Stotine ljudi dnevno prođe pored "gomile kamenja" u centru Beograda! Ne znaju svi šta ovaj spomenik predstavlja!
Podeli vest
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu. I danas, kada je prošlo više od 100 godina od ovog sudbonosnog sukoba na dalekoj granici Grčke i Makedonije, istoričari govore o njenom značaju i činjenici da je reč o prvoj pobedi srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
11.11.2023
06:37
Mesto sukoba Bugari su zvali Borisov grad – neosvojivo mesto. Tako je i bilo do dolaska srpske vojske…
Osvajanje Kapije slobode
Osamnaest dugih septembarskih dana 1916. godine srpski vojnici su pokušavali da osvoje Kajmakčalan od Bugara. Osamnaest dana su Bugari, uz velike gubitke i probleme odolevali.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
01.11.2023
23:30
Foto: sites.google.com
Za Srbe, bitka je bila početak povratka kući. Posle duge i u istoriji nezapamćene golgote preko Albanije koja je Srbiju stajala nebrojeno života, Kajmakčalan je postao mesto koje se ne sme izgubiti jer će se tako, simbolično, izgubiti i svaka šansa za povratak u domovinu. Tako je i nastao naš naziv za ovo mesto - Kapije slobode, mesto na kome su srpski vojnici prvi put posle dve godine rasejanja ponovo zakoračili u svoju zemlju.
Posle osamnaest dana krvavih borbi, 30. septembra 1916. godine na vrhu Sveti Ilija, na 2.524 metara nadmorske visine, konačno se vijorila srpska zastava.
Kako bi pobeda zauvek ostala upamćena, srpska vrhovna komanda je odlučila da vrh Kajmakčalana - osmatračnicu srpskih trupa, ponese sa sobom u domovinu. Nakon pobedonosnog povratka u zemlju, ona je postavljena u blizini dvora, u današnjem Pionirskom parku.
"Gomila kamenja" u Pionirskom parku
Spomenik "Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu" jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer - niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost. Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj "gomili kamenja" i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Foto: Shutterstock
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom ‘80-ih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu danas je stigao obdukcioni zapisnik sa toksikološkom analizom Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u vezi sa smrću dvadesetpetogodišnje Milice Živković.
Zastrašujuća scena sinoć je zabeležena tokom emisije "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na tajkunskoj Novoj S, kada je jedna od gošći, ranije najavljena samo kao studentkinja Filozofskog fakulteta u Beogradu, odbila da kaže svoje ime i prezime, naglasivši kako je ona samo medij.
Na dan pretresa zgrade Rektorata advokat Jugoslav Tintor i druga dvojica advokata, koja su prisustvovala pretresu nisu imali punomćja Univerziteta u Beogradu već fizičkog lica Vladana Đokića, saznaje Informer
Izraelski istoričar Efraim Zurof, najpoznatiji lovac na naciste, objavio je autorski tekst za "Times of Israel" u kom se detaljno pozabavio i osudio antisemitske poruke u seriji "Senke nad Balkanom" blokadera Dragana Bjelogrlića.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić otkrio je u novoj objavi na svom zvaničnom nalogu na Instagramu šta je njegov sin Luka uradio dok je on bio u bolnici i dok se borio za život.
Blokaderi sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, sada već naširoko poznati javnosti naše zemlje po tome što kriju svoja imena i prezimena, udarili su na predsednicu Skupštine Anu Brnabić, ali stigao im je momentalan odgovor.
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Srpski Dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas i gledaocima Informer televizije ponudiće novo iskustvo informisanja, ali i odgovor na pitanje kako će se događaj odraziti na nas, poručila je voditeljka Emilija Savić.
Srbiju je juče probudila vest da je u blizini gasovoda na teritoriji Kanjiže pronađen eksploziv ogromne razorne moći. Kasnije su ovu vest potvrdili i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i šef Vojno bezbedonosne agencije (VBA) Đuro Jovanić, a nekadašnji deminer Vojske Srbije Branislav Kapetanović za Informer.rs objašnjava da je sprečena velika katastrofa.
U okolini Mošorina u toku je velika potera za muškarcem M.B. starim oko 40 godina, koji je prethodno u okolini Novog Sada uz pretnju oružjem oteo vozilo i pri begu u više navrata pucao ka policiji.
Jedan muškarac je u Novom Sadu, prema nezvaničnim saznanjima, pištoljem pretio jednom vozaču, nakon čega mu je, navodno, ukrao automobil, a potom tim vozilom počeo da beži od policije.
Porodično slavlje u nemačkom gradu Leverkuzenu preraslo je u masovnu tuču tokom koje su napadnuti i povređeni policajci, a na terenu je bilo angažovano 150 pripadnika policije, saopštile su danas lokalne vlasti dodajući da je policijska intervencija počela oko 23 časa, a završena je oko pola 7 ujutru.
U opštini Fatih u Istanbulu dogodio se dramatičan incident kada je nepoznati muškarac iznenada zgrabio nož za meso iz jedne priobalne trafike i naneo sebi teške povrede prerezavši grkljan.
Jačanje veza sa zemljama prijateljske islamske civilizacije spada među bezuslovne prioritete spoljne politike Rusije, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Ukrajina je bespilotnim letelicama napala objekte međunarodne naftno-transportne kompanije Kaspijski naftovodni konzorcijum (KTK) u Novorosijsku, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Zbog želje da izbegne bilo kakve nesuglasice, Čak Noris pitanje nasledstva rešio je još za života, pravedno raspodelivši imovinu između supruge i petoro dece.
Ime i prezime Điđi Hadid pojavilo se u objavljenim dokumentima povezanim sa Džefrijem Epstinom. Manekenka je odlučila da se javno oglasi i osvrne na ceo slučaj.
Ako želite da vaša vaskršnja jaja izgledaju elegantno, a da pritom ne potrošite sate na dekoraciju i farbanje, samolepljivi biseri su savršeno rešenje.
Turisti na Tenerifima bili su iznenađeni kalimom, neobičnim vremenskim fenomenom koji je prekrio ostrvo gustim narandžastim oblakom prašine, umesto očekivanog sunčanog vremena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar