Narodni poslanik Milovan Drecun izjavio je danas, povodom bilateralnih sastanaka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa visokim komesarom EU za spoljnu politiku Žozepom Boreljom i specijalnim predstavnikom za dijalog Miroslavom Lajčakom u Briselu, da je očigledno da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti koristi dijalog kako bi vršio pritisak na Beograd da de fakto prizna lažnu državu Kosovo, bez ikakve spremnosti da se postigne bilo kakav kompromis i da se reše problemi.
On je dodao da je Kurtijeva predizborna taktika da pokaže čvrstinu i nepopustljivost u odnosu prema Beogradu, kako bi mogao da kaže svojim biračima da je realizovao ono što je rekao kada je dolazio na vlast da neće formirati Zajednicu srpskih oština (ZSO) i da se pohvali da je integrisao sever Kosova u lažnu državu Kosovo.
- Njegovi politički ciljevi s jedne strane da dobije od Beograda ono što ne može da dobije, a to je de fakto priznanje o prvoj fazi, i izbori na kojima želi da se izbori za novi mandat su ti koji uslovljavaju njegovo ponašanje u dijalogu - rekao je Drecun za Tanjug.
Prema njegovim rečima problem je ponašanje zapadnog dela međunarodne zajednice, na čelu sa EU i SAD, zato što ne vrše nikakav ozbiljniji pritisak da Kurtija nateraju da počne politički racionalno da se ponaša. Drecun dodaje i da je, sudeći po izjavi Borelja da Priština nije bila spremna za trilateralni sastanak i da je postavila tri uslova da bi do njega došlo, da je Kurti tražio da se formalizuje francusko-nemački predlog sporazuma potpisom i da se povuče pismo koje je tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić poslala u EU, kojim je rekla da Beograd neće da prihvati dve ključne tačke francusko-nemačkog predloga sporazuma i da može da se razgovara o drugim pitanjima, ali ne o de fakto priznanju i članstvu Kosova u UN.
On smatra da to već pokazuje da Kurti želi samo da iskoristi dijalog i francusko-nemački predlog sporazuma da bi dobio de fakto priznanje i članstvo u međunarodnim organizacijama, istakavši da je interesantno što Kurti uopšte ne govori o članstvu u UN, već govori o tome da je politički cilj Prištine članstvo tzv. Kosova u EU a da im je NATO "sudbina".
Prema Drecunovim rečima, Kurtiju dijalog služi samo da bi ojačao veoma slab međunarodni kapacitet tzv. Kosova i da bi mogao da dovrši posao koji je započeo na severu, jer je njemu sever Kosova bio prioritetan za zaokruži granice tzv. Kosova.
- Kada se govori o ovom sastanku, meni nije jasno kakve je pripreme obavio Lajčak, o čemu je on to razgovarao u Prištini. Taj sastanak mora dobro da se pripremi, ne može sada Borelj odjednom da kaže 'Priština nije bila spremna', valjda ste pre sastanka znali da li su spremni ili nisu. Šta ste radili kada ste ga pripremali ili ste ga pro forme sazvali samo da kažete 'mi hoćemo da radimo dalje na implementaciji francusko-nemačkog predloga sporazuma - izjavio je on.
Drecun je ocenio da nema nikakve dileme da su interesi EU i Prištine sada podudarni u jednom, a to je da i jedni i drugi traže da se u potpunosti implementira francusko-nemački predlog sporazuma. Kako je naveo, Priština prvenstveno cilja na dve tačke koje su za Srbiju neprihvatljive, EU takođe želi da se u potpunosti implementira uključujući i ove dve tačke, dok je interes Beograda da se zaštiti srpski narod na KiM i da se spreči njegovo potpuno proterivanje što, napominje on, može da se uradi samo formiranje ZSO.
- Ciljevi su prilično različiti i mislim da će u narednom periodu Brisel insistirati, i da će to Prištini odgovarati, da se krene u implementaciju francusko-nemačkog predloga sporazuma s tim što je za nas krajnje neprihvatljivo da umesto ZSO koje treba da bude prioritetno pitanje, da se na prvom mestu sada stavlja francusko-nemački predlog sporazuma koji kao prioritetno pitanje zapravo vidi de fakto priznanje lažne države Kosovo - poručio je Drecun.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da ne veruje da je moguće postići bilo kakav konkretan dogovor na sutrašnjem sastanku u Briselu predsednika Srbije Aleksanda Vučića i Aljbina Kurtija.
O sastanku Kurtija i predsednika Vučića i novoj rundi dijaloga u Briselu, ali i antisprkoj politici koju sprovode Albanci, govorio je gost Info jutra, Milovan Drecun, narodni poslanik.
Cilj NATO-a na Kosovu i Metohiji 1999. godine je bio potpuno drugačiji od onoga što je definisano Rezolucijom 1244 jer je NATO želeo da postigne sporazum kojim će mu cela teritorija tadašnje Savezne Republike Jugoslavije biti dostupna za nesmetan prolaz i da teritoriju naše južne pokrajine pretvori u nešto što treba da bude nezavisna država, izjavio je danas poslanik u Skupštini Srbije Milovan Drecun, povodom godišnjice donošenja ove rezolucije u Ujedinjenim nacijama, 10. juna 1999. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da ne veruje da je moguće postići bilo kakav konkretan dogovor na sutrašnjem sastanku u Briselu predsednika Srbije Aleksanda Vučića i Aljbina Kurtija.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Univerzitetski klinički centar Niš ulazi u završnu fazu priprema za otvaranje savremene bolničke banke krvi, jednog od najvažnijih projekata za unapređenje zdravstvene zaštite na jugu Srbije.
Više od 6.900 ljudi iz Srbije i inostranstva već se prijavilo za volonterski program Ekspo Plejmejkeri, a posebnu pažnju budućih volontera privlači volontersko angažovanje u sektoru Protokol, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027.
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Pripadnici policije u Novom Pazaru, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv N. I. (42) iz Novog Pazara zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave.
Vlasti Krima i grada Sevastopolja odlučile su danas da proglase regionalno vanredno stanje radi rešavanja ekonomskih problema, saopštio je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Kamion sa prikolicom koji je prevozio više od 400 košnica prevrnuo se u Teksasu i ispustio milione pčela u naseljeno područje, zbog čega su hitne službe zatvorile puteve i naredile stanovnicima da ostanu u kućama.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Pevačica Milica Pavlović danas je organizovala promociju novog albuma "Caka", a tom prilikom je otkrila da joj je ideja bila da kroz muziku vrati duh nostalgije.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Večeras će Tašmajdan biti epicentar najvećeg muzičkog događaja godine. Sve je spremno za Južni Vetar festival, spektakl koji će na jednom mestu okupiti legende najpopularnijeg muzičkog pokreta u istoriji domaće muzike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.