Ove 3 stvari NIKAKO NE SMETE da radite sa OPALIM LIŠĆEM – EVO šta je rešenje
Podeli vest
Ove godine lepo letnje vreme se značajno produžilo, a po svemu sudeći, topao će biti i početak jeseni.
Međutim, iako nama ovakvi vremenski uslovi prijaju, jesen već počinje svoj uobičajeni ciklus sa drvećem. Lišće je uveliko počelo da opada i to nam donosi puno posla, a ukoliko ne živite u šumi ili daleko od naselja, ono ne bi trebalo da ostane gde je opalo.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
"Hemijska industrija Viskoza" Loznica bila je jedna od najuspešnijih u zapadnoj Srbiji. Tu se proizvodila čitava paleta proizvoda od viskoze, ali i kvalitetna svila.
18.09.2023
09:00
Zašto je važno što pre rešiti se opalog lišća? Pošto je jesen godišnje doba kada se uglavnom očekuju velike kiše, voda koja nosi opalo lišće može da začepi odvode za kišnicu i kanalizaciju, što dalje može dovesti do neželjenih poplava u urbanijim sredinama. Takođe, lišće može zapušiti i naše oluke, što može dovesti do prelivanja vode u kuće i zgrade.
Jesenje lišće može da predstavlja i opasnost za sve nas, a posebno za najstarije sugrađane. Mokro opalo lišće često je klizavo i glatko, a padovi mogu dovesti do povreda i preloma.
Jedna od stvari o kojoj malo ko razmišlja jeste da jesenje lišće može otežati vidljivost na putevima. Ukoliko se na vreme ne sakupi, prvi jači jesenji vetrovi nanosiće ga u pravcu drumova i puteva, čime će povećavati njihovu klizavost. Nije tako retko ni da se se vlažan list zalepi za vetrobransko staklo, i to tako da ni brisači ne mogu da ga sklone, što može smanjiti vidljivost i učesnike u saobraćaju dovesti u opasnost.
Radovi na najvećem ekološkom projektu u Boljevcu, na izgradnji 10 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, počeli su danas simbolično na Dan opštine i u prisustvu ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović.
01.09.2023
14:57
Foto: Freepik.com
Takođe, ne treba zaboraviti ni da opalo lišće, posebno tokom toplijih i vlažnijih jesenjih dana, predstavlja idealno stanište za opasne štetočine. I to ne samo glodare i insekte, već i razne bakterije i gljivice, koje kasnije mogu loše uticati na normalan razvoj biljaka i, u krajnjem, poremetiti kompletan ekosistem.
Dakle, sada znamo da bi je jedna od stvari koje nikako ne bi trebalo raditi sa jesenjim lišćem - ostaviti ga tu gde je opalo, postavlja se pitanje šta uraditi sa njim. No, najpre, treba razumeti šta ne sme da se radi sa opalim listovima i zašto.
Ono što se nikako ne savetuje jeste da lišće samo spakujete u kese i odložite u komunalni otpad, posebno ukoliko u vašem kraju nema specijalnih rešetkastih kontejnera za odlaganje baštenskog otpada i njegovog organizovanog odnošenja. I za ovo postoji više razloga.
Prvi je to što se, kada se organski otpad u vidu opalog lišća spakuje u zatvorene plastične kese, korisne komponente u ovakvom otpadu nikada više ne mogu u potpunosti povratiti. Drugim rečima, u pitanju je bacanje značajnih resursa u vidu i te kako iskoristivih hranljivih organskih materija.
Pored toga, pošto se kod nas vrlo retko vrši sortiranje otpada, lišće bačeno u komunalni otpad, umesto da se barem iskoristi kao resurs za proizvodnju energije, najčešće završava na nekoj od deponija, koje su pritom kod nas često nesanitarne ili čak divlje.
Na taj način ne samo da se povećava količina nepotrebnog otpada na planeti, već i ovi nemarno odbačeni organski ostaci mogu da potpomognu razvoj brojnih mikroba na deponijama, ali i raznih hemijskih reakcija, pa i požara većih razmera.
S druge strane, naši preci najčešće su problem opalog lišća rešavali na naizgled najjednostavniji način – sakupljanjem, a potom spaljivanjem. Međutim, danas se zna da to nikako ne bi trebalo raditi, pre svega zbog opasnosti koje ova praksa ima na životnu sredinu.
S obzirom na to da je bilo kakvo spaljivanje organskog otpada regulisano zakonom, treba imati u vidu da to nije bez razloga. Otvoreni plamen proizvodi dim pun štetnih čestica, koje doprinose zagađenju vazduha, zdravstvenim problemima i, što je najopasnije, povećava opasnost od požara. Takođe, svako novo i nepotrebno sagorevanje daje svoj dodatni negativan doprinos klimatskim promenama i efektu staklene bašte.
Sada će se mnogi zapitati - ako lišće ne možemo da počistimo, ali ni da ga bacimo u smeće ili zapalimo – šta preostaje? Verovali ili ne, mnogo toga. Mi vam predstavljamo nekoliko sjajnih načina načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća, što vas možda inspiriše da i vi sami smislite neku dobru ideju šta uraditi sa njim.
Pokosite travnjak preko opalog lišća
Većina ljudi će pre zime pokositi svoj travnjak i strpljivo čekati da na proleće nikne nova, sveža trava. No, ovaj period možete iskoristiti da dodatno obogatite svoje zemljište i to korišćenjem suvog lišća kao organskog đubriva. Da biste postigli maksimalan efekat, rasprostrite lišće koje ste sakupili po travnjaku i pređite preko njega kosilicom.
Primetićete kako oštrice kosilice ne samo da seckaju lišće i travu, već ga raspoređuju kao malč. Ovo je posebno korisno ako primetite rast mahovine na vašem travnjaku, jer će malčiranje pomoći da se spreči njen rast i razvoj. Takođe, tokom jeseni i zime, usitnjeno lišće će se polako razgraditi u hranjive materije, koje će pomoći vašem travnjaku da izgradi otpornost, razvije snažniji korenski sistem i na proleće zablista zeleniji nego ikada pre.
Dodajte suvo lišće u kompost
Kompostiranje opalog lišća, zajedno sa drugim organskim materijalima, kao što su ostaci biljne hrane, karton i drugi razgradivi otpad, predstavlja pametan način da kreirate sopstveno zemljište bogato đubrivom za vaš vrt.
Da biste napravili kvalitetan i bezbedan kompost, lišće i preostale sastojke poređajte u bure ili hermetički zatvoren džak, i ostavite da prezimi, uz povremeno okretanje i provetravanje. Na proleće ćete dobiti neprocenjivo đubrivo za svoje biljke.
Od lišća napravite sopstveni humus
Prema savetima stručnjaka za hortikulturu, humus od lišća formira se procesom truljenja i predstavlja fantastično sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta. Ako želite da probate, sve što treba da uradite jeste da ove jeseni sakupite lišće u veliku hrpu u što daljem uglu svoje bašte, daleko od prostora za stanovanje ili boravak životinja, i ostavite ga da tu leži najmanje godinu dana.
Nakon tog perioda, lišće bi trebalo da se u potpunosti razloži i da bude spremno za upotrebu. Dobijenim humusom možete obogatiti svoje povrtne i cvetne parcele i diviti se svojim baštovanskim rezultatima.
Foto: Foto: freepik.com/ArthurHidden
Iskoristite lišće kao malč
Mrtvo lišće čini izvrstan malč zato što je lako sakupiti a, pritom, duže traje od drugih vrsta malča, kao što su seno ili novine i ne mora se tako često menjati kao malč dobijen od borovih iglica ili kore drveta.
Da biste dobili kvalitetan malč, suvo lišće iz svog dvorišta podignite čim padne i pre nego što se navlaži usitnite. Nakon toga, sakupite ga na jednu gomilu i vodite računa da smesa bude smeštena na vlažnom i tamnom mestu, što će ubrzati njegovu razgradnju.
Suvo lišće je odličan izolator
Pomoćne šupe, magacini ili slične prostorije za odlaganje baštovanske i druge opreme poznate su po tome što su teške za grejanje i održavanje tokom zimskih meseci. No, zašto ne biste iskoristili znanje naših predaka i mrtvo lišće iskoristili kao izolaciju?
Debljim slojem dobro sabijenog suvog lišća prekrijte sve šupljine na svojoj šupi, a potom ga učvrstite platnenim, a potom i nekim starim plastičnim džakom kojeg biste ionako bacilli ili, još bolje, žicom. Ovo će vaše prostorije sačuvati od vlage, a sabijeno lišće će je zaštititi od od jakih vetrova.
Zaštitite svoje biljke, ali i plodove
Tokom blažih zima, suvo lišće može pomoći u izolaciji brojnih osetljivih biljaka koje nismo u mogućnosti da unesemo unutra, kao što su to na primer smokve, oleander ili druge mediteranske biljke. Sve što treba da uradite jeste da dobro ušuškate deo biljaka najbliži zemlji i pritegnete daščicama ili prianjajućom folijom.
Takođe, jesenje lišće može se koristiti i u zaštiti povrća i voća, uključujući šargarepu, kelj praziluk, jabuke, kruške. Jednostavno, zatrpajte plodove suvim lišćem i moći ćete da ih koristite tokom čitave jeseni i zime.
Suvo lišće može biti prelepa dekoracija
Ako imate viseće saksije, oko njih možete slobodno da poređate nizove suvog lišća, kako biste dobili interesantnu jesenju dekoraciju. Takođe, umesto cvetnog, napravite prelep aranžman od opalog lišća različitih boja, što će doneti dodatnu toplinu u vaš dom.
Naravno, ne zaboravite da iskoristite priliku da ove jeseni zajedno sa svojom decom napravite herbarijum, i to tako što ćete različite listove, različitog drveća, ređati između dva lista papira, a potom pritisnuti nečim teškim.
Kao što vidite, postoji mnogo načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća. Štaviše, ono nam može pomoći da dostignemo neke od svojih ličnih ciljeva održivog razvoja, čijim princip je da se jednostavno – ništa ne baca.
Učestvuj i ti u očuvanju životne sredine. Saznaj više na Okrenimo na čisto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle da napuste NATO ukoliko saveznici ne podrže američko preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to pitanje od ključnog značaja za nacionalnu bezbednost SAD.
Voditelj Informera Nenad Matejić i zamenik glavnog urednika Dejan Vukelić ušli su u verbalni rat oko toga da li bi Srbija trebalo da ima dva pisma ili samo jedno.
Deo blokadera koji je najavio da će razgovarati sa ustaškim evroposlanikom Toninom Piculom bukvalno ima serviranu temu o kojoj bi mogao da diskutuje sa predstavnicima EU sledeće nedelje kada delegacija bude u Srbiji.
Voditelj Informera Nenad Matejić i zamenik glavnog urednika Dejan Vukelić ušli su u verbalni rat oko toga da li bi Srbija trebalo da ima dva pisma ili samo jedno.
Nataša Kandić, osvedočena mrziteljka svega srpskog u delirijumu je zbog odluke dela blokadera da razgovaraju sa delegacijom Evropske unije koju predvodi ustaša Tonino Picula.
Oliver Ivanović, lider Srba sa Kosova koje je ubijen pre osam godina, nije imamo nikalo lepo mišljenje o Aleksandru Ivanoviću, svom bratancu i tom delu familije.
Najviše glasova u Informerovoj anketi za favorita Exatlona osvojili su Jovan Radulović Jodžir među muškim takmičarima i Elica Erski među ženskim takmičarima.
Jedini takmičar Exatlona Srbija koji nije ostvario nijednu pobedu u dosadašnjem toku takmičenja je Dušica Topić. Važno je spomenuti da je ona imala velikih zdravstvenih problema zbog kojih je nastupila samo četiri puta.
Večeras od 21 čas samo na Informer televiziji očekuje vas 10. epizoda Exatlona i borba za život nakon koje će biti poznato koja takmičarka pakuje kofere.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Ubijeni bivši igrač Crvene zvezde, Živko Bakić (40), hapšen je zbog 324 kilograma kokaina kao glavni pripadnik šestočlane grupe, za koju se sumnjalo da je deo Balkanskog kartela.
Milica Asanović(25) nađena je posle sedam i po dana potrage u blizini autoputa Niš - Leksovac danas, u petak oko 16 sati. Policija je potvrdila da je nađeno žensko telo, ali pre završetka uviđaja nije moglo da se tvrdi da se radi zaista o njoj.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Živko Bakić Žića (42) ubijen je danas na Avali, u blizini kuće u vikend naselju Trešnja gde je živeo, a Informer je sada na mestu zločina.
Sumnja se da je Živka Bakića, čije je telo pronađeno danas oko 15 časova u okolini Sopota, ubio profesionalni ubica, koji je pratio njegovo kretanje i pažljivo isplanirao ovo ubistvo.
Velika Britanija podiže starosnu granicu za poziv bivšeg vojnog osoblja u rezervu na 65 godina, u okviru pojačavanja vojne spremnosti zbog rastućih bezbednosnih izazova u Evropi.
Hrvatski vojni avion „rafal“ morao je u četvrtak popodne prinudno da sleti u vojnu bazu na zagrebačkom Plesu zbog tehničkog kvara koji se pojavio odmah nakon poletanja.
Rene Nikol Gud (37) pogođena je najmanje tri, a moguće i četiri metka kada ju je agent Američke službe za imigraciju i carine (ICE) upucao dok je sedela u automobilu u Mineapolisu 7. januara.
Američki fond Nobl Kapital podneo je tužbu pred sudom protiv Rusije, zahtevajući 225,8 milijardi dolara, zbog navodnih neizmirenih carskih dugova, kako je navedeno u tužbi kompanije.
Prošlo je skoro 10 godina od smrti glumca Milorada Mandića Mande, a njegov brat Nenad otkrio je da je glumčevo zdravlje bilo ozbiljno narušeno zbog kredita za stan i pozorišta.
Kultni film "Maratonci trče počasni krug" ne pamti se samo po nezaboravnim replikama i glumačkim bravurama, već i po brojnim anegdotama koje su se dešavale iza kamere.
Glumica Nevena Neradžić, koja u filmu "Saučesnici" igra partnerku glavnog junaka kojeg tumači Radovan Vujović, kaže da je inspiraciju za ulogu pronašla u svojim prošlim vezama.
Četbot Grok, koji pripada kompaniji Ilona Maska, sada je ograničio mogućnost kreiranja i uređivanja slika samo na korisnike koji imaju plaćenu pretplatu na društvenu mrežu X.
Postoji nasledni poremećaj koji dugo može ostati neprimećen, a istovremeno predstavlja tihi uzrok iznenadnih smrti kod naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija (HCM).
Dermatolozi Kori L. Hartman i Ksenija Kobets objašnjavaju da šal funkcioniše slično jastučnici: skuplja sebume, šminku, znoj, prašinu i zagađenje iz okoline, a svaki put kada ga stavite oko lica, vraća sve to nazad na kožu.
Bivša rijaliti učesnica Ana Ćurčić podelila je neprijatne prizore iz svog doma, nakon što joj je u kupatilu otpao bojler, ostavljajući prostoriju u potpunom haosu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar