Hmelj, najpoznatiji kao sastojak piva, zapravo ima dugu istoriju i kao prirodan lek u narodnoj medicini, ali i u kulinarstvu. Naime, tinktura, čaj i suplementi nalaze svoje mesto među lekovitim preparatima, izdanci na trpezi, a njime se tradicionalno pune jastuci kao pomoć kod problema sa spavanjem, a poznati je i sastojak piva
Hmelj, višegodišnja je zeljasta biljka hrapavih stabljika, dužine do 8 metara, koje vijugaju u smeru kazaljke na satu.
Prvi opis hmelja zapravo zabeležen je u enciklopediji "Naturalis Historia" objavljenoj oko 80. godine nove ere, od strane Plinija Starijeg, što je mnogo pre nego što je hmelj zvanično počeo da se koristi. Poznato je još od doba starih Rimljana da se hmelj može jesti, kako njegovi izdanci podsećaju na špargle. Ipak, uzimajući u obzir da je neutralnog ukusa i da raste na manje pristupačnim terenima, nije se proslavio u kuhinji.
Jede se sirov ili kratko baren i prodinstan uz pastu, salatu i sosove. Za proizvodnju piva i lekovite preparate koriste se osušene šišarke veličine prsta.
Hmelj i zdravlje
Kao što se moglo naslutiti, hmelj je izvor različitih vitamina, minerala, ali i drugih korisnih sastojaka poput biljnih vlakana, ulja, biljnih hormona, etarskih ulja i antioksidanasa. U skladu sa tim, hmelj se u velikoj meri koristi za proizvodnju raznih lekovitih prirodnih preparata i to kao suvi ekstrakt, infuz, alkoholne tinkture i melasa.
Uticaj hmelja na nervni sistem
Deluje umirujuće na nervni sistem i ima blago sedativno dejstvo, ali ne izaziva zavisnost. Često se koristi kod poremećaja spavanja, nemira i anksioznosti, a čak se prave jastuci i dušeci punjeni cvastima hmelja za pomoć kod nesanice. Možete čuti da za se za bolji san pored glave stavlja jastučnica ili platneni ceger napunjen sušenim hmeljom, lavandom, kamilicom, cvetom lipe i matičnjakom.
Foto: Pixabay
Spazmolitičko delovanje hmelja
Takođe, poznato je i da poseduje antispazmolitičko dejstvo te se primenjuje kod mišićne napetosti. Hmelj može pomoći i kod problema sa bubrezima, suvom kožom, cirkulacijom, valunzima, bolovima, kao i kod digestivnih tegoba.
Čaj od hmelja
Kod problema sa varenjem preporučuje se čaj (nekoliko puta dnevno) od hmelja, kamilice, nane i belog sleza, dok se za smanjenje napetosti savetuje kombinacija kamilice, hmelja, cveta lipe i valerijane.
Protiv zubobolje koristi se mešavina čaja od valerijane, hmelja i loćike. Kako je bogat antioksidansima, postoje tvrdnje se pivom unosi više antioksidansa nego crnim vinom. Naravno, to se odnosi na čašu dnevno, i nije izgovor za prekomernu konzumaciju.
Savetuje se oprez pri upotrebi hmelja kod obolelih od depresije, raka i hormonski zavisnih iliosetljivih stanja. Dodatno, hmelj može da izazove previše pospanosti ako se kombinuje sa sedativima, alkoholom, anesteticima i drugim lekovima za vreme i posle hirurških procedura.
Bršljan, zimzelen, zelengora (lat. Hedera helix) je često potcenjan kada su zdravstveni benefiti u pitanju, jer mu se pripisuje mnogo manje lekovitih svojstava nego što objektivno poseduje ili je poznato
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bršljan, zimzelen, zelengora (lat. Hedera helix) je često potcenjan kada su zdravstveni benefiti u pitanju, jer mu se pripisuje mnogo manje lekovitih svojstava nego što objektivno poseduje ili je poznato
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
U Srbiji se u ponedeljak, 6. jula, očekuje promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, ali i sa uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.