
Ove 3 stvari NIKAKO NE SMETE da radite sa OPALIM LIŠĆEM – EVO šta je rešenje
Ove godine lepo letnje vreme se značajno produžilo, a po svemu sudeći, topao će biti i početak jeseni.
20.10.2023
09:00
printscreen
Srbija
Dr Dušan Materić, naučnik koji je sasvim neočekivano razvio revolucionarnu metodu za otkrivanje i merenje nanoplastike u okolini, upozorava da je pred čovečanstvom prekretnica na kojoj je važno da se odluči da li ćemo sačuvati naš jedini dom - planetu Zemlju.
U intervjuu sa Dušanom Materićem, doktorom nauka i istraživačem na čelu Grupe za mikroplastiku, nanoplastiku i elemente u Centru za studije okoline Helmholc u Lajpcigu dobili smo odgovore na sva pitanja o prisustvu nanoplastike u životnoj sredini, potencijalnim rizicima po zdravlje ljudi i prirodni svet, kao i rešenjima za ovaj globalni problem.
- Napravili smo toliko plastike na Zemlji da je ona počela da se fragmentiše do najsitnijih čestica. Do pre desetak godina se mislilo da je to nemoguće i da je plastika jedan od materijala kom je potrebno nekoliko vekova da bi počeo da se razlaže. Sada znamo da je taj proces daleko brži!
Mikroskopskim metodama primećena je prvo mikroplastika koja se brže fragmentira. Korišćenjem mikroskopskih metoda, dođe se do sitnijih i sitnijih čestica, ali problem je kako utvrditi da li je u pitanju plastika ili nešto drugo. Zbog toga su razvijene metode korišćenja lasera u istraživanjima da bi se utvrdilo da je ta čestica zapravo mikroplastika. Sva istraživanja o mikroplastici ticala su se tih većih čestica plastike, a o postojanju nanočestica se samo spekulisalo. Ja sam radio na post-doktoratu gde sam želeo da razvijem metodu koja će uspešno meriti tragove organskih supstanci u snegu i ledu da bismo odgovorili na određena naučna pitanja kakva je atmosfera bila u prošlosti. Radio sam na jednom instrumentu koji se već 10-20 godina koristi za monitoring jedinjenja koja isparavaju u vazduhu. U Austriji smo hteli da testiramo uzorak snega vrha planine Sonblik na 3.100 metara. To je trebalo da bude osnov za dalje istraživanje, jer se pošlo sa pretpostavkom da tu nema puno zagađenja. Ipak, mi smo već u prvim analizama primetili određene signale koji su ukazivali na prisustvo plastike. Kada smo filtrirali uzorak videli smo da su čestice manje od 200 nanometara. Dakle, jako, jako male. Do tada niko nije merio nanoplastiku ili plastiku ispod jednog mikrometra. Ta informacija mi je postala alarmantna, ali istovremeno i logična, jer ako mikroplastike ima u toj meri, onda je logična hipoteza da fragmentacija mikroplastike mora da ide u još manje nano čestice.
- Metoda koju sam razvio je revolucionarna zato što mi ne koristimo mikroskop da bi direktno merili nanoplastiku. Mi filtriramo uzorak snega, a potom specijalnom tehnikom isparavamo vodu pod niskim pritiskom, u prisustvu azota, da ne bi bilo kontaminacije. To onda direktno merimo tako da stavimo naš uzorak vode u posudu koja je kao jedna mala teglica, veličine 10 milimetara. Radili smo sa slatkom vodom i pošto nema soli kao morska voda, ne vide se ni tragovi od isparenja. Onda polako podižemo temperaturu po jedan stepen u sekundi, a instrument PTRMS koji je dosta osetljiv svake sekunde meri čitav panel organskih jedinjenja koji se tu nalaze nakon isparenja. Kada smo došli do one temperature na kojoj plastika ključa ili se topi tačno smo videli kako se signali organskih jedinjenja menjaju. Oseti se taj karakterističan smrad plastike kada gori. Osim mirisa, lako je bilo utvrditi da je u pitanju bila plastika jer tačka ključanja za materijale nije ista. Plastika počinje da isparava na oko 200 stepeni, a mi smo je grejali i iznad tačke ključanja svake vrste plastike, iznad 360 stepeni. Koristili smo princip indirektne metode, a zahvaljujući kome sa sigurnošću možemo da izdvojimo plastiku od drugih organskih ili jedinjenja koje se nalaze tu u snegu ili u vodi. Prvo je naš instrument koji je ekstremno osetljiv na plastiku merio organska jedinjenja. Takav je bio jer je napravljen od materijala koji nisu plastika, i onog momenta kada taj uređaj uključimo on detektuje i najsitnije čestice plastike.
- To je vrlo kompleksno pitanje. Nanoplastika u organizam može da uđe na više načina, putem digestivnog trakta, kože ili disanjem. Pošto je jako sitna ona prodire skroz do alveolarnog sistema, gde su joj jedine barijere krvni sud i ćelijska membrana. Tako ulazi u telo i može da se taloži, ali mi apsolutno još ne znamo mnogo o tome. Neke studije koje su rađene uglavnom na plastici polistiren, kao što je stiropor, pokazale su da se takva plastika vrlo brzo raspada na jako sitne čestice i oslobađa veliki broj hemijskih supstanci koje imaju loše posledice na polne estrogene hormone. Sada znamo da je nanoplastika sigurno štetna na svakom nivou organizacije organizma, a ostaje da utvrdimo koja vrsta je štetnija. Potom bismo mogli da zabranimo ili smanjimo proizvodnju onih koji su štetniji.
Foto: printscreen
Ko je u riziku od nanoplastike?
- Pojedine profesije više su izložene riziku od unošenja nanoplastike u organizam. Posebno ljudi koji rade u fabrikama ili reciklažnim postrojenjima. Filtriranja vazduha kako bi se očistila od nanoplastike su moguća, a kao preventiva mogu se instalirati HEPA filteri koji efikasno odstranjuju nanočestice. Neke firme ugrađuju te velike filtere i prave ventilacioni sistem zatvorenog tipa kako bi očuvali kvalitet vazduha za zaposlene. Posmatrano globalno, jer su u pitanju ogromne količine i površine na kojima se nalazi nanoplastika, filtriranje nije lako. Trebalo bi da razumemo da postoje takozvane goruće tačke gde se registruju velika količina nanoplastike. Potom, tu su određeni vremenski periodi i situacije u tokom kojih u naš organizam najviše plastike uđe, a kao treće, važno je znati da polimeri različito deluju na naš organizam. Dakle, trebalo bi da razumemo sve te tri stvari.
- Važno je da nikako ne bude zanemareno to da onog momenta kada se velika količina oslobodi u atmosferu ona tu cirkuliše neko vreme. Ako se taloži u snegu, odatle će topljenjem snega da ode u vodu, odatle će ispariti u vazduh, i tako u krug. Opravdano je reći da su industrijska područja neki od zagađivača, kao i deponije. Ipak, iznenadila su merenje koja su pokazala da je ogromna količina plastike u urbanim uslovima zapravo PET plastika koje klasične industrije toliko ne koriste, ali je koristi tekstilna industrija. Mi smo tako nekada sami izvor ogromnih količina nanoplastike. U nekim situacijama se velike količine nanočestica plastike oslobađaju u atmosferu. Neregulisano odlaganje smeća može da bude jedan od veliki uzrok oslobađanja plastike u prirodu. Tu bih sa rezervom upro prstom na divlje deponije jer se na njima nalazi dosta bačene plastike, kesa i slično. To je okruženje gde je plastika izložena kiseoniku, vetru i suncu koje je idealno za brzo razlaganje plastike. Na brzinu tog procesa mogu da utiču i brojna hemijska jedinjenja. Na primer, ako je divlja deponija u blizini urbane sredine, tu je onda malo veća i količina ozona, ali dovoljno da doprinese bržem fragmentiranju plastike. Da bi se o tome ipak sa sigurnošću govorilo potrebno je da se urade i dodatna istraživanja.
Foto: Informer
Koliko nanoplastike ima u prirodi?
- Postoje grafike koje pokazuju određene cifre, međutim to se više odnosi na makro plastiku, dok za nanoplastiku mi nemamo ideju kolike bi te cifre bile. Ono što znamo na osnovu komparativnih analiza količine po masi mikroplastike i nanoplastike jeste da je masa mikro i nanoplastike u prirodi skoro pa izjednačena. To je zabrinjavajuće jer je u pitanju veoma veliki broj čestica.
- Moj odgovor bi bio da može, jer se plastika cepa u manje i manje fragmente, a polimer se tako polako gubi u nečemu što više nije plastika. Onda postaje organska materija koja je pristupačna organizmima za dalje usvajanje ugljenika iz nje. Međutim, kada se plastika raspada na tom nivou ispod 10 nanometara, čak i ispod jednog nanometra nismo sigurni jesu li ta organska jedinjenja tako nastala jednako štetna kao i sama čestica nanoplastike. Postoje određene indikacije da je velika većina tih jedinjenja nastala transformacijom štetna. Kade je u pitanju uništavanje nanoplastike, rekao bih da nove tehnologije definitivno pomažu tome. Trenutno se nedovoljno zna o tome koliko je nefiltrirano spaljivanja plastike u korist stvaranja energije uspešan način uništavanja nanoplastike. Potrebno je da prođe još vremena kako bi se video koji je pravi efekat toga na životnu sredinu. Svojevrsni problem kod filtera na spalionicama je taj što se oni dizajniraju da ispoštuju osnovne zakonske regulative i da ciljano deluju na određene supstance kao što su PM2.5 čestice. Mislim da je daleko bolje ekonomsko rešenje da nakon što saznamo malo više o nanoplastici, usmerimo regulaciju tako da onda preventivno delujemo. Onog momenta kada nanoplastika uđe u prirodu, nju je teško i skupo ukloniti. Ipak, ne bi trebalo ni potceniti moć prirode koja može da podnese dosta toga, pa i da neutrališe onu nanoplastiku koja već kruži u prirodi.
- Mislim da smo našim istraživanjem, ali i istraživanjem drugih kolega otvorili Pandorinu kutiju. Niko ne voli plastiku u hrani, kozmetici, vodi, da je udiše i zbog toga sam uveren da će se istraživanja tek nastaviti. Ovo je mlada disciplina, i kroz deset godina mi ćemo mnogo više znati nego danas. Kao čovečanstvo sami smo sebe doveli u ovu situaciju i sada bi trebalo da preuzmemo određene korake da to promenimo. Ipak, mi kao čovečanstvo ne možemo bez plastike. Ono što je moj posao kao naučnika, koji shvatam poprilično ozbiljno, je da pružim pouzdanu analitičku informaciju o tome koliko je tačno, kako se i gde plastika kreće, gde se taloži, i kako najlakše ulazi u naš organizam. Moguće je da ćemo u budućnosti morati da se odreknemo određenih luksuza ili da ih smanjimo. Tu konkretno mislim određene kontrole i regulacije u građevinskoj, tekstilnoj i drugim industrijama koje koriste plastiku. To bi nas koštalo lagodnosti koju sada naizgled imamo, ali važno je da na vreme znamo koja je cena koju moramo da platimo, i da li je održivo da nastavimo aktuelnim tempom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sonja Karadžić, ćerka Radovana Karadžića otkrila je najnovije informacije o stanju njegog oca koji služi zatvorsku kaznu u nehumanim uslovima.
17.02.2025
22:34
Studenti koje zloupotreblja antisrpka opozicija nastavljaju blokade širom Srbije, a sledeća destinacija je Niš. Na mrežama se pojavila informacija da su apartamni u Nišu pred planirani studentski protest 800 evra.
17.02.2025
20:36
Poznata italijanska tekstilna kompanija "Beneton", jedina DOS-ova strana investicija, od aprila zatvara pogon u Nišu, čime 900 radnika ostaje bez posla, objavila je Nova, portal pod kontrolom Dragana Šolaka.
17.02.2025
20:59
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke ocenilo je danas da je situacija u Srbiji "duboko zabrinjavajuća" i poručilo da mediji i političari treba da se ponašaju odgovorno.
17.02.2025
21:42
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić na svečanoj večeri koju je u njegovu čast priredio predsednik Vlade Mađarske Viktor Orban.
17.02.2025
19:17
Gosti emisije "Info dan" bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Miljan Damjanović, potpredsednik SRS.
17.02.2025
20:19
Večeras od 19.05 na Informer televiziji, domaćin otvorenog studija, Igor Ćurčić, ugostiće dr Dragana Petrovića iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu; prof. dr Dragan Škobalja, stručnjaka za energetiku, kao i stručnjaka za bezbednost Dževada Galijaševića.
17.02.2025
14:16
Gošća INFO JUTRA na Infomer TV kod novinarke Katarine Odalović bila je ministarka za brigu o porodici brigu i demografiji koja je govorila o pokušaju obojene revolucije u Srbiji.
16.02.2025
15:39
Gost INFO JUTRA na televiziji Informer bio je Aleksandar Jerković, iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija.
16.02.2025
13:37
U večerašnjem Specijalu na Informer televiziji gosti su bili Miloš Laban i Dragoslav Bokan.
15.02.2025
23:19
Policija u Subotici uhapsila je A. V. (24), osumnjičenog za izvršenje krivičnog dela razbojništva. Policija je delovala efikasno, nakon što su dobili informacije o incidentu
17.02.2025
23:54
U ulici Dimitrija Avramovića u Novom Sadu, stanari su prijavili da se oseća miris gasa u zgradi.
17.02.2025
23:01
Kosara Bašević (72) nađena je mrtva u svom stanu 29. oktobra 1996. u Beogradu, u Ustaničkoj ulici 139, u naselju Konjarnik, a nesrećna starica žena ubijena je sa čak 133 uboda nožem! Nedelju dana posle zbog ubistva uhapšena je njena unuka Marija Bogdanović, koja je tada imala 19 godina, i njena nerazdvojna drugarica iz srednje škole Nataša Novaković.
17.02.2025
21:56
Večeras oko 20:30 časova došlo je do saobraćajne nezgode u naseljuVišnjica, u ulici Maršala Tita. U nezgodi je povređeno dete koje je prelazilo ulicu na pešačkom prelazu kada je naleteo automobil.
17.02.2025
21:49
Boško Mikulović (55) iz Naupara kod Kruševca je stalno maštao kako da se domogne velikog novca, a onda je smislio da zapali dečaka i tako se obogati!
17.02.2025
20:08
Muška košarkaška reprezentacija Srbije okupila se danas i počela pripreme za utakmice sa Finskom i Gruzijom u februarskom FIBA kvalifikacionom prozoru za Evropsko prvenstvo 2025.
17.02.2025
22:51
Najbolja srpska i svetska odbojkašica Tijana Bošković (27) mogla bi da posle deset godina napusti turski Ezačibaši!
17.02.2025
21:05
Košarkaš Partizana Karlik Džons oglasio se dva dana posle bolnog poraza u finalu Kupa Radivoja Koraća.
17.02.2025
21:45
Evropsko prvenstvo u MMA, koje je počelo u subotu u hali sportova “Ranko Žeravica” i traje do nedelje, 23. februara, donelo je sjajan start za srpsku reprezentaciju, koja je u prva dva dana takmičenja osvojila jedno zlato i tri bronze.
17.02.2025
23:26
Španski fudbaler Serhio Ramos (38) nedavno je na veliko iznenađenje potpisao ugovor sa meksičkim Monterejom.
17.02.2025
23:13
Američki državni sekretar Marko Rubio stigao je u Saudijsku Arabiju, gde očekuje da mu se pridruži ruski kolega Sergej Lavrov. To su prvi razgovori američke i ruske delegacije posle više od tri godine, a očekuje se da dvojica diplomata dogovore smernice za kraj rata u Ukrajini.
17.02.2025
23:00
Forenzičari su u stanu bivšeg gradonačelnika ruskog grada Samara Viktora Tarhova i njegove supruge, uspeli da pronađu krv koja je verovatno njihova, prema prvim prognozama — a nakon što je stan očišćen usled dvostrukog ubistva, saopštila je pres služba Istražnog komiteta.
17.02.2025
23:20 >> 22:57
Avion kompanije Delta Air Lines tipa CRJ900 sleteo je u ponedeljak na aerodrom u Torontu iz Minesote – ali naopačke!
17.02.2025
22:55
NATO će učiti na iskustvu ukrajinske vojske za suprotstavljanje Rusiji u Centru za obrazovanje, obuku i analizu „NATO-Ukrajina“ koji je u Poljskoj otvoren u ponedeljak, izjavila je zamenica generalnog sekretara Alijanse Radmila Šekerinska.
17.02.2025
22:40
Ruske snage na kupjanskom pravcu proširile su mostobran, oslobodivši još jedno naselje severno od naselja Dvurečna, vrši se pritisak na neprijatelja, izjavio je za Sputnjik šef ruske administracije Harkovske oblasti Vitalij Gančev.
17.02.2025
22:20
Deca koja su rasla u glumačkim porodicama, od svojih roditelja, koji su filmske zvezde, često nasleđuju ne samo talent, već i ljubav prema filmu, što dovodi do toga da i oni nastave istim putem.
17.02.2025
20:00
Karl Malden, rođen kao Mladen Sekulović u Čikagu 1912. godine, postao je legendarni oskarovac i jedan od najvećih glumaca Holivuda.
17.02.2025
18:00
Sinoć je održana 78. ceremonija dodele BAFTA nagrada, gde je nagradu za najbolju glumicu odnela Majki Medison.
17.02.2025
16:00
Objavljeno je da će se ovogodišnji 53. FEST održati od 12. do 23. septembra.
17.02.2025
14:33
Manekenka i influenserka Šantel Džefris uživala na plaži u Majamiju i ponosno pokazala zategnutu figuru u ultra mini bikini tangama.
17.02.2025
19:40
Cimet nije samo nezaobilazan sastojak u kuhinji - ovaj moćni začin može vam pomoći da se rešite buđi, insekata i neprijatnih mirisa u domu, a uz to će vaš prostor uvek mirisati sveže i prijatno.
17.02.2025
20:20
Koka je prelepa ženska koja je zaspala je na kuhinjskom pultu, a njen vlasnik podelio je snimak na TikToku.
17.02.2025
16:20
Veštačka inteligencija vizuelno oživela Nikolu Teslu i još devet velikana prošlosti.
17.02.2025
15:40
Ako želite da promenite nešto u svakodnevnoj rutini i začinite vaš seksualni život, "roda položaj" je idealan vas.
17.02.2025
23:20
Večeras je vanredno ubacivanje u "Elitu" , a nova rijaliti učesnica je Jovana Tomić. Matora se na samom početku osvrnula na njen odnos sa Stefani Grujić, sa kojom je bila u vezi do skoro.
17.02.2025
23:23
Milica Pavlović održala je spektakularni koncertu u Skoplju u dvorani "Jane Sandanski" pred oko 6.000 ljudi. Tokom koncerta Milica je promenila pet fenomenalnih kostima, a najviše pažnje privukla je crna duga haljina.
17.02.2025
23:22
Večeras je vanredno ubacivanje u "Elitu" , a nova rijaliti učesnica je Jovana Tomić Matora.
17.02.2025
23:09
Jovana Tomić Matora večeras će zvanično postati učesnica aktuelne sezone "Elite 8"!
17.02.2025
23:04
Brojni pevači sutra će pevati najveće hitove Šabana Šaulića na koncertu koji se održava u njegovu čast. Među njima neće biti i Marija Šerifović, koja se oglasila i otkrila da neće moći da bude deo ovog spektakla.
17.02.2025
22:22
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar