Poseta kneza Pavla Karađorđevića Berlinu 1. juna 1939. godine nekome sa strane mogla je izgledati kao potpuni diplomatski uspeh Hitlerove Nemačke. Nacisti su priredili veliku vojnu paradu, kancelar i jugoslovenski namesnik smeškali su se jedno drugom, a razmenjene su i uljudne reči hvala za oba naroda. Ipak, “iza kulisa” stvari su izgledale mnogo drugačije…
Reč je bila o susretu koji, po oceni mnogih istoričara, knezu Pavlu Srbi nikada nisu oprostili. U Evropi koja je brzo i nepovratno hrlila u novi sukob namesnik i u tom trenutku faktički vladar Jugoslavije rešio je da ode u “samo grotlo sukoba” u posetu Berlinu i nemačkom kancelaru Adolfu Hitleru.
Knez Pavle je i inače tokom vladavine u spoljnoj politici provodio politiku otklona od Francuske i Britanije, pokušavajući da održi neutralnost u sve složenijim evropskim okolnostima. Procenjivao je, prilično realno, da u slučaju sukoba, Ujedinjeno Kraljevstvo neće zaštititi Jugoslaviju i da je na njemu da balansira - koliko god može.
U tim uslovima se i dogodila poseta kneza Pavla i njegove supruge, kneginje Olge Berlinu 1. juna 1939. Na velikoj vojnoj paradi koju je Hitler upriličio prisustvovao je i Ivo Andrić, potonji Nobelovac i u tom trenutku ambasador Jugoslavije u Nemačkoj. Defile je trajao puna tri sata, u njemu je učestvovalo preko 70 hiljada vojnika Trećeg Rajha, a prikazana je najsavremenija tehnika i naoružanje.
Foto: sites.google.com
Knez Pavle Karađorđević
Nakon posete priređena je i svečana večera tokom koje se činilo da sve visoke zvanice uživaju. Ipak, zahvaljujući pismima i zvaničnim dokumentima danas znamo da Adolf Hitler, uprkos trudu, nije ostavio najbolji utisak na Karađorđeviće - ni kneza ni kneginju.
Susret "jegulje" i "meduze"
Olga je zabeležila da joj je u prisustvu nemačkog kancelara bilo izuzetno neprijatno, da ga se “skoro gadila” i da je sve vreme trajanja posete bila jako zabrinuta. Knez Pavle je bio još konkretniji. On je, dan nakon vojne parade prognanom španskom kralju Alfonsu XIII otvoreno rekao da misli da je Hitler lud!
Opisujući kasnije svoj susret sa nemačkim kancelarom Karađorđević je govorio i o neobičnoj uzbuđenosti koju je uočio kod Hitlera dok je ovaj prikao o “arijevskim mladićima” i kako mu se činilo da ovaj u tom momentima ima skoro “libidozno ushićenje”.
- Ruke su mu meke, kao kraci meduze. Osećate jezu od njihovog dodira. Lice žuto, kao u voštane figure - ispričao je knez Pavle opisujući susret sa Hitlerom.
Već narednog meseca namesnik je svoje mišljenje o nemačkom kancelaru podelio i sa drugim diplomatama. On se u Londonu sredinom jula susreo sa američkim ambasadorom Džozefom Kenedijem
Čini se da druženje sa jugoslovenskom delegacijom nije prijalo ni samom Hitleru. On je za kneza Pavla rekao da je “klizav kao jegulja”.
- Kad čovek pomisli da će izvući čvrst dogovor, on se sakrije iza svog parlamenta - smatrao je Hitler.
Početak Drugog svetskog rata i napad na Jugoslaviju
Već u septembru te godine Hitler je objavio rat Poljskoj i i zvanično je počeo rat koji će prerasti u najveći i najstrašniji sukob u istoriji čovečanstva. Dve godine kasnije rat je stigao i do Jugoslavije. Svestan da od Saveznika ne može da očekuje pomoć knez Pavle je odlučio da prihvati ponudu nacista i jugoslovenska vlada potpisala je pristupanje Trojnom paktu.
Samo dva dana nakon potpisivanja pakta koji je Jugoslaviju, bar za neko vreme, trebalo da spase rata, 27. marta 1941. širom zemlje su izbile velike demonstracije koje su za posledicu imale smenu tročlanog namesništva na čelu sa knezom Pavlom Karađorđevićem.
Knez Pavle je nakon državnog udara uhvaćen i proteran u Grčku. Usledio je nemački napad na Jugoslaviju 6. aprila 1941. i kapitulacija nakon samo 12 dana.
Početkom 50-tih godina prošlog veka Josip Broz Tito imao je planove da ujedini ceo Balkan u komunističku federaciju ne mareći za to da bi Srbi živeli u istoj državi sa svojim dojučerašnjim dželatima.
Za vreme Hladnog rata 1951. godine CIA je napravila tajni dokument u kome je ukazala na mogućnost invazije na Jugoslaviju od strane SSSR-a. Tajna služba je i navela i da bi takav razvoj situacije išao na ruku Zapadu i Americi.
Holanđanin je nekoliko meseci putovao po zemljama bivše SFRJ i svojim pratiocima na društvenim mrežama predstavio kako se živi na Balkanu i koliko se ove zemlje međusobno razlikuju.
Tri sile Antante, Velika Britanija, Francuska i Rusija, sastale su se u Londonu sa Italijom da bi se dogovorile o uslovima za stupanje te zemlje u rat na strani Antante, ali i ugovor, koji definiše teritorije koje treba da pripadnu Srbiji i Crnoj Gori.
Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, preminuo je na današnji dan pre 44 godine. Tog danas na teritoriji SFRJ zavladao je muk, a milioni građana su plakali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Početkom 50-tih godina prošlog veka Josip Broz Tito imao je planove da ujedini ceo Balkan u komunističku federaciju ne mareći za to da bi Srbi živeli u istoj državi sa svojim dojučerašnjim dželatima.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.