U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu. I danas, kada je prošlo više od 100 godina od ovog sudbonosnog sukoba na dalekoj granici Grčke i Makedonije, istoričari govore o njenom značaju i činjenici da je reč o prvoj pobedi srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Mesto sukoba Bugari su zvali Borisov grad – neosvojivo mesto. Tako je i bilo do dolaska srpske vojske…
Osvajanje Kapije slobode
Osamnaest dugih septembarskih dana 1916. godine srpski vojnici su pokušavali da osvoje Kajmakčalan od Bugara. Osamnaest dana su Bugari, uz velike gubitke i probleme odolevali.
Foto: sites.google.com
Za Srbe, bitka je bila početak povratka kući. Posle duge i u istoriji nezapamćene golgote preko Albanije koja je Srbiju stajala nebrojeno života, Kajmakčalan je postao mesto koje se ne sme izgubiti jer će se tako, simbolično, izgubiti i svaka šansa za povratak u domovinu. Tako je i nastao naš naziv za ovo mesto - Kapije slobode, mesto na kome su srpski vojnici prvi put posle dve godine rasejanja ponovo zakoračili u svoju zemlju.
Posle osamnaest dana krvavih borbi, 30. septembra 1916. godine na vrhu Sveti Ilija, na 2.524 metara nadmorske visine, konačno se vijorila srpska zastava.
Kako bi pobeda zauvek ostala upamćena, srpska vrhovna komanda je odlučila da vrh Kajmakčalana - osmatračnicu srpskih trupa, ponese sa sobom u domovinu. Nakon pobedonosnog povratka u zemlju, ona je postavljena u blizini dvora, u današnjem Pionirskom parku.
"Gomila kamenja" u Pionirskom parku
Spomenik "Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu" jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer - niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost. Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj "gomili kamenja" i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Foto: Shutterstock
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom ‘80-ih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
U Pionirskom parku okupili su se građani koji podržavaju politiku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i protive se blokadama, a slični skupovi održavaju se i u drugim mestima u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno izlaze na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedoče o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Blokaderi su, po svemu sudeći, došli u vema nezavidnu poziciju u fazu u kojoj se njihova promocija i javna podrška svodi gotovo isključivo na najuži porodični krug.
Sve dublje podele potresaju blokaderski pokret, a nezadovoljstvo među njihovim pristalicama postaje sve vidljivije na društvenim mrežama. Sa blokaderskih naloga na mreži Iks stižu poruke razočaranja i otvorene kritike na račun studenata koji su mesecima bili zaštitno lice protesta.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike Miloš Vučević obišao je Topolu gde je razgovarao sa građanima, istakavši da blokaderi ne mogu da dekodiraju i da nam neće zabraniti da pišemo ćirilicom, verujemo u crkvu i postujemo trobojku.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije, Ana Brnabić, oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom izveštavanja pojedinih crnogorskih medija o učešću predsednika Srbije Aleksandar Vučić na Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan održanom u Tivtu.
Nacionalni savet crnogorske nacionalne manjine izražava zabrinutost zbog atmosfere tenzija, podela i optužbi koja je poslednjih dana pratila posetu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Crnoj Gori.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Mladić A. E. (26) teško je povređen u eksploziji na Zvezdari i amputirana mu je šaka, a uzrok eksplozije je, kako se nezvanično saznaje, topovski udar.
Skladište nafte pogođeno je u vazdušnom napadu na grad Jedi Kuju na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom, rano ujutru 7. juna, preneli su kanali na društvenim mrežama.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Domaći sladoled pravi se bez mašine za sladoled, a dobija se bogata, kremasta tekstura i dva različita sloja, jedan vazdušast od belanaca i jedan kremasti od žumanaca.
Pojedine rase mačaka imaju težak temperament i znaju da budu agresivne, ako neko dođe u njihov dom bez jasne dobrodošlice. Nakostreše se, sikću, jure i napadaju.
Nakon što je Jakov Jozinović zabio nož u leđa Srbima kad je promociju zakazao u Zagrebu, odmah je isplivala njegova prošlost o kojoj je do sada ćutalo!
Pevačica Mina Kostić već nekoliko dana je na psihijatrijskom lečenju na klinici "Laza Lazarević", a ovu situaciju sada je prokomentarisala njena koleginica Nadica Ademov.
Pevač Saša Kovačević juče je izgovorio svojoj izabranici Zorani Tasovac sudbonosno "da" posle devet godina veze, a sada otkrivamo sve detalje tajnog venčanja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar