Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
Širom Srbije danas će biti obeležen državni praznik Dan primirja u Prvom svetskom ratu, kada se čitava zemlja priseća naših stradalih heroja koji su poginuli u ovom sukobu.
Dan primirja se obeležava neradno, a širom zemlje se organizuju komemorativni skupovi, polažu se venci i pale sveće na spomenicima i grobovoima vojnika poginulih u Prvom svetskom ratu.
Takođe, Srbija se na sličan način priseća i mnogih drugih savezničkih vojnika koji su poginuli i sahranjeni u našoj zemlji.
Inače, Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Republici Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine, dok se ranije obeležavao, od 2005. godine, na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva.
Foto: mod.gov.rs
Prema nekim podacima, čak 60 odsto muškaraca poginulo je u ovom ratu, pa se često kaže da nije bilo kuće koja nije bila zavijena u crno zbog nekog palog vojnika.
Prva žrtva bio dečak
Prva žrtva bio je šesnaestogodišnjak Dušan Đonović, činovnik Železničke direkcije i četnik u četi vojvode Jovana Babunskog.
Na dan objavje rata počeo je i napad na Beograd. Tada su Sava i Dunav bili granica, pa je naša vojska oborila stari železnički most kako Austrougari ne bi mogli da dođu kopnom. Tada su pale i prve žrtve.
Inače, simbol ovog praznika u Srbiji je cvet Natalijina ramonda, poznat i kao cvet feniks.
Ovaj cvet može da se vrati u život kada se osuši uz samo malo vode. Zbog toga se i koristi kao simbol pobede srpske vojske u Velikom ratu.
Foto: sites.google.com
Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Cvet bi trebalo nositi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
Obeležavanjem ovog dana Srbija se pridružila velikom broju zemalja koje, zapravo, obeležavaju primirje potpisano pre 105 godina, 11. novembra 1918. u Frankportu kod varošice Kompijenj, u regiji Pikardija u Francuskoj.
Primirje u vagonu
Tim dokumentom obustavljene su borbe u Prvom svetskom ratu između zemalja Antante i Nemačke, a Danom primirja u svetu se obeležava i završetak najrazornijeg rata koji je istorija do tada zabeležila.
Foto: sites.google.com
Ferdinand Foš, maršal Francuske, zapovednik savezničkih snaga na Zapadnom frontu, i Matijas Ercberger, koji je predvodio nemačku delegaciju, potpisali su tada primirje u železničkom vagonu, u šumi kod Kompijenja.
Primirje je potpisano u 5.45, a stupilo je na snagu u 11 časova, 11. novembra 1918. godine.
Nemačkom pristanku na primirje, čime je rat okončan, odnosno borbe obustavljene, prethodile su kapitulacije nemačkih saveznika, Bugarske, Turske, Austrougarske. Primirje je zatim obnavljano do konačnog zaključenja mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.