OVO JE NAJGORI SCENARIJ PO BEOGRAD... Povratak Vašingtona na Balkan PO MODELU KLINTONOVIH - šta će posle toga ostati?! SAMO, NI SRBIJA NIJE VIŠE...
Podeli vest
Ne postavlja se pitanje - kako će se manifestovati „povratak Vašingtona na Balkan", „veće prisustvo" i slične deskripcije koje su se mogle pročitati prethodnih nedelja, već šta će na Balkanu nakon toga ostati?
U leto 1995. godine, dok je NATO avijacija „zasipala" položaje Vojske Republike Srpske, oglasio se Henri Kisindžer. Postavio je pitanje opravdanosti američke spoljne politike: „Ne razumem šta pokušavamo da uradimo sa bombardovanjem?"
Srbija je unapredila mere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, čime je iskazan značajan napredak u nivou usaglašenosti sa standardima Međudržavnog tela za kontrolu i sprečavanje pranja novca (FATF), ukazano je u izveštaju Manivala (MONEYVAL), tela Saveta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma
13.12.2021
15:47
Postupak Zapada iz proleća 1992. i međunarodno priznavanje BiH u avnojevskim granicama označio je kao „glupavo", a zatim i upozorio:
- Ovo se ne može završiti čak i ako u tome pobedimo. Ne možemo tamo ostati za stalno!
Kisindžer je govorio i na Kapitol hilu 1999. godine dve nedelje pred početak agresije na SR Jugoslaviju:
- Ubeđen sam da je uvođenje američkih kopnenih snaga i vojnih snaga NATO-a neviđeno proširivanje nadležnosti NATO-a" i „opasan presedan za Ameriku".
Amerika na Balkanu po modelu Klintonovih
Nažalost, u kući Klintonovih nisu mnogo marili za ova upozorenja.
Zadati okvir, definisan još za Klintonovog vakata i dalje je aktuelan. Taj okvir do te mere određuje kretanje, da se, recimo, na godišnjicama operacije „Halijard" odlazeći američki ambasador zahvaljivao ove godine „srpskim porodicama iz Šumadije", prošle „lokalnim stanovnicima", a njegov prethodnik „meštanima Pranjana i ostalih mesta u okolini Gornjeg Milanovca". Jugoslovenska vojska u otadžbini pominje se retko ili nikada, a pojam četnici i ime Dragoljuba Mihailovića u velikom luku zaobilaze.
Da apsurd bude veći, Hari Truman posthumno je odlikovao đenerala Dražu 1948. godine, baš zbog „Halijarda". No, podsećanje na detalje organizovanja najveće akcije spašavanja savezničkih pilota u okupiranoj Evropi, nezgodno je za današnju američku politiku u Zagrebu, Sarajevu, Prištini... Pozivanje na činjenice „deformiše okvir". „Time gore po činjenice", kaže se u poznatoj anegdoti vezanoj za Hegela.
Povratak tri „specijalca"
Ekspresno povlačenje Entonija Godfrija iz Beograda i Erika Nelsona iz Sarajeva na polovini mandata (Filip Kosnet će u Prištini ući u četvrtu godinu službe i dočekati „redovnu rotaciju"), uz angažovanje veterana Kristofera Hila i Majkla Marfija i prateće imenovanje čak tri „specijalca" izgleda kao da Stejt department „želi da završi zaostale poslove".
Majkl Kirbi poručuje Beogradu:
- Američka administracija je ozbiljna i vi se uozbiljite, ili smo završili. Stvari ne mogu beskonačno da traju.
Još dodaje:
- Preduzimamo korake do određenog cilja, a to su, po mom mišljenju, Srbija u EU i nezavisno Kosovo.
Na listu svakako treba dodati i BiH, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.
Izgleda da ova stvar ima i „unutrašnju dimenziju", pa su ražalovani kadrovi koji pored diplomatske poseduju i „vojnu biografiju", a na njihova mesta dolaze oni koji su bliži nekim drugim centrima američke obaveštajne zajednice.
Vojne strukture su uvek opreznije pristupale u analizama situacije u regionu, komplementarnije su stavu Kisindžera, nego politici Klintonovih.
Pretnje sankcijama kao adut
Izgleda i da će kao ključni instrument pritisaka na lokalne političke elite biti korišćene pretnje sankcijama. Individualnim! Jedan od tri „specijalca" je Džejms O'Brajen, koordinator za politiku sankcija.
Što se individualnih sankcija tiče, tokom njihove primene u Albaniji sve se pretvorilo u vodvilj. Nakon zabrane ulaska u SAD Salji Beriša tužio je Entonija Blinkena pred pariskim sudom, ta će predstava, na veselje zainteresovane publike - potrajati!
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Iako je rano za zaključak o efektima ovih mera, nazire se da u širem kontekstu one mogu doneti rezultat kada se primenjuju protiv tajkuna, za tačno određene - konkretne zloupotrebe, ali ne mogu protiv političara.
Politički, problem za Amerikance predstavlja i selektivnost. Neće biti istraživanja korupcionih dela u kojima učestvuje i zapadni kapital! Ako je pravda selektivna, onda je to politika. A što se politike tiče, tu je ključna prepreka kretanje u zadatom okviru u promenjenim okolnostima.
Ciljevi se odavno znaju
Ciljevi su unapred definisani - Srbija da prizna lažnu državu Kosovo, dedejtonizacija BiH, primena Tiranske platforme u Severnoj Makedoniji, nastavak „milogorizacije" Crne Gore. I još - istiskivanje ruskog uticaja i zaustavljanje daljih kineskih investicija, uz držanje Turske na distanci.
Pri tome, najvažnijeg benefita za balkanske države - članstva u EU jednostavno neće biti. Tako nešto više ne može garantovati ni EU, a kamoli Džozef Bajden.
Istovremeno, svaki pritisak stvaraće i potisak. Kao i ranije, manifestovaće se u novom okretanju ka drugim partnerima - Rusiji, Kini, Turskoj, evropskim zemljama sa drugačijim pogledima od američkih. Izloženi američkim pretnjama, lokalni političari će tražiti saveznike na drugim mestima.
Nesumnjivo, SAD će nešto pokušati. Isto tako, nesumnjivo, kadrovske promene da bi se takav pokušaj oposlio nisu dovoljne. Vreme je ograničeno, to može trajati do početka sledeće predsedničke kampanje. Dakle, oročen je na dve i po godine. Kako implementirati ciljeve iz zadatog okvira za dve i po godine kada to nisu uspeli u prethodnih dvadeset pet?
Šta može Kristofer Hil?
Poruke kako se „moramo uozbiljiti" i da „stvari ne mogu beskonačno trajati" nagoveštavaju rešenost, ali šta ostaje kada se sve to za dve i po godine pokaže praznim rečima?
Sa jedne strane, pretpostavljeni pritisci mogu narušiti ionako osetljive regionalne odnose. Sa druge, neispunjavanje ciljeva može kompromitovati američku poziciju.
„Putevi ne postoje, oni se stvaraju hodanjem", napisao je Kisindžer objašnjavajući diplomatiju.
Foto: Fotoilustracija
Klintonovi su prvo odredili put, pa nas terali da tom zamišljenom trasom prođemo. Američka regionalna politika postala je na dugi rok zarobljenik „opasnih presedana". Nakon ovog „povratka Vašingtona", velika je verovatnoća, Balkan može ostati manje stabilan nego što je danas, a SAD više frustrirane nego što su to ikada bile. Umesto zaključka, citat Jevgenija Krutikova:
„Balkan je komplikovano klupko protivrečnosti, gde probleme nije moguće rešavati jedan za drugim već - u paketima. Takvo rešavanje na Balkanu traži i mere iz prošlosti: održavanje multilateralnih konferencija, dugih pregovora i usaglašavanje pozicija."
Kristofer Hil sa kolegama tu može malo šta promeniti. Insistirajući na ciljevima iz zadatog okvira može samo još nešto pokvariti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
AntiAnti
pre 4 godine
Jel su to oni Klintonovi, sto im je predsednik dao milion dolara nasih para za kampanju ?
Srbija je unapredila mere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, čime je iskazan značajan napredak u nivou usaglašenosti sa standardima Međudržavnog tela za kontrolu i sprečavanje pranja novca (FATF), ukazano je u izveštaju Manivala (MONEYVAL), tela Saveta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma
Ambsador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da se traži rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) koje će, kako je rekao i ruski predsednik Vladimir Putin, biti pre svega u duhu i okviru prijateljskih odnosa dve zemlje.
Indijska kompanija Reliance Industries, vlasnik najvećeg rafinerijskog kompleksa na planeti, obnovila je kupovinu ruske sirove nafte nakon kratkog zastoja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije, u nedelju, 28. decembra, u ranim jutarnjim časovima, izvršiće uklanjanje, transport i uništavanje avio-bombe američke proizvodnje iz Drugog svetskog rata, model „AN-M44“, pronađene na gradilištu Beograd na vodi, u Ulici Nikolaja Kravcova, saopšteno je danas iz MUP-a.
Grip hara Srbijom, a iz nedelje u nedelju, drastično raste broj zaraženih, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut". Stoga lekari apeluju na građane da poštuju savete lekara i izbegavaju velike skupove.
Goran L. (46) je, tri dana pre nego što je ubijen na brutalan i jeziv način u Savinom selu u Vrbasu, na svom Fejsbuk profilu objavio da ima "problem" sa nekim osobama, kao i da će to da reši.
Osam osoba prebačeno je u bolnice nakon što je muškarac danas nožem napao zaposlene u krugu fabrike kompanije Yokohama Rubber u gradu Mišima, u prefekturi Šizuoka, zapadno od Tokija.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas da se dogovorio da održi sastanak sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom u bliskoj budućnosti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban biće pozvani da učestvuju na ceremoniji izlivanja prvog betona za mađarsku nuklearnu elektranu "Pakš 2", koja je planirana za početak februara, izjavio je sinoć za RIA Novosti generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.
Vojno-politička situacija sa zapadnim susedima Belorusije je napeta i složena - zapadne zemlje se spremaju za vojnu akciju i to nije blef, izjavio je danas beloruski ministar odbrane, general potpukovnik Viktor Hrenjin.
Božićna čestitka pevačice Dženifer Lopez izazvala je buru na mrežama jer su fanovi, pored velikog dijamantskog prstena i bujnog poprsja, primetili da je telefon kojim se fotografisala iskrivljen u fotošopu.
Muzičar Džordž Majkl, autor hita "Last Christmas", umro je na Božić 2016. godine, baš na praznik o kome je napisao najlepšu pesmu svih vremena. Tri godine kasnije, na isti datum, umrla je i njegova sestra Melanija Panajotu.
U Istanbulu je u velikoj akciji policije uhapšeno osam osoba, među kojima i glumica Ezgi Ejuboglu poznata po ulozi Ajbige u seriji "Sulejman Veličanstveni".
Kada padne sneg, mnogi psi ga jedu. Iako deluje bezazleno, ovo ponašanje krije više motiva nego što se na prvi pogled čini, a stručnjaci su otkrili kada je to opasno.
Ako razmišljate o promeni i želite da budete korak ispred svih, sada je pravi trenutak za novu boju kose. Poznati frizer, čiji rad obožavaju brojne zvezde, otkrio je koje nijanse će dominirati u 2026. godini.
U hladnim zimskim večerima nema ničeg lepšeg od šolje tople, aromatične rakije. Ovaj recept za kuvanu rakiju kombinuje blagu ljutinu bibera sa toplinom karanfilića, stvarajući savršenu ravnotežu ukusa i arome.
Američka tehnološka kompanija Gugl je, prvi put od osnivanja Gmail servisa 2004. godine, dozvolila korisnicima da promene svoju primarnu mejl adresu, što je važna vest za za više od 1,8 milijardi ljudi širom sveta, kojima je sada dozvoljeno da promene korisnički nalog bez gubitka podataka.
Samoprozvani "Bog obrva" Adam Adaktar isprozivao je svoju prijateljicu influenserku i vlasnicu modnog brenda Dijanu Radonjić, poznatiju kao Dijana Dilajn.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar