Paradajz koji pamtimo iz detinjstva bio je drugačije sorte od ovih koje danas stoje na policama supermarketa, a sve je teže naći neki koje ima ukus. Popravljanje toga moglo bi da ostavi duboki trag na ishranu
U potrazi za pravim, sočnim paradajzom često ostajemo razočarani, posebno ako ga tražimo u nekom od supermarketa, gde nas najčešće dočekuje povrće bezličnog, odn. bljutavog ukusa. 'Kao da žvačete karton', rekli bi neki. Verujemo da ste se često zapitali zbog čega je ukus tog paradajza takav, tj. zašto uopšte nema ukus?
Jedno istraživanje daje odgovor na to pitanje, i pokazuje kako kod 93 odsto modernih plodova paradajza nedostaje verzija gena koja im daje njihov poseban ukus. Uprkos tome što mislimo da je krivac genetska modifikacija, zapravo uzročnik leži u uzgajivačima, tj. njihovom pokušaju da izvuku najviše iz paradajza, da izvuku najveću ekonomsku korist.
Foto: Shutterstock
Tokom vremena geni koji pojačavaju ukus izgubili su se ili su tokom procesa selekcije negativno odabrani. Zato današnjem paradajzu iz supermarketa nedostaje genetske raznolikosti, pa tako i ukusa, piše BigThink.
Izgubljen važan gen
- Tokom kultivisanja i poboljšanja paradajza ljudi će se većinom fokusirati na ono što će im povećati proizvodnju, produkciju, poput veličine samog ploda i dobrog podnošenja skladištenja. Neki geni koji su uključeni u ostale važne kvalitete, osobine ploda, i njihove reakcije na stres, tokom ovog procesa su izgubljeni - rekao je Džan Đun Fei sa Univerziteta Kornel.
Njihova otkrića objavljena su u magazinu Nature Genetics, u kojem su analizirani genetski podaci 725 paradajza, kultivisanih i divljih, koji su važni zbog genetske različitosti. Zatim su ove podatke uporedili s domaćim genomom paradajza Heinz 1706, koji se često koristi kao reprezentativni primer genoma rajčice.
Foto: Pixabay
Poređenje je pokazalo da Heinzu 1706 nedostaje oko 5000 gena, a da većini paradajza koji se mogu pronaći u supermarketima nedostaje redak oblik gena koji im daje ukus. Taj gen TomLoxC pronađen je u 90 posto divljih vrsta.
- Čini se kako je uključen u proizvodnju iz masti. Otkrili smo da takođe proizvodi aromatična jedinjenja iz karotenoida, pigmenata koji paradajzu daju crvenu boju. Bila je to dodatna funkcija koja je bila iznad onoga što smo očekivali, a ovi su rezultati sigurno zanimljivi ljudima koji uživaju u paradajzu s ukusom - kaže Džejms Đovanoni, američki naučnik i koautor studije.
Ima nade za povratak ukusa
Istraživači se nadaju da će njihova analiza dovesti do razvoja resursa za "razvoj budućih funkcionalnih studija i razmnožavanja". U međuvremenu se može dogoditi da će se uzgajivači paradajza okrenu potrazi za ukusima, sami. Gen TomLoxC postaje ipak češći u moderno uzgojenom paradajzu, u poređenju sa stanjem od samo nekoliko godina ranije.
Foto: Pixabay
Popravljanje ukusa paradajza moglo bi da dovede do velike razliku u načinu na koji uživamo u našoj ishrani čiji je paradajz važan deo. Tako npr. zapadnjaci godišnje pojedu oko devet kilograma paradajza i 33 kilograma prerađenog paradajza - što dokazuje koliko je neizostavan na našim trpezama.
TESTENINA na STO NAČINA! Kako je nastala PRVA PASTA, plus 4 SJAJNA RECEPTA!
ORAŠASTI plodovi za IMUNITET! Pomažu u borbi protiv UPALA, KARCINOMA, čuvaju SRCE i MOZAK! /RECEPT/
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. pokretu "studenti u blokadi" udario je na svoje saborce - ono što je mesecima najavljivano kao mladalačka magija, ispostavilo se kao jeftin predizborni eksperiment priznaje on.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
U Srbiji se u ponedeljak, 6. jula, očekuje promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, ali i sa uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.