Stotine ljudi dnevno prođe pored "gomile kamenja" u centru Beograda! Ne znaju svi šta ovaj spomenik predstavlja!
Podeli vest
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu. I danas, kada je prošlo više od 100 godina od ovog sudbonosnog sukoba na dalekoj granici Grčke i Makedonije, istoričari govore o njenom značaju i činjenici da je reč o prvoj pobedi srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
11.11.2023
06:37
Mesto sukoba Bugari su zvali Borisov grad – neosvojivo mesto. Tako je i bilo do dolaska srpske vojske…
Osvajanje Kapije slobode
Osamnaest dugih septembarskih dana 1916. godine srpski vojnici su pokušavali da osvoje Kajmakčalan od Bugara. Osamnaest dana su Bugari, uz velike gubitke i probleme odolevali.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
01.11.2023
23:30
Foto: sites.google.com
Za Srbe, bitka je bila početak povratka kući. Posle duge i u istoriji nezapamćene golgote preko Albanije koja je Srbiju stajala nebrojeno života, Kajmakčalan je postao mesto koje se ne sme izgubiti jer će se tako, simbolično, izgubiti i svaka šansa za povratak u domovinu. Tako je i nastao naš naziv za ovo mesto - Kapije slobode, mesto na kome su srpski vojnici prvi put posle dve godine rasejanja ponovo zakoračili u svoju zemlju.
Posle osamnaest dana krvavih borbi, 30. septembra 1916. godine na vrhu Sveti Ilija, na 2.524 metara nadmorske visine, konačno se vijorila srpska zastava.
Kako bi pobeda zauvek ostala upamćena, srpska vrhovna komanda je odlučila da vrh Kajmakčalana - osmatračnicu srpskih trupa, ponese sa sobom u domovinu. Nakon pobedonosnog povratka u zemlju, ona je postavljena u blizini dvora, u današnjem Pionirskom parku.
"Gomila kamenja" u Pionirskom parku
Spomenik "Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu" jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer - niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost. Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj "gomili kamenja" i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Foto: Shutterstock
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom ‘80-ih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studenti koji žele da pohađaju nastavu, a koji su se večeras okupili u parku ispred Predsedništva Srbije, obrazložili su svoje zahteve i istakli da je najvažniji od njih da nastava na fakultetima počne najkasnije do 17. marta, jer, kako su rekli, nemaju više vremena.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Snage Kijeva pokrenule su novi napad na teritoriju Rusij, javljaju ukrajinski mediji navodeći da je ukrajinska vojska navodno tenkovima ušla u Belgorodsku oblast i zauzela deo teritorije.
Rukovodstvo Radio-televizije Srbije (RTS) na čelu sa generalnim direktorom Draganom Bujoševićem i njegovom neformalnom desnom rukom Oliverom Kovačević, nevenčanom suprugom najbližeg Đilasovog saradnika Borka Stefanovića, samo prošle godine potrošilo je neverovatnih 1.360.000 evra na takozvane varijabile!
Na delu je neviđeni skandal po društvenim mrežama, jer opozicioni botovi na sva zvona hvale rektora Vladana Đokića i žele čak da ga kandiduju za predsednika Srbije!
Emisija "INFO JUTRO" jutros je započela podsećanjem na jeziv i zastrašujući zvuk sirene za vazdušnu opasnost, koji je pre 26 godina označio početak NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Voditeljka Staša Koprivica podsetila je gledaoce na vest iz 24. marta 1999. godine, kada su avioni NATO snaga izvršili raketne napade na teritoriju Kosova i Metohije.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije - Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu uhapsili su M. T. (40) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično delo pronevera.
U požaru u Domu za odrasla i stara lica "Ivanović" u Velikom Borku kod Barajeva, na licu mesta, nastradalo je osam osoba dok su tri ženske osobe naknadno preminule u bolnici
U nastavku akcije suzbijanja ekološkog kriminala, uhapšene četiri osobe, iz Šapca, dok se za ejdnom osobom intezivno traga, zbog postojanja osnova sumnje da su uvezli i prerađivali opasne materije u ovom gradu a onda ih ispuštali u gradsku kanalizaciju i Savu.
Nekadašnji fudbaler, a danas jedan od blokadera, Mirko Poledica (46), izjavio je da legendarni srpski teniser Janko Tipsarević (40) mora biti spreman da snosi posledice svog političkog izbora. Prema njegovim rečima, narodu smeta kada se pojavi pred njima i, kako kaže, "priča gluposti". Poledica smatra da uvrede koje je Tipsarević doživeo od jednog muškarca nisu ništa drugo do kratka rasprava u kojoj su mu izrečene uvredljive reči.
Kada upadneš u seriju promašaja, jedini način da izađeš iz nje je da nastaviš da šutiraš. Ostaću dosledan sebi, biću agresivan, a siguran sam da će se i šut vratiti, istakao je Ife Lundberg, trenutno najkritikovaniji košarkaš Partizana nakon pobede nad Albom u Beogradu (85:71).
Kapiten Partizana, Aleksandar Jovanović, izjavio je da je njegov fokus i fokus tima u potpunosti na završetku sezone, dok se spremaju za ključne mečeve koji odlučuju o osvojenju Kupa Srbije.
Evropa bi trebalo da poveća zalihe ključne opreme i podstakne javnost da održava dovoljne zalihe za najmanje 72 sata u slučaju vanrednih situacija, saopštila je danas Evropska komisija.
Glavni urednik Atlantika Džefri Goldberg objavio je nekoliko poruka iz četa visokih zvaničnika administracije predsednika Donalda Trampa sa aplikacije Signal u koji je slučajno dodat, a u kojem se vodila rasprava o predstojećem napadu na Hute.
Razgovara se o planu stvaranja dve mirovne misije za Ukrajinu: prve pod okriljem UN sa trupama iz azijskih i južnoameričkih zemalja, i druge zapadnih zemalja koje su spremne da pošalju svoje trupe, pište italijanska Republika, pozivajući se na pouzdane izvore.
Članovi najuticajnije turske opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) dostavili su informacije i dokumente koji čine osnovu istrage o korupciji i kriminalnim radnjama gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji je iz njenih redova, saopštio je danas predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan.
Japanski umetnik Saburo Tešigavara izjavio je danas da je koreografija "Adađo" koju će izvesti u četvrtak sa umetnicom Rihoko Sato u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u okviru 22. Beogradskog festivala igre, najemotivniji komad koji dotiče srce.
Među najvažnijim prolećnim trendovima za 2025. godinu, ističu se modeli torbi koji se lako uklapaju u korporativni i kežual izgled, ali su odlični i za ulični stil.
Jedna od najređih rasa mačaka na svetu ima izuzetno kratke noge i izgledom podseća na Goluma iz "Gospodara prstenova" , a njena koža je skoro bezdlaka.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar