Paradajz koji pamtimo iz detinjstva bio je drugačije sorte od ovih koje danas stoje na policama supermarketa, a sve je teže naći neki koje ima ukus. Popravljanje toga moglo bi da ostavi duboki trag na ishranu
U potrazi za pravim, sočnim paradajzom često ostajemo razočarani, posebno ako ga tražimo u nekom od supermarketa, gde nas najčešće dočekuje povrće bezličnog, odn. bljutavog ukusa. 'Kao da žvačete karton', rekli bi neki. Verujemo da ste se često zapitali zbog čega je ukus tog paradajza takav, tj. zašto uopšte nema ukus?
Jedno istraživanje daje odgovor na to pitanje, i pokazuje kako kod 93 odsto modernih plodova paradajza nedostaje verzija gena koja im daje njihov poseban ukus. Uprkos tome što mislimo da je krivac genetska modifikacija, zapravo uzročnik leži u uzgajivačima, tj. njihovom pokušaju da izvuku najviše iz paradajza, da izvuku najveću ekonomsku korist.
Foto: Shutterstock
Tokom vremena geni koji pojačavaju ukus izgubili su se ili su tokom procesa selekcije negativno odabrani. Zato današnjem paradajzu iz supermarketa nedostaje genetske raznolikosti, pa tako i ukusa, piše BigThink.
Izgubljen važan gen
- Tokom kultivisanja i poboljšanja paradajza ljudi će se većinom fokusirati na ono što će im povećati proizvodnju, produkciju, poput veličine samog ploda i dobrog podnošenja skladištenja. Neki geni koji su uključeni u ostale važne kvalitete, osobine ploda, i njihove reakcije na stres, tokom ovog procesa su izgubljeni - rekao je Džan Đun Fei sa Univerziteta Kornel.
Njihova otkrića objavljena su u magazinu Nature Genetics, u kojem su analizirani genetski podaci 725 paradajza, kultivisanih i divljih, koji su važni zbog genetske različitosti. Zatim su ove podatke uporedili s domaćim genomom paradajza Heinz 1706, koji se često koristi kao reprezentativni primer genoma rajčice.
Foto: Pixabay
Poređenje je pokazalo da Heinzu 1706 nedostaje oko 5000 gena, a da većini paradajza koji se mogu pronaći u supermarketima nedostaje redak oblik gena koji im daje ukus. Taj gen TomLoxC pronađen je u 90 posto divljih vrsta.
- Čini se kako je uključen u proizvodnju iz masti. Otkrili smo da takođe proizvodi aromatična jedinjenja iz karotenoida, pigmenata koji paradajzu daju crvenu boju. Bila je to dodatna funkcija koja je bila iznad onoga što smo očekivali, a ovi su rezultati sigurno zanimljivi ljudima koji uživaju u paradajzu s ukusom - kaže Džejms Đovanoni, američki naučnik i koautor studije.
Ima nade za povratak ukusa
Istraživači se nadaju da će njihova analiza dovesti do razvoja resursa za "razvoj budućih funkcionalnih studija i razmnožavanja". U međuvremenu se može dogoditi da će se uzgajivači paradajza okrenu potrazi za ukusima, sami. Gen TomLoxC postaje ipak češći u moderno uzgojenom paradajzu, u poređenju sa stanjem od samo nekoliko godina ranije.
Foto: Pixabay
Popravljanje ukusa paradajza moglo bi da dovede do velike razliku u načinu na koji uživamo u našoj ishrani čiji je paradajz važan deo. Tako npr. zapadnjaci godišnje pojedu oko devet kilograma paradajza i 33 kilograma prerađenog paradajza - što dokazuje koliko je neizostavan na našim trpezama.
TESTENINA na STO NAČINA! Kako je nastala PRVA PASTA, plus 4 SJAJNA RECEPTA!
ORAŠASTI plodovi za IMUNITET! Pomažu u borbi protiv UPALA, KARCINOMA, čuvaju SRCE i MOZAK! /RECEPT/
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin tvrdi da se EU mešala u izbore za Državnu dumu i da je unapred pripremila dokument za osporavanje izbornog procesa.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.