Kada je shvatila da od ljubavi sa Petrom Trećim nema ništa, Katarina Velika mu se osvetila tako što je osvojila srca ruskog naroda i podarila im zakonsku reformu.
Kada je došla u Rusiju zbog ugovorenog braka, nemačka princeza Sofija Frederika Augusta našla se u hladnom okruženju carstva 18. veka.
Kao devojka zaljubljena u obećanog princa Petra Trećeg, nije se plašila da u ime ljubavi ostavi zemlju, porodicu i ceo svoj život iza sebe.
Prvo razočaranje nije doživela ni zbog hladne Rusije ni zbog kulture Istoka koju nije razumela. Njene nade i mladalačku nevinost zgazila je surovost Petra.
Kako bi ljubavi i skladnom braku dala šansu, odlučila je da se bori za njega. Počela je da uči jezik i pređe u pravoslavlje.
Foto: informer
Scena iz serije "Katarina Velika"
Nije više bila Sofija, postala je Katarina Aleksejevna i time je želela dodatno da naglasi svoju lojalnost novoj domovini.
Nije želela da bude strankinja na dvoru, punom spletki i političkih igara, u kojem su je mnogi posmatrali kao nemačkog špijuna i izdajnika.
Još jedna stereotipna uloga bila joj je nametnuta društvom tog doba, bila je tu samo da rodi naslednika i da ne pravi probleme. Kao figura na šahovskoj tabli, lutka od porcelana, statusni simbol nadmoći Rusije.
Brzo je shvatila da će, ukoliko se grčevito drži pogaženih snova o ljubavi sa mužem, sebi iskopati grobnicu od zlata i dijamanata.
Napustila je dotadašnja razmišljanja o tome šta znači biti carica i odlučila da pažljivo i realno osmotri svoj položaj.
Foto: Informer
Scena iz serije "Katarina Velika"
Kako je i sama osetila nepravdu zbog toga što je strankinja, shvatila je da nije jedina koja se oseća odbačeno.
Nije je zanimao samo sjaj haljina i šapat aristokratije koja ju je izopštavala. Počela je da čita ruske hronike, proučava narodne običaje, razgovara sa činovnicima, učiteljima i vojnicima.
Narod, koji je i sam bio udaljen od dvora, prepoznao je u njoj odlučnost i počeo da je doživljava ne kao strankinju, već kao ženu koja je srcem odabrala Rusiju.
I tu počinje priča.
Sudovi, kazne i mučenja: Kako je bilo pre nje?
Pre Katarine, ruski pravni sistem bio je mešavina starih običaja i brutalnih kazni. Mučenje u istragama nije bilo izuzetak. Zakon je bio volja vlasti.
Katarina piše "Nakaz", instrukciju za novu zakonodavnu komisiju.
U tom dokumentu piše:
👉 mučenje je pogrešno
👉 isti zakon mora važiti za sve
👉 država treba da bude racionalna
Elita je bila podeljena. Jedni su je slavili kao prosvetiteljku, drugi su smatrali da kroz nju operiše Evropa i urušava Rusiju.
Žene pre i posle Katarine
Pre nje, obrazovanje devojaka bilo je luksuz rezervisan za retke aristokratske porodice.
Katarina osniva Smoljni institut za plemkinje, prvu državnu školu za žene.
Odjednom, devojke iz plemstva uče jezike, književnost, manire, istoriju.
Za to vreme – ogroman iskorak.
Vakcinacija: Carica koja je rizikovala život
Velike boginje su harale. Ljudi su umirali u hiljadama. Ožiljci po licu bili su normalna pojava.
Katarina poziva engleskog lekara i prima variolaciju, ranu verziju vakcine kao uzor i primer uplašenom narodu koji je odbijao novinu.
Odmah posle toga pokreće kampanju vakcinacije. Plemstvo počinje da varioliše decu. Otvaraju se medicinske ustanove.
Ona se tu ne zaustavlja i izdaje Povelju plemstvu i Povelju gradovima.
👉 plemstvo dobija pravnu zaštitu
👉 gradovi dobijaju izabrane organe
👉 administracija postaje organizovanija
Foto: Foto: Promo
Scena iz serije "Katarina Velika"
Štampa i sloboda
Katarina Velika značajno je unapredila štampu u Rusiji omogućivši privatne štamparije i širenje prosvetnih sadržaja, dok je istovremeno održavala strogu cenzuru za politički osetljive teme. Tokom njene vladavine, izdavaštvo je doživelo procvat, a književnost i novinarstvo su postali ključni delovi ruske kulture
U prvim godinama dozvoljava privatne štamparije i časopise ali zbog Francuske revolucije, koji su mnogi u Rusiji smatrali produktom slobodne štampe, cenzura se ponovo zaoštrava.
👉 Katarina je i sama bila pisac i novinar, uređujući satirični časopis Vesnik.
Iz neostvarene ljubavi prema mužu rodila se druga ljubav, prema Rusiji. Ono što nije dobila u braku, pokušala je da pronađe u zemlji koja joj u početku nije uzvraćala toplinom.
Umesto da ostane povređena žena u pozlaćenom kavezi, Katarina koja nije mogla da osvoji muževljevo srce, osvojila je poverenje elite i pažnju naroda.
Imati ljubavnika tabu je i u 21. veku, možete tek zamisliti kako je to izgledalo u carskoj Rusiji 18. veka, u svetu dvorskih pravila, crkvenih normi i potpuno drugačijih pogleda na položaj i ulogu žena u društvu.
Srpski plemić i vojskovođa Simeon Zorić uspeo je da osvoji naklonost ruske carice Katarine Velike i postane jedan od najzapaženijih ljudi na njenom dvoru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Imati ljubavnika tabu je i u 21. veku, možete tek zamisliti kako je to izgledalo u carskoj Rusiji 18. veka, u svetu dvorskih pravila, crkvenih normi i potpuno drugačijih pogleda na položaj i ulogu žena u društvu.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Predstavnici Srpske liste obratili su se večeras građanima Srbije nakon završetka, kako je danas više puta naglašeno, sudbosnosnih izbora na Kosovu i Metohije za skupštinu u Prištini.
Dugogodišnji novinar Vesti Zoran Vicelarević, kog su danas u Frankfurtu blokaderi brutalno napali na tribini Proglasa, organizacije kojoj pripadaju Dragan Bjelogrlić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić, Zoran Kesić i ostali, oglasio se tim povodom i ispričao sve detalje nemilog događaja.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Srbin (39) i njegova supruga (34) poginuli su u sudaru automobila i teretnog voza u Austriji. Njihova dvogodišnja ćerka jedina je preživela tragediju i o njoj će brinuti baka.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar