim optužbama, upućenim na račun velikog dela svojih građana, zatim Srbije, SPC, a i Rusije, izgubio kompas, mogao se samo dodatno izbrukati u susretima sa sagovornicima kojima je, bez obzira na simpatije za ove ili one aktere u Crnoj Gori i oko nje, sve uglavnom jasno, uključujući i Đukanovićev legitimitet.
Legalitet kojim raspolaže Željko Komšić na više je nego staklenim nogama, pogotovo s obzirom na to da je u Njujork putovao bez saglasnosti, odnosno zajedničkog stava trolčanog Predsedništva. O njegovom legitimitetu ne vredi trošiti reči, jer mu delovanje odobrava samo deo bošnjačkog nacionalnog korpusa u BiH, a Hrvati ga odbacuju kao ovlašćenog zastupnika svog interesa.
Čak je i sam nelegalno postavljeni, odnosno nametnuti „visoki predstavnik" Kristijan Šmit nedavno doveo u pitanje njegov legitimitet. A Komšić u obraćanju Generalnoj skupštini UN i dalje autistično o konstitutivnim narodima govori kao o „imaginarnim" pojmovima!
I, najzad, Vjosa Osmani. Ova nesumnjivo dobro obrazovana i sposobna političarka modernog stila i nastupa, sa dobrim vezama u SAD, u odnosu na dvojicu svojih kavaljera sa trojnog sastanka na marginama, mogla bi imati najčvršći legalitet i legitimitet, samo kad bi predstavljala međunarodno dovoljno široko priznatu državu, članicu, a ne protektorat UN, za koji je čak, kako se prenosi, i uzdržani generalni sekretar Antonio Gutereš rekao da za njega nije država.
Verujemo da je Vjosa Osmani na marginama zasedanja GS UN, po sobama za sastanke, hodnicima i liftovima palate na Ist Riveru uradila mnogo korisniji posao za „Kosovo", nego Đukanović i Komšić za države koje su suštinski nereprezentativno zastupali. Ali, kad je o načelima legaliteta i legitimiteta reč, svo troje ih je svojim pojavljivanjem i nastupanjem do te mere relativizovalo, da se opravdano može govoriti o još jednom njihovom sahranjivanju u međunarodnoj politici.
Za univerzalnu misiju UN bi bilo bolje, primerenije Povelji svetske organizacije, a i životu, da se, recimo, uvaži zahtev talibanskog vođstva u Kabulu i omogući mu se obraćanje sa govornice Generalne skupštine, nego što se upražnjava rutina šupljeg odjekivanja obraćanja nereprezentativnih „predstavnika" raznih propalih politika pred njenom gotovo praznom velikom salom.
Kriza, delimična blokada i neefikasnost svetske organizacije ogledaju se i u tome što su se glavne aktivnosti tokom zasedanja GS već odavno preselile iz plenuma i odvijaju se kroz političke i diplomatske susrete na njegovim marginama, što je prilika i za mešetarenje i pokušaje lovljenja u mutnom pojedinaca bez zdravog legaliteta i/ili legitimiteta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vrana
pre 2 godine
To je skup hijena kako da napadnu jakog lava (Srbiju, Srpsku i SPC).
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije izjavio je da je odnos predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Crkvi nastavak odnosa komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito u Crnoj Gori
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Krajem ovog proteklog meseca policija je uhapsila D. B. (39) iz Alibunara, zbog sumnje da je golim rukama zadavio nevenčanu ženu D. S. (42), koja je navodno bila trudna!
Policajci u Nišu uhapsili su I. V. (37) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa I. L. (39) pretukao muškarca (40). Potom je kako se sumnja I.V nožem izbo I.L. te mu se na teret stavlja i krivično delo pokušaj ubistva.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu i otkrio da će na njemu biti odigrano finale Lige Evrope 2028. godine.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Trener fudbalera Partizana Albert Nađ imenovan je pre dva dana za šefa stručnog štaba crno-belih i tom prilikom potpisao je ugovor na godinu i po dana. Međutim, to suštinski ne mora ništa da znači i od više faktora zavisi koliko će se Nađ zaista zadržati na poslu o kojem je sanjao.
Najmanje 63 osobe su uhapšene tokom protesta protiv predloga zakona o "stranim agentima" u Tbilisiju, a šest policajaca je povređeno u sukobima, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije.
Veliki broj njujorških policajaca ušao je u utorak uveče na Univerzitet Kolumbija i priveo oko 50 propalestinskih demonstranata, nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Njujorka poručio da protest studenata koji dve nedelje paralizuje tu obrazovnu instituciju "mora odmah da se okonča".
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Slobodan Katanić Barbika svojevremeno se pojavio na audiciji za popularno takmičenje "Zvezde Granda" i svojom pojavom je privukao veliku pažnju javnosti.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.