Ove 3 stvari NIKAKO NE SMETE da radite sa OPALIM LIŠĆEM – EVO šta je rešenje
Podeli vest
Ove godine lepo letnje vreme se značajno produžilo, a po svemu sudeći, topao će biti i početak jeseni.
Međutim, iako nama ovakvi vremenski uslovi prijaju, jesen već počinje svoj uobičajeni ciklus sa drvećem. Lišće je uveliko počelo da opada i to nam donosi puno posla, a ukoliko ne živite u šumi ili daleko od naselja, ono ne bi trebalo da ostane gde je opalo.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
"Hemijska industrija Viskoza" Loznica bila je jedna od najuspešnijih u zapadnoj Srbiji. Tu se proizvodila čitava paleta proizvoda od viskoze, ali i kvalitetna svila.
18.09.2023
09:00
Zašto je važno što pre rešiti se opalog lišća? Pošto je jesen godišnje doba kada se uglavnom očekuju velike kiše, voda koja nosi opalo lišće može da začepi odvode za kišnicu i kanalizaciju, što dalje može dovesti do neželjenih poplava u urbanijim sredinama. Takođe, lišće može zapušiti i naše oluke, što može dovesti do prelivanja vode u kuće i zgrade.
Jesenje lišće može da predstavlja i opasnost za sve nas, a posebno za najstarije sugrađane. Mokro opalo lišće često je klizavo i glatko, a padovi mogu dovesti do povreda i preloma.
Jedna od stvari o kojoj malo ko razmišlja jeste da jesenje lišće može otežati vidljivost na putevima. Ukoliko se na vreme ne sakupi, prvi jači jesenji vetrovi nanosiće ga u pravcu drumova i puteva, čime će povećavati njihovu klizavost. Nije tako retko ni da se se vlažan list zalepi za vetrobransko staklo, i to tako da ni brisači ne mogu da ga sklone, što može smanjiti vidljivost i učesnike u saobraćaju dovesti u opasnost.
Radovi na najvećem ekološkom projektu u Boljevcu, na izgradnji 10 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, počeli su danas simbolično na Dan opštine i u prisustvu ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović.
01.09.2023
14:57
Foto: Freepik.com
Takođe, ne treba zaboraviti ni da opalo lišće, posebno tokom toplijih i vlažnijih jesenjih dana, predstavlja idealno stanište za opasne štetočine. I to ne samo glodare i insekte, već i razne bakterije i gljivice, koje kasnije mogu loše uticati na normalan razvoj biljaka i, u krajnjem, poremetiti kompletan ekosistem.
Dakle, sada znamo da bi je jedna od stvari koje nikako ne bi trebalo raditi sa jesenjim lišćem - ostaviti ga tu gde je opalo, postavlja se pitanje šta uraditi sa njim. No, najpre, treba razumeti šta ne sme da se radi sa opalim listovima i zašto.
Ono što se nikako ne savetuje jeste da lišće samo spakujete u kese i odložite u komunalni otpad, posebno ukoliko u vašem kraju nema specijalnih rešetkastih kontejnera za odlaganje baštenskog otpada i njegovog organizovanog odnošenja. I za ovo postoji više razloga.
Prvi je to što se, kada se organski otpad u vidu opalog lišća spakuje u zatvorene plastične kese, korisne komponente u ovakvom otpadu nikada više ne mogu u potpunosti povratiti. Drugim rečima, u pitanju je bacanje značajnih resursa u vidu i te kako iskoristivih hranljivih organskih materija.
Pored toga, pošto se kod nas vrlo retko vrši sortiranje otpada, lišće bačeno u komunalni otpad, umesto da se barem iskoristi kao resurs za proizvodnju energije, najčešće završava na nekoj od deponija, koje su pritom kod nas često nesanitarne ili čak divlje.
Na taj način ne samo da se povećava količina nepotrebnog otpada na planeti, već i ovi nemarno odbačeni organski ostaci mogu da potpomognu razvoj brojnih mikroba na deponijama, ali i raznih hemijskih reakcija, pa i požara većih razmera.
S druge strane, naši preci najčešće su problem opalog lišća rešavali na naizgled najjednostavniji način – sakupljanjem, a potom spaljivanjem. Međutim, danas se zna da to nikako ne bi trebalo raditi, pre svega zbog opasnosti koje ova praksa ima na životnu sredinu.
S obzirom na to da je bilo kakvo spaljivanje organskog otpada regulisano zakonom, treba imati u vidu da to nije bez razloga. Otvoreni plamen proizvodi dim pun štetnih čestica, koje doprinose zagađenju vazduha, zdravstvenim problemima i, što je najopasnije, povećava opasnost od požara. Takođe, svako novo i nepotrebno sagorevanje daje svoj dodatni negativan doprinos klimatskim promenama i efektu staklene bašte.
Sada će se mnogi zapitati - ako lišće ne možemo da počistimo, ali ni da ga bacimo u smeće ili zapalimo – šta preostaje? Verovali ili ne, mnogo toga. Mi vam predstavljamo nekoliko sjajnih načina načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća, što vas možda inspiriše da i vi sami smislite neku dobru ideju šta uraditi sa njim.
Pokosite travnjak preko opalog lišća
Većina ljudi će pre zime pokositi svoj travnjak i strpljivo čekati da na proleće nikne nova, sveža trava. No, ovaj period možete iskoristiti da dodatno obogatite svoje zemljište i to korišćenjem suvog lišća kao organskog đubriva. Da biste postigli maksimalan efekat, rasprostrite lišće koje ste sakupili po travnjaku i pređite preko njega kosilicom.
Primetićete kako oštrice kosilice ne samo da seckaju lišće i travu, već ga raspoređuju kao malč. Ovo je posebno korisno ako primetite rast mahovine na vašem travnjaku, jer će malčiranje pomoći da se spreči njen rast i razvoj. Takođe, tokom jeseni i zime, usitnjeno lišće će se polako razgraditi u hranjive materije, koje će pomoći vašem travnjaku da izgradi otpornost, razvije snažniji korenski sistem i na proleće zablista zeleniji nego ikada pre.
Dodajte suvo lišće u kompost
Kompostiranje opalog lišća, zajedno sa drugim organskim materijalima, kao što su ostaci biljne hrane, karton i drugi razgradivi otpad, predstavlja pametan način da kreirate sopstveno zemljište bogato đubrivom za vaš vrt.
Da biste napravili kvalitetan i bezbedan kompost, lišće i preostale sastojke poređajte u bure ili hermetički zatvoren džak, i ostavite da prezimi, uz povremeno okretanje i provetravanje. Na proleće ćete dobiti neprocenjivo đubrivo za svoje biljke.
Od lišća napravite sopstveni humus
Prema savetima stručnjaka za hortikulturu, humus od lišća formira se procesom truljenja i predstavlja fantastično sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta. Ako želite da probate, sve što treba da uradite jeste da ove jeseni sakupite lišće u veliku hrpu u što daljem uglu svoje bašte, daleko od prostora za stanovanje ili boravak životinja, i ostavite ga da tu leži najmanje godinu dana.
Nakon tog perioda, lišće bi trebalo da se u potpunosti razloži i da bude spremno za upotrebu. Dobijenim humusom možete obogatiti svoje povrtne i cvetne parcele i diviti se svojim baštovanskim rezultatima.
Foto: Foto: freepik.com/ArthurHidden
Iskoristite lišće kao malč
Mrtvo lišće čini izvrstan malč zato što je lako sakupiti a, pritom, duže traje od drugih vrsta malča, kao što su seno ili novine i ne mora se tako često menjati kao malč dobijen od borovih iglica ili kore drveta.
Da biste dobili kvalitetan malč, suvo lišće iz svog dvorišta podignite čim padne i pre nego što se navlaži usitnite. Nakon toga, sakupite ga na jednu gomilu i vodite računa da smesa bude smeštena na vlažnom i tamnom mestu, što će ubrzati njegovu razgradnju.
Suvo lišće je odličan izolator
Pomoćne šupe, magacini ili slične prostorije za odlaganje baštovanske i druge opreme poznate su po tome što su teške za grejanje i održavanje tokom zimskih meseci. No, zašto ne biste iskoristili znanje naših predaka i mrtvo lišće iskoristili kao izolaciju?
Debljim slojem dobro sabijenog suvog lišća prekrijte sve šupljine na svojoj šupi, a potom ga učvrstite platnenim, a potom i nekim starim plastičnim džakom kojeg biste ionako bacilli ili, još bolje, žicom. Ovo će vaše prostorije sačuvati od vlage, a sabijeno lišće će je zaštititi od od jakih vetrova.
Zaštitite svoje biljke, ali i plodove
Tokom blažih zima, suvo lišće može pomoći u izolaciji brojnih osetljivih biljaka koje nismo u mogućnosti da unesemo unutra, kao što su to na primer smokve, oleander ili druge mediteranske biljke. Sve što treba da uradite jeste da dobro ušuškate deo biljaka najbliži zemlji i pritegnete daščicama ili prianjajućom folijom.
Takođe, jesenje lišće može se koristiti i u zaštiti povrća i voća, uključujući šargarepu, kelj praziluk, jabuke, kruške. Jednostavno, zatrpajte plodove suvim lišćem i moći ćete da ih koristite tokom čitave jeseni i zime.
Suvo lišće može biti prelepa dekoracija
Ako imate viseće saksije, oko njih možete slobodno da poređate nizove suvog lišća, kako biste dobili interesantnu jesenju dekoraciju. Takođe, umesto cvetnog, napravite prelep aranžman od opalog lišća različitih boja, što će doneti dodatnu toplinu u vaš dom.
Naravno, ne zaboravite da iskoristite priliku da ove jeseni zajedno sa svojom decom napravite herbarijum, i to tako što ćete različite listove, različitog drveća, ređati između dva lista papira, a potom pritisnuti nečim teškim.
Kao što vidite, postoji mnogo načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća. Štaviše, ono nam može pomoći da dostignemo neke od svojih ličnih ciljeva održivog razvoja, čijim princip je da se jednostavno – ništa ne baca.
Učestvuj i ti u očuvanju životne sredine. Saznaj više na Okrenimo na čisto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Najmanje 18 osoba hospitalizovano je nakon eksplozije granate u centru za stručnu obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru, u ruskoj Republici Komi, saopštio je pomoćnik ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar