DA LI STE I VI NA OVOM SPISKU? BANKE UVELE NOVE TROŠKOVE! Ljudi u šoku! DA LI JE VREME ZA PROMENU?
Podeli vest
Održavanje deviznog računa, trajni nalog, kao i elektronsko bankarstvo više nisu besplatni u pojedinim bankama. I druge usluge poskupele i do čak 70 odsto. Mnogi klijenti doživeli šok kada su dobili nove tarifnike bankarskih usluga
Mnogim građanima je nedavno stigla "čestitka" od banke sa novim tarifama usluga. Osim što su brojne usluge poskupele, banke su počela da naplaćuju i ono što je do sada bilo besplatno.
Tako su u tarifnike uvedene naknade za devizni račun, zatim za trajni nalog, a ono što je izazvalo najveću buru je početak naplate e-bankinga, koji je do sada bio besplatan. To je posebno iznerviralo klijente koji smatraju da banci plaćaju, a posao sami obavljaju umesto šalterskog službenika.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
21.04.2021
08:54
- Znači li to da ćemo i u kafanama i restoranima sami sebi točiti piće, služiti hranu, prazniti pepeljare. Što da ne! Nećemo prati sudove, a uštedećemo pare koje bi dali za bakšiš - bar neko vreme dok i to ne uvedu, kao i obavezno čišćenje sale i toaleta - metaforički je u jednom od mejlova koji su stigli na našu adresu odreagovala Katarina S. kada je dobila novi tarifnik banke.
Iako te cifre pojedinačno izgledaju kao sitan trošak (15, 20, 50, 100 dinara), koliko zapravo bankama damo na te provizije pravu cenu korišćenja bankarskih usluga možemo videti kada banke pošalju redovan godišnji izveštaj o svim naplaćenim naknadama u prošloj godini. One se najčešće kreću od nekoliko hiljada dinara, pa i više od stotinak evra.
Nadoknada gubitaka
Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga
Mihailo Gajić, ekonomista
Prvo neprijatno iznenađenje koje su banke priredile svojim korisnicima od početka godine je poskupljenje održavanja tekućih računa, i to za bar 30 odsto. Zatim, skočila je i cena izdavanja čekova, SMS obaveštenja, ali je buru najviše izazvalo to što mnoge usluge više nisu besplatne.
Naknada umesto kamate
Prva stavka je plaćanje održavanje deviznog računa po 120 dinara, a koje je do sada uvek bilo besplatno.
- Kada sam pre nekoliko godina otvarala tekući račun u banci, rekli su mi da mi je otvoren i devizni račun. Kada sam im rekla da mi to ne treba i da nemam nikakve poslove sa devizama, poručili su mi da ga dobijam po automatizmu i da me to ništa ne košta. Ni evro nije realizovan na tom računu, a sada ću morati za njega da plaćam 120 dinara svakog meseca, bilo da ima ili nema nikakvih transakcija - kaže Nadežda Bakić iz Niša i dodaje:
- Dobila sam i obaveštenje da će mi se naplaćivati i trajni nalozi. Za sve komunalije i druge mesečne obaveza sam napravila trajni nalog, muž i ja ih imamo ukupno 10. Dakle, sad će mi i za to uzeti još 150 dinara svakog meseca.
Šta je poskupelo, a šta je počelo da se plaća
USLUGE KOJE SU BILE BESPLATNE
Devizni račun - održavanje 120 dinara mesečno Plaćanje računa e-bankingom - 25 dinara po nalogu Trajni nalog - 15 dinara po transakciji Plaćanje na rate bez kamate - 50 dinara po rati Upit stanja na bankomatu kreditna kartica - 40 dinara
USLUGE KOJE SU POSKUPELE
USLUGA STARA CENA NOVA CENA PROCENAT POSKUPLJENJA Održavanje računa 160 190 20% SMS obaveštenje 70 100 40% Isplata na bankomatu ili šalteru druge banke min. 150 min. 200 33% Isplata novca u inostranstvu min. 240 min. 360 50% Zamena kartice (oštećena/izgubljena) 300 500 66% Reizdavanje PIN-a 300 400 33% Izdavanje potvrda 350 400 14%
*iznosi su u dinarima
Da su banke ciljano poskupele ili počele da naplaćuju najpopularnije usluge koje stanovništvo radi i često koristi, dokazuje i to što će se od sada plaćati i kupovina kreditnom karticom na rate bez kamate. Do sada je bilo dovoljno da provučete karticu u radnji sa kojom banka ima ugovor i da vam iznos bude podeljen na tri ili šest rata bez ikakve naknade. Međutim, ubuduće će za svaku ratu banka naplatiti naknadu od 50 dinara. Dakle, za šest rata, banci ćete platiti ukupno 300 dinara.
Kap koja je prelila čašu je naplata elektronskog bankarstva - za svaku transakciju po 25 dinara. Ovaj način plaćanja banke su velikodušno promovisale kao besplatnu olakšicu koja nas spasava od čekanja u redovima, a uzgred značajno smanjuje obaveze radnika u filijalama.Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović smatra da su bankari sada pokazali svoje pravo lice.
NBS: Obavezno informisanje korisnika
U Narodnoj banci Srbije ističu da svaka banka samostalno odlučuje o ceni svojih usluga, a da je na građanima da biraju onu koja im nudi povoljnije uslove.
- S obzirom na to da u Srbiji trenutno posluje 26 banaka, svakoj banci je u interesu da ima konkurentnu ponudu svojih usluga. Banke, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, mogu da menjaju cene svojih proizvoda, ali imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem - najmanje dva meseca ranije. Klijent nije dužan da prihvati povećanje naknada za platne usluge koje banka pruža i može raskinuti okvirni ugovor s bankom bez plaćanja naknade i drugih troškova. Banke moraju najkasnije 15 dana pre početka primene, na vidnom mestu u poslovnim prostorijama i na internet stranici da istaknu troškove koje naplaćuju korisnicima - objašnjavaju u NBS, na čijem sajtu možete naći uporedne tabele sa naknadama koje banke naplaćuju.
- Ne zanima ih stanje u društvu, već samo gledaju svoju korist i kako da što više povećaju svoju zaradu! Strašno je što to rade u doba korone. Ne solidarišu se sa svojim klijentima, ne zanima ih što su ljudi mahom u teškoj situaciji, ne razmišljaju da li ljudi imaju novca, da li uopšte primaju platu ili su ostali bez posla. Ne interesuje ih što mnogi sada imaju nikad manje para zbog smanjenog obima posla. Narodna banka Srbije donosi moratorijume i olakšice da bi pomogla napaćenom narodu, a oni povećavaju cene svojih usluga. Sramota! - kaže on i dodaje:
- Razne provizije, nadoknade za transakcije, održavanje računa... Sve su to naizgled sitne cifre koje su oni sada povećali za pet, deset ili 20 dinara. Ipak, ako uzmemo u obzir da svaka od ovih banaka ima veliki broj korisnika koji će u toku meseca izvršiti barem nekoliko ovih usluga možemo zaključiti da su one i te kako na dobitku, velike su to pare - objašnjava on.
Prvi čovek "Efektive" istakao je da je još strašnije što je su banke povećale cene održavanja računa, što je još jedna fantomska usluga za koju niko ne zna šta tačno predstavlja, a o naplati elektronskog bankarstva kaže:
- Zapravo se sve svodi na igru brojeva. Banka je pustila besplatno korisnicima e-banking i s vremenom došla je do određenog broja transakcija. Da kažemo da je to 100.000 transakcija. Izračunali su da ako sada svaku naplate 25 dinara, to će im biti čista zarada od dva i po miliona dinara na mesečnom nivou - smatra Gavrilović.
Gajić: Banke nadoknađuju gubitke
Ekonomista Mihailo Gajić smatra da banke na ovaj način nadoknađuju gubitke.
- Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga. To nije bilo iznenada, najavljeno je nekoliko meseci unapred, dovoljno da mi znamo šta nas čeka. Najveći problem je u tome što mi ne čitamo mala slova na ugovorima koji često mogu imati velike reperkusije po naš život i odnose sa bankama. Molim vas, budite odgovorni prema sebi i dobro promislite pre nego što budete koristili neke pojedinačne bankarske usluge. Najbolju stvar koju svako od nas može da uradi je da pogleda te troškove koji se dobijaju u bankarskom cenovniku, tako da kada otvorite račun, dobijete tačan spisak usluga koji se naplaćuju i po kojoj ceni, s vremena na vreme se taj spisak i ažurira, usvajaju neke nove usluge i menja se bankarski cenovnik - rekao je Gajić za TV Prva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Ukoliko ukrajinske oružane snage počnu da koriste balističke rakete ATACMS iz pravca Harkova za udare u dubinu Rusije, Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov, izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube-u.
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Debakl američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati naterao je Demokratsku partiju da se podeli na one koji žele da ga zadrže kao svog kandidata i one koji svoje poverenje stavljaju u Mišel Obamu bivšu prvu damu.
Posle debakla koji je predsednik SAD i kandidat na predstojećim izborima u novembru doživeo tokom suočavanja sa Donaldom Trampom, demokrate razmatraju da ga povuku iz dalje trke za Belu kuću. U igri je nekoliko kandidata, a dobro se kotira Mišel Obama, žena bivšeg lidera Baraka Obame
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.