Stotine ljudi dnevno prođe pored "gomile kamenja" u centru Beograda! Ne znaju svi šta ovaj spomenik predstavlja!
Podeli vest
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu. I danas, kada je prošlo više od 100 godina od ovog sudbonosnog sukoba na dalekoj granici Grčke i Makedonije, istoričari govore o njenom značaju i činjenici da je reč o prvoj pobedi srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
11.11.2023
06:37
Mesto sukoba Bugari su zvali Borisov grad – neosvojivo mesto. Tako je i bilo do dolaska srpske vojske…
Osvajanje Kapije slobode
Osamnaest dugih septembarskih dana 1916. godine srpski vojnici su pokušavali da osvoje Kajmakčalan od Bugara. Osamnaest dana su Bugari, uz velike gubitke i probleme odolevali.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
01.11.2023
23:30
Foto: sites.google.com
Za Srbe, bitka je bila početak povratka kući. Posle duge i u istoriji nezapamćene golgote preko Albanije koja je Srbiju stajala nebrojeno života, Kajmakčalan je postao mesto koje se ne sme izgubiti jer će se tako, simbolično, izgubiti i svaka šansa za povratak u domovinu. Tako je i nastao naš naziv za ovo mesto - Kapije slobode, mesto na kome su srpski vojnici prvi put posle dve godine rasejanja ponovo zakoračili u svoju zemlju.
Posle osamnaest dana krvavih borbi, 30. septembra 1916. godine na vrhu Sveti Ilija, na 2.524 metara nadmorske visine, konačno se vijorila srpska zastava.
Kako bi pobeda zauvek ostala upamćena, srpska vrhovna komanda je odlučila da vrh Kajmakčalana - osmatračnicu srpskih trupa, ponese sa sobom u domovinu. Nakon pobedonosnog povratka u zemlju, ona je postavljena u blizini dvora, u današnjem Pionirskom parku.
"Gomila kamenja" u Pionirskom parku
Spomenik "Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu" jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer - niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost. Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj "gomili kamenja" i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Foto: Shutterstock
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom ‘80-ih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Situacija u području Kupjanska naglo se pogoršala do kraja dana 24. decembra, kada su jedinice Oružanih snaga Ukrajine (OSU) izvele snažan napad na istočni deo grada i zauzele teritoriju nekadašnjeg mlečno-konzervnog kombinata, objavio je vojni analitičar Jurij Podoljaka.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Blokader Srđan Popović uhapšen je kao osumnjičeni za pljačku zlatare u Novom Pazaru, a nekadašnji načelnik BIA sada objašnjava šta je specifično za ovu filmsku akciju.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije sinoć su u Zemunu, oko 2 časa posle ponoći, zaustavili vozača koji je vozio 240 kilometara na sat, bez dozvole i sa sakrivenim tablicama.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi kako pripadnik ukrajinske vojne regrutne službe navodno koristi biber-sprej protiv žene koja u naručju drži dete, tokom akcije prisilne mobilizacije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je danas da je božićno obraćanje predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog bilo "necivilizovano i ogorčeno", što, kako je rekao, sugeriše da je on "mentalno nestabilna osoba".
Rusija predstavlja jedno od najperspektivnijih tržišta za ulaganja, izjavio je poznati američki investitor Džim Rodžers, naglasivši da je spreman da ponovo investira u rusku ekonomiju odmah nakon ukidanja zapadnih sankcija.
Narednih 10–15 godina postaće period najvećeg tehnološkog proboja u svetskoj istoriji, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sednici Državnog saveta.
Ruska rublja zabeležila je rast od čak 45 odsto od početka 2025. godine i time postala najjača valuta u odnosu na američki dolar, navodi agencija Blumberg. Uprkos zapadnim sankcijama i ranijim tvrdnjama Vašingtona da će ruska ekonomija biti slomljena, rublja je pokazala izuzetnu otpornost i stabilnost.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
Za mnoge ljude, unošenje jelke i njeno ukrašavanje je radosna rutina. Međutim, vlasnici mačaka često gledaju na ovaj proces sa dozom straha, a uz par trikova možete da rešite ovaj problem.
Kada se približava poslednja noć u godini, svaka žena želi da zablista i ostavi neizbrisiv utisak. U tom trenutku, ništa ne govori više od hrabrosti, elegancije i samopouzdanja od crvene haljine.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar