Sukob snaga bezbednosti SRJ sa pripadnicima tzv. OVK u selu Račak, u opštini Štimlje na Kosovu i Metohiji, 15. januara 1999. godine iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje tadašnje SR Jugoslavije na osnovu izveštaja verifikacione komisije OEBS-a na čijem čelu je bio Amerikanac Vilijem Voker.
U izveštaju se tvrdilo da su u Račku ubijeni civili uprkos brojnim dokazima koji su govorili drugačije, a koje je ponudila jugoslovenska strana.
U selu Račak u noći između 14. i 15. januara 1999. godine počeo je sukob snaga bezbednosti sa pripadnicima takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Srpska strana insistira na tome da su tvrdnje Prištine o „masakru nad civilima“ u Račku laž i da je reč o sukobu sa pripadnicima borcima OVK.
Akcija je usledila zbog saznanja da se u selu nalazilo jako uporište takozvane OVK, i da se na tom potezu dogodio niz napada i ubistava pripadnika policije.
Posle sukoba srpske policije sa albanskim ekstremistima u selu Račak usledila je optužba, na kojoj je posebno insistirao Vilijam Voker, da se dogodio „masakr nedužnih civila“.
Voker se u to vreme na Kosovu i Metohiji nalazio u svojstvu rukovodioca Verifikacione misije OEBS-a.
Tadašnja verifikaciona misija OEBS-a, na čelu sa Vokerom, za događaje u Račku optužila je srpske snage bezbednosti, a događaj je bio presudan za donošenje odluke o bombardovanju SR Jugoslavije.
Istražni sudija Danica Marinković, koja je tada radila na slučaju Račak, više puta je izjavljivala da je ocena Vokera da se u Račku dogodio masakr i ratni zločin bila - laž.
U najnovijem obraćanju ona je istakla da je istina od samog početka bila poznata svima, pa i onima koji su doneli odluku o bombardovanju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, ali da im nije bila u interesu.
Marinkovićeva je istakla da Voker nije sačekao da nadležni organi iznesu činjenice koje su utvrđene uviđajem, već je odmah medijima izneo svoju verziju događaja.
Navela je, takođe, da su je tri dana sprečavali da uđe u selo, ali da je na kraju uspela uz pomoć i podršku policije, koja je obezbeđivala lice mesta.
- Formirala sam tim i 15, 16. i 17. pokušala da uđem. Pretili su mi stranci, nisu hteli da mi dozvole, pucali su na nas. Samo što uđemo u selo, oni otvore veliku vatru da smo morali da se povučemo, ali 18. januara uspeli smo da uđemo - rekla je Marinković.
Kada joj je dopušteno da uđe u Račak, kako je istakla, nigde nikoga nije bilo.
Naglasila je i da je Haški tribunal prihvatio istinu da nije bilo masakra u Račku.
- Sve su to dokazi koje smo predočili i u Hagu, gde sam ja kao svedok odbrane bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića svedočila. Iznela sam dokaze, istinu koju sam ja utvrdila, ono što sam neposredno kao istražni sudija videla na terenu i na licu mesta i Račak je otpao iz optužnice. To je veliki uspeh i pobeda naše države - ocenila je Marinković.
Parafinske rukavice
Prema rezultatima istrage državnog tima patologa, identifikovano je 37 lica. Poreklo tri lica nije razjašnjeno, pretpostavlja se da nisu bili muslimani. Među stradalima bila je i jedna ženska osoba, ćerka zapovednika takozvane OVK, koja je takođe učestvovala u borbama.
Parafinske rukavice pokazale su da su gotovo svi koristili oružje.
Izveštaj finske forenzičarke
Istrazi se, potom, priključio tim patologa iz Finske koji je predvodila Helena Ranta. Sledila je zajednička istraga. Ranta je osporila valjanost metode parafinske rukavice, kao zastareo.
Prilikom konferencije za štampu koju je držala u Prištini 17. marta, u prostoru OEBS-a, upotrebila je termin „zločin protiv čovečnosti“.
Tumačila je da su žrtve bili civili, nenaoružani, jer, kako je tvrdila, „u džepovima nisu imali municiju“.
Ranta je kasnije izjavljivala da je Voker vršio pritisak na nju prilikom pisanja izveštaja i da misli da je očekivao da podrži njegovu interpretaciju.
Inicijalna kapisla za bombardovanje
U bombardovanju, koje je počelo 24. marta i trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.
Tačan broj poginulih nikada nije objavljen, a procene se kreću između dve i po i tri hiljade ljudi.
Bombardovanje je završeno 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih Nacija i potpisivanjem Kumanovskog sporazuma, kojim je vlast na Kosmetu preuzela međunarodna vojna uprava.
Privremene vlasti u Pokrajini jednostrano su proglasili nezavisnost 17. februara 2008. godine.
Od optužnice u Hagu do optužnice u Prištini
Slučaj Račak bio je deo haške optužnice protiv nekoliko visokih zvaničnika Savezne Republike Jugoslavije, na čelu sa tadašnjim predsednikom Slobodanom Miloševićem, ali je tužilac odustao od tog dela optužnice.
Milošević je preminuo, a u procesima protiv Nikole Šainovića, Milana Milutinovića i generala Vojske SRJ – Hag je odustao od Račka.
Ipak, Priština tvrdi da je to bio „masakr nad civilima“ zbog čega je početkom 2023. godine tamošnje tužilaštvo raspisalo međunarodne poternice za 18 Srba koje sumnjiči za ubistva u Račku.
U filmu "Dosije Kosovo - Račak" autorke Slađane Zarić prikazane su fotografije pripadnika OVK jedinice koje demantuju tezu da su u Račku ubijeni, kako se govorilo, "nedužni civili".
U selu Račak na Kosovu i Metohiji, opština Štimlje, pre 25 godina, 15. januara 1999. dogodio se oružani sukob srpske policije i pripadnika albanskih terorističkih formacija, takozvane OVK.
Prvorođenoj bebi u Novoj 2024. godini na KiM, Jakovu Jovanoviću iz sela Gotovuša kod Štrpca danas je uručen sat koji mu je poklonio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Današnjom akcijom u gusto naseljenom delu Kosovske Mitrovice Kurtijeva policija je ponovo demonstrirala prekomernu upotrebu sile na severu Kosova i Metohije, sa jedinim ciljem zastrašivanja i sprovođenjem terora nad srpskim narodom, saopštila je Kancelarija za KiM.
Srpska lista saopštila je danas da najoštrije osuđuje upotrebu vatrenog oružja od strane kosovske policije u gusto naseljenom delu Kosovske Mitrovice prilikom jurnjave za motornim vozilom ulicama tog grada, usled koje je najdirektnije bila ugrožena bezbednost srpskih porodica koje su bile na ulicama i u svojim porodičnim domovima.
Lažna država Kosovo direktno preti Srbiji i planira da uvede vojni rok koji bi bio obavezan za srpski narod u našoj južnoj pokrajini! Brojni analitičari smatraju da će Aljbin Kurti pokušati da isprovocira sukob sa Beogradom tako što bi prisilio Srbe na regrutaciju. U "Info jutru" na ovu temu govorio je predsednik Skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun.
Američki Stejt department odobrio je moguću prodaju tzv. Kosovu raketa "džavelin" u vrednosti od 75 miliona dolara, saopštila je Agencija za saradnju u oblasti bezbednosti Pentagona, koja je odgovorna za isporuke vojne tehnike i oružja u inostranstvu na osnovu međuvladinih sporazuma.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković pozvao je danas sve Srbe iz centralne Srbije, interno raseljene koji imaju pravo glasa na izborima koji se 7. juna održavaju u AP KiM, da se odazovu i glasaju za Srpsku listu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U filmu "Dosije Kosovo - Račak" autorke Slađane Zarić prikazane su fotografije pripadnika OVK jedinice koje demantuju tezu da su u Račku ubijeni, kako se govorilo, "nedužni civili".
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću je danas na aerodromu u Batajnici prikazano moćno oružje kojim raspolaže Vojska Srbije, a među kojim je i strašna kineska raketa CM-400.
Tropski talas ne popušta, a visoke temperature danas su zahvatile gotovo celu Srbiju. Živa u termometru u pojedinim delovima zemlje dostigla je čak 36 stepeni, dok građani na sve načine pokušavaju da pronađu spas od nesnosne vrućine.
Na društvenim mrežama osvanulo je jezivo iskustvo jedne srpske porodice koja se vraćala sa letovanja. Zbog jednog, naizgled sitnog propusta, mogli su da dožive ozbiljnu tragediju, a sumnjaju da je do svega došlo nakon boravka u Bugarskoj.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije danas, 28. juna, organizuju prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, gde prisustvuje i predsednik Aleksandar Vučić.
Narodno verovanje za Vidovdan kaže da bi danas trebalo obratiti posebnu pažnju na vremenske prilike, jer se veruje da one mogu nagovestiti kakva će biti godina pred nama.
Vozač motora koji je teško povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Gornja Gorevnica kod Čačka, uprkos naporima lekara preminuo je od težine zadobijenih povreda.
Dečak star osam godina iz sela Brestovac kod Bora preminuo je u noći između 26. i 27. juna u Opštoj bolnici u Boru, a meštani su nakon tragedije u šoku i jedino što govore je da ne mogu ni da zamisle kako je njegovim roditeljima.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se u subotu, oko osam časova ujutru, kada je vozač turističkog autobusa lozničkih registarskih oznaka, I. N. (47), izgubio kontrolu nad vozilom.
Tokom popodnevnih sati na lokalnom putu od Čačka ka selu Gornja Gorevnica došlo je do teške saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali motocikl i putničko vozilo.
Zapad Sjedinjenih Američkih Država zahvatilo je više velikih šumskih požara, a najteža situacija je u Juti, gde se požar Kotonvud proširio na više od 92.000 hektara i još nije stavljen pod kontrolu.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Pet osoba je povređeno kada je automobil uleteo među pešake u londonskom Iling Brodveju, a policija je ubrzo posle incidenta uhapsila 34-godišnjeg britanskog državljanina rođenog u Somaliji zbog sumnje na pokušaj ubistva i opasnu vožnju.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Bikovima, Rakovima i Ribama sreća se konačno osmehnula. Za njih brige idu u zaborav, jer im je put otvoren ka neograničenom izobilju i iskrenoj ljubavi.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Pevač Stanko Nedeljković Bađi odlučio je da proda nekretninu u beogradskom naselju Medaković. Reč je o prostranoj kući od 270 kvadrata, koja se nalazi na placu od 4,04 ara.
Sigurni smo da znate svaku reč pesme "Vidovdan", a kompozitor i tekstopisac Milutin Popović Zahar otkrio je kako je davne 1989. godine ona zapravo nastala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.