"TOPOLINA" TOP NAVLAKUŠA! A kakve su to kosti i rebra sa glutenom?!
Podeli vest
Pančeta, dimljena rebra, pršuta, koji se dobijaju isključivo usoljavanjem i sušenjem na dimu i toploti, svakako ne mogu da sadrže gluten, koji je sastavni deo žitarica. Ovo je još jedno navođenje potrošača na lošu ekonomsku odluku, smatraju stručnjaci
Poznati proizvođač čvaraka nije jedini koji natpisom "bez glutena" na svom proizvodu omalovažava potrošače. Na to su nam posle teksta o "Bibliju" ukazali čitaoci, koji su nam skrenuli pažnju na ceo sušeni program Industrije mesa "Topola", koja na isti način obmanjuje svoje kupce!
Postavlja se pitanje kakvi su to inače čvarci, kada se od davnina zna da se ova namirnica dobija, topljenjem svinjske slanine bez ikakvih ostalih veštačkih dodataka, izuzev soli? Ovo je nedopustiv postupak "Bilbija", tvrde stručnjaci
21.09.2021
15:05
Oni su sve dimljene proizvode iz svog asortimana deklarisali oznakom "bez glutena" iako je očigledno da svi oni sami po sebi ni nemaju gluten. Verovali ili ne, oni su ovu oznaku stavili čak i na dimljene kosti, rebra, pančetu i pršutu!
Domaći stručnjaci smatraju da "Topola" na ovaj način kao i "Bibli" vređa inteligenciju potrošača jer svi mi znamo da, recimo, u kostima sigurno nema glutena. Njihov cilj je jasan, kažu oni. Ishrana bez glutena je sada jako popularna, pa proizvođač očigledno želi da privuče što više kupaca. Ali na ovaj način oni potrošače dovode u zabludu, zbog čega kompanija "Topola" rizikuje kaznu i do dva miliona dinara, a uz to, navodi ih i na lošu ekonomsku odluku.
Predsednik "Nacionalne organizacije potrošača Srbije" (NOPS) Goran Papović objašnjava da proizvođači već godinama stavljaju bespotrebne i nelogične oznake na hranu kako bi privukli što veći broj kupaca.
Pogresna slika
Pogrešnim informacijama stvara se pogrešna slika da je ovaj proizvod zdraviji od ostalih iz iste kategorije iako nije
Nenad Bumbić, "Zaštita potrošača"
- Naše udruženje već godinama upozorava na ovaj problem. Tako proizvođači stavljaju oznaku "bez glutena" na sve što im padne na pamet, pa čak i na proizvode koji svakako nemaju gluten! I to nije problem samo sa oznakom "bez glutena" već i sa oznakama poput "bez fruktoze", "bez laktoze", "bez šećera"... Te oznake nalaze se na mnogim proizvodima iako je sasvim očigledno da ga tu prirodno nema. Vode se onim "ishrana bez glutena je trenutno aktuelna i popularna u Srbiji, mnogi kupci kupuju upravo ove proizvode, pa hajde da stavimo oznaku" - kaže Papović i dodaje:
- Njihov cilj je jasan - da prodaju što više svojih proizvoda. A misle da će na taj način da privuku ogroman broj potrošača jer će oni, zbog te oznake, da pomisle da je proizvod mnogo zdraviji od svih ostalih iz iste kategorije samo zato što je deklarisan "bez glutena". A to, naravno, nije tačno, jer su dimljene kosti bez glutena, ma koji proizvođač bio. Oni na taj način vređaju potrošače, jer misle da su potrošači nepismeni. A naši potrošači to nisu!
Stari problem
Naše udruženje već godinama upozorava na ovaj problem. Proizvođači stavljaju oznaku "bez glutena" na sve što im padne na pamet
Goran Papović, NOPS
Prema njegovim rečima, u Industriji mesa "Topola" ovakvim deklarisanjem proizvoda prekršili su zakon.
- Da ne spominjemo da po zakonu oni ne bi smeli ovo da rade. Prosto, zakon ne dozvoljava da na pakovanju ističete nešto što se podrazumeva. Ne postoji razlog da proizvođač uopšte stavi oznaku "bez glutena" kada se to podrazumeva - napominje Papović.
Sa njim se slaže i predsednik udruženja "Zaštita potrošača" Nenad Bumbić. Kako kaže, kompanija "Topola" rizikuje kaznu i do dva miliona dinara zbog toga što je na svoju liniju dimljenih proizvoda stavila oznaku "bez glutena".
- Ovo je klasičan primer oglašavanja koje navodi na pogrešan zaključak! Pogrešnim informacijama stvara se pogrešna slika da je ovaj proizvod zdraviji od ostalih iz iste kategorije iako nije. Zabranjeno je isticati nešto kao karakteristiku tog proizvoda ako se ta karakteristika zapravo podrazumeva. To bi bilo kao kada bi proizvođač kisele vode stavio na svoju ambalažu deklaraciju "bez glutena". Pa svima znamo da u vodi nema glutena! To je obmana potrošača, koja je strogo zabranjena, i prema zakonu, kazna za to je od 300.000 do dva miliona dinara - ističe Bumbić.
Naš sagovornik smatra da ova poslovna praksa nije fer prema celijakičarima, osobama koje ne smeju da jedu gluten jer njihov organizam ne može da ga vari, što može da im izazove ozbiljne zdravstvene probleme.
- Deklaracija "bez glutena" na proizvodima koji svakako nemaju gluten može navesti kupce na lošu ekonomsku odluku. Recimo, celijakičari zbog svojih zdravstvenih tegoba jako paze da slučajno u svoj organizam ne unesu gluten, pa pažljivo čitaju deklaracije i biraju samo deklarisane proizvode. Tako bi neki od njih kada u frižideru vide, recimo, dimljena rebra pre izabrali "Topolina" jer su deklarisana nego nekog drugog proizvođača. Oni bi taj izbor napravili čak i ako su "Topolina" rebra dosta skuplja nego sva ostala, jer su im zdravlje i pravilna ishrana najbitniji. Tako bi oni dali više para iako su sva ta rebra bez glutena. Kada realno sagledamo stvari, zaključićemo da u procesu proizvodnje rebara nikako ne može biti upotrebljen gluten. Na taj način oni se dovode u zabludu, što nikako nije fer - kaže Bumbić i dodaje:
- U Evropi ozbiljno razmišljaju da uvedu nešto što se zove nutritivni profili, a upravo zbog ovakvih problema i Srbija treba to da uvrsti u svoj zakon. To znači da proizvođači na proizvodu mogu da iznose zdravstvene tvrdnje samo ako te namirnice i jesu zaista zdrave. Na primer, na voćnom jogurtu stoji oznaka "bogato kalcijumom". I svi kupci se hvataju za njega jer misle da je to zdravo. A zapravo taj jogurt ima samo tu jednu zdravu supstancu, dok su sve ostale nezdrave. Samim tim, taj proizvod u organizmu ostavlja više štete nego koristi. Ako se uvedu nutritivni profili, ovakvi i slični problemi postaće prošlost!
Inače, prema Pravilniku o deklarisanju hrane, istaknuto je da je oznaku "bez glutena" dopušteno navesti samo ako je sadržaj glutena u hrani kao gotovom proizvodu manji od 20 miligrama po kilogramu. Takođe, izjavu "vrlo mali sadržaj glutena" dopušteno je navesti samo ako hrana, koja se sastoji ili sadrži jedan ili više sastojaka proizvedenih od pšenice, raži, ječma, ovsa, ako ne sadrži gluten u količini većoj od 100 miligrama po kilogramu u gotovom proizvodu. Korišćenje oznaka "bez glutena" ili "vrlo malo glutena" spada u deo pružanja dobrovoljnih informacija. Svako odstupanje od ovoga predviđa kazne proizvođaču, odnosno odgovornom licu koji tu hranu stavlja u promet.
Topola: U belančevinama ima glutena
U IM "Topola" kažu da su oni jedina fabrika koja je koncipirala kompletnu proizvodnju bez ijednog alergena, među koje spada i gluten.
- Po važećem Pravilniku o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa u određenim dimljenim proizvodima od mesa, dozvoljena je, između ostalog, i upotreba belančevinastih proizvoda. Po Pravilniku o kvalitetu belančevinastih proizvoda i mešavina belančevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, belančevinasti proizvodi jesu i belančevinasti proizvodi iz žita, gde spada i gluten. Bez obzira na sve navedeno, "IM Topola" ni u jednoj grupi proizvoda ne koristi alergene ni gluten, što je veoma značajno za grupu ljudi koji su osetljivi na određene grupe alergena, kao i sam gluten - rekli su oni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postavlja se pitanje kakvi su to inače čvarci, kada se od davnina zna da se ova namirnica dobija, topljenjem svinjske slanine bez ikakvih ostalih veštačkih dodataka, izuzev soli? Ovo je nedopustiv postupak "Bilbija", tvrde stručnjaci
Ukrajinskim snagama gotovo da ponestaje municije za sisteme PVO Patriot i IRIS-T, zbog čega više ne mogu da se suprotstave vazdušnim napadima ruskih snaga, smatra britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube.
Snežana Repac psiholog, Vladimir Marković trener FK Bežanija i fudbaler Nemanja Marković, govorili su o tome da li deca imaju puno obaveza i da li roditelji sve više vide profit u svojoj deci.
Ekipa Informera nalazi se na Zejtinliku gde je otkrivena bista deda Đorđu, čuvaru srpskog groblja. Otkrivanje biste je izazvalo veliko interesovanje u Solunu, gradski predstavnici tog grada su položili vence na njegov grob, a spomenik su svečano otkrili ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.
Tokom sednice Skupštine Srbije NATO general Zdravko Ponoš vređao je žene, pa se nakon ministarke Milice Đurđević-Stamenkovski na njegovom tapetu našla predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. O tome su u Info jutru govorili Dejan Miletić iz Centra za izučavanje globalizacije i Veljko Jovanović, analitičar.
U novom Info jutru o uspešnoj politici koju vodi predsednik Vučić, ali i njegovoj poseti Njujorku i govoru u UN, govorio je gost Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Na suđenju Urošu Blažiću (22) u Specijalnom sudu u Beogradu, koji se tereti da je 4. maja prošle godine ubio devet žrtava dok je njih 12 teško ranio, svedočio je automehaničar Stefan Marković njegov komšija iz Dubone, inače brat i prijatelj ubijenih mladića.
Libanska grupa Hezbolah potvrdila je danas da je njen vođa i jedan od njenih osnivača, Sajed Hasan Nasralah, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu, i najavila da će nastaviti da se bori protiv Izraela.
Austrijanci u nedelju glasaju na parlamentarnim izborima na kojima bi krajnje desničarska opoziciona Slobodarska partija (FPO) prvi put mogla da odnese pobedu.
Reka Soča i njene pritoke na zapadu Slovenije izlile su se nakon obilnih kiša na području Boveca i poplavile puteve, podrume i polja, prenose danas slovenački mediji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da je predstavio Sjedinjenim Američkim Državama Plan pobede i objasnio svaku pojedinačnu tačku.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prebačen je na sigurnu lokaciju unutar zemlje sa pojačanim bezbednosnim merama, rekla su Rojtersu dva regionalna zvaničnika koje je Teheran upoznao sa situacijom.
Više od polovine Srba na veče premijere svake nove epizode serije "Kasandra" provelo je "prikovano" ispred ekrana, a nakon nje počela je prava pomama za latino sapunicama. Bilo je to devedesetih godina prošlog veka.
Ranije ovog meseca, američki reper Pi Didi pojavio se na sudu na Menhetnu u Njujorku nakon što je optužen za reketiranje, zavere, seksualnu trgovinu silom, prevaru ili prinudu i prevoz radi bavljenja prostitucijom.
Flambirane palačinke, omiljena poslastica iz bivše Jugoslavije, zahtevaju malo truda, ali donose izuzetno sočan ukus zahvaljujući bogatom sosu od pomorandže.
Zimska salata je zimnica bez koje ne treba da dočekate hladne dane i praznike, a osim što se brzo pravi idealna je i za budžet budući da su svi sastojci veoma povoljni.
Glumica Brižit Bardo koja danas puni 90 godina upamćena je po lepoti i izuzetnom talentu, a malo ko zna da osim brojnih uspešnih uloga, i života prepunog kontroverzi iza nje stoje i nesrećne ljubavi, nasilje, pokušaj samoubistva...
Istrošeni šrafovi i burgije, pregorele sijalice i parčići lima za Dušana Borkovca iz Beograda nisu otpad već materijal od koga pravi zanimljive skulpture životinja, ptica i insekata.
Na konkurs za mesto u studentskom domu u Kragujevcu, prijavilo se 260 brucoša, a studenti starijih godina dokumentaciju mogu da dostave do 31. oktobra.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.