Stotine ljudi dnevno prođe pored "gomile kamenja" u centru Beograda! Ne znaju svi šta ovaj spomenik predstavlja!
Podeli vest
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu. I danas, kada je prošlo više od 100 godina od ovog sudbonosnog sukoba na dalekoj granici Grčke i Makedonije, istoričari govore o njenom značaju i činjenici da je reč o prvoj pobedi srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
11.11.2023
06:37
Mesto sukoba Bugari su zvali Borisov grad – neosvojivo mesto. Tako je i bilo do dolaska srpske vojske…
Osvajanje Kapije slobode
Osamnaest dugih septembarskih dana 1916. godine srpski vojnici su pokušavali da osvoje Kajmakčalan od Bugara. Osamnaest dana su Bugari, uz velike gubitke i probleme odolevali.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
01.11.2023
23:30
Foto: sites.google.com
Za Srbe, bitka je bila početak povratka kući. Posle duge i u istoriji nezapamćene golgote preko Albanije koja je Srbiju stajala nebrojeno života, Kajmakčalan je postao mesto koje se ne sme izgubiti jer će se tako, simbolično, izgubiti i svaka šansa za povratak u domovinu. Tako je i nastao naš naziv za ovo mesto - Kapije slobode, mesto na kome su srpski vojnici prvi put posle dve godine rasejanja ponovo zakoračili u svoju zemlju.
Posle osamnaest dana krvavih borbi, 30. septembra 1916. godine na vrhu Sveti Ilija, na 2.524 metara nadmorske visine, konačno se vijorila srpska zastava.
Kako bi pobeda zauvek ostala upamćena, srpska vrhovna komanda je odlučila da vrh Kajmakčalana - osmatračnicu srpskih trupa, ponese sa sobom u domovinu. Nakon pobedonosnog povratka u zemlju, ona je postavljena u blizini dvora, u današnjem Pionirskom parku.
"Gomila kamenja" u Pionirskom parku
Spomenik "Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu" jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer - niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost. Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj "gomili kamenja" i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Foto: Shutterstock
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom ‘80-ih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studenti koji žele da pohađaju nastavu, a koji su se večeras okupili u parku ispred Predsedništva Srbije, obrazložili su svoje zahteve i istakli da je najvažniji od njih da nastava na fakultetima počne najkasnije do 17. marta, jer, kako su rekli, nemaju više vremena.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je juče trajao skoro dva sata, "sjajnim" i rekao da su razgovarali o "mnogim temama" u cilju postizanja mira u ratu između Rusije i Ukrajine.
Premijer Srbije Miloš Vučević govorio je o važnim društveno-političkim temama za Pink televiziju u emisiji "Novo jutro", gde je istakao da će svi koji su širili dezinformacije o upotrebi zvučnog topa odgovarati.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije UKP, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su B. M. (1985), odgovorno lice Privrednog društva „Marex Co“ doo Beograd, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara u obavljanju privredne delatnosti u saizvršilaštvu.
Više javno tužilaštvo u Leskovcu okončalo je istragu ubistva sedamnaestogodišnjeg Andrije I. kojeg je 27. novembra prošle godine u Vlajkovoj ulici u ovom gradu, nasmrt pretukao njegov drug Nemanja Azirović (18).
Javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu je obavešten od strane policijskih službenika PS Zemun da je muška osoba, za koju je utvrđeno da je u pitanju A.D. (45), u porodičnoj kući u Zemunu, pretnjom da će napasti na život i telo ugrozio spokojstvo i duševno stanje člana svoje porodice - svoje majke.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Preševu uhapsili su B. B. (30) iz okoline Bujanovca, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Bivši fudbaler Partizana i reprezentacije Crne Gore Andrija Delibašić biće sahranjen u petak, 21. marta, na Gradskom groblju u Nikšiću. Ceremonija sahrane zakazana je za 15 časova.
Velika šteta, velika tuga za celu porodicu ali i celu fudbalsku javnost. Imao je 44 godine... baš tragične vesti, rekao je selektor fudbalera Srbije Dragan Stojković i na taj način odao počast preminulom bivšem fudbaleru Partizana, Andriji Delibašiću.
Nekadašnji prvotimci crno-belih Leonardo da Silva Souza (33) i Everton Luiz (36) oglasili su se povodom smrti čuvenog crnogorskog fudbalera Andrije Delibašića, koji je preminuo u 44. godini.
Bivši fudbaler i trener Partizana Igor Duljaj (45) nije mogao da sakrije tugu zbog preranog odlaska bivšeg saigrača Andrije Delibašića, koji je preminuo u 44. godini.
Bivši britanski premijer Boris Džonson, koji je jedan od najpoznatijih pristalica predsednika SAD Donalda Trampa u Velikoj Britaniji, izrazio je negodovanje i ljutnju nakon što američki lider nije dobio pristanak ruskog kolege Vladimira Putina na bezuslovno primirje.
Izraelska vojska danas je potvrdila da je pokrenula kopnene operacije u centralnom i južnom delu Pojasa Gaze, koje imaju za cilj proširenje tampon zone.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof, američki novinar Taker Karlson, Trampov sin Donald mlađi i zet američkog lidera Džared Kušner učestvovali su u tajnim pregovorima sa nekim od vodećih političkih protivnika Vladimira Zelenskog, prenosi Politiko.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju korisnike pametnih telefona na tri vrste aplikacija koje, iako naizgled bezopasne, mogu prikupljati lične podatke bez znanja korisnika.
Starinski kolač 4-3-2-1 koji su pravile naše majke i bake ponovo je doživeo svoj veliki povratak u kuhinje mladih domaćica koje sa malo para i za kratko vreme mogu da spreme ovu neodoljivu poslasticu.
Nošenje crvenog konca oko zgloba ruke je običaj koji se javlja u različitim kulturama i religijama, a mnogi nisu upoznati sa pravim značenjem ovog običaja.
Rijaliti učesnica Stefani Grujić otkrila je u emisiji "Amnezija" da je potpuno prebolela bivšu devojku Jovanu Tomić Matoru, a s obzirom na to da puno vremena provodi sa ocem svog deteta Danijelom Dujkovićem Munjezom, čini se da će njihovoj ljubavi dati drugu šansu.
Kreativni direktor "Granda" Saša Popović važio je za izuzetno imućnog čoveka, ali kada se penzionisao, ispostavilo se da mu mesečna primanja od države nisu bila ni približno toliko velika kao što bi većina ljudi mislila.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar